Čini se da je došlo krajnje vreme da svako od nas razmisli kako može da učestvuje u spasavanju planete.

Svakako, verujemo da mnogi učestvuju u ekološkoj borbi – odlaganjem plastike u posebne kontejnere ili doniranjem viška nepotrebnih stvari u centar za reciklažu. Ipak, ukoliko još uvek nisi dovoljno upoznat/a sa važnošću ovakvih poduhvata, možda te ovi primeri navedu na lepše navike koje planetu čine zdravijom.

Hajde da se osvrnemo na ulaganja u ekološke projekte u regionu tokom prethodne dve godine.

Prema podacima naših godišnjih izveštaja o stanju filantropije u kojima analiziramo davanja za opšte dobro na teritoriji Zapadnog Balkana, ulaganje u zaštitu životne sredine nije se pokazalo kao prioritet – u 2020. godini, u Srbiji se za ekološke projekte izdvojilo manje od 1% od ukupnih davanja te godine. Slična situacija je i sa ostalim zemljama regiona: u 2019, u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini se za projekte od socijalne važnosti u području zaštite okoline izdvojilo 1-3% ukupnih davanja u tim zemljama. U Crnoj Gori i Makedoniji je tokom 2019. godine zabeležen nešto veći procenat ulaganja u ekološke projekte – 3-5% od ukupnih davanja.

Zato, danas te upoznajemo sa kompanijama, inicijativama i udruženjima koji to menjaju. Širom regiona, zelene akcije i projekti od važnosti za životnu sredinu sve više postaju prioriteti.

Saznaj koji su se ekološki projekti sa zajedničkim ciljem – očuvanje životne sredine – dešavali u regionu.

SBB fondacija organizuje veliku akciju pošumljavanja

U okviru projekta „Ne prljaj. Nemaš izgovor“, Srpska ekološka fondacija (SBB) u saradnji sa Društvom za zaštitu i proučavanje ptica Srbije započela je veliku akciju pošumljavanja, saopšteno je iz te organizacije.

Pozvali su sve zainteresovane lokalne samouprave u Srbiji, upravljače zaštićenih područja, udruženja građana i druga pravna lica koja se bave zaštitom životne sredine i da prijave svoje lokacije za pošumljavanje.

Za akciju pošumljavanja kandidati mogu da prijave lokacije širom Srbije, u gradovima i okolini, na kojima može da se posadi minimum 500, pa do nekoliko hiljada stabala.

Trenutna pošumljenost naše zemlje je oko 30 odsto, a veliki uspeh u zaštiti životne sredine smatraće se ukoliko do 2030. godine postignemo evropski prosek od oko 40 odsto, ističe se u saopštenju iz SBB i dodaje da samo udruženi možemo da smanjimo negativne efekte klimatskih promena, obezbedimo čistiji vazduh, sprečimo nestanak ugroženih vrsta i sačuvamo prirodu za buduće generacije.

Tražimo partnere koji imaju mogućnost da posade veći broj sadnica, koje ćemo im mi obezbediti i pomoći im u sadnji, kažu iz SBB fondacije i dodaju da će oni zajedno sa stručnjacima iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije odabrati vrste drveća za sadnju na osnovu prijavljene lokacije, kao i broj sadnica i naravno i pobednike konkursa.

Prijave traju do 11. oktobra do 16 časova, a svi zainteresovani se mogu prijaviti na sajtu neprljajnemasizgovor.rs.

Više od 440 učesnika na najvećoj plogging trci u Hrvatskoj 

Spoj sporta i ekologije su nedavno iskusili mnogi učesnici plogging trke, džogirajući i sakupljajući sitni otpad. Proveli su zabavan porodični dan u kojem su ujedno mogli da nauče štošta o ekologiji i recikliranju.

Dosad najveću plogging utrku u Hrvatskoj organizovali su 24sata i missZDRAVA, a sudeći prema odzivu, ovaj ekološki projekt dobio je mnoge buduće obožavaoce. Zagrebačkom Ekotlonu pridružilo se više od 440 učesnika, a birali su između staza dugih 1, 2 ili 5 kilometara, na kojima su istovremeno džogirali i sakupljali otpad. Plogging je u svetu trend kojem se teži jer spaja dve važne aktivnosti – brigu o sopstvenom zdravlju, ali i okolini.

Goran Gavranović, glavni urednik 24sata, naslućuje da će se Ekotlon u budućnosti organizovati i u drugim gradovima u Hrvatskoj.

Trka je počela u 10 sati, a mnogi učesnici su počeli da pristižu ranije kako bi preuzeli startni paket i odradili zagrevanje. Razgibavanje su vodile trenerice trčanja Ana Širić i Petra Grčević, članice najpoznatije trkačke zajednice u Hrvatskoj, Adidas Runners Zagreb. „Adidas" kao kompanija neguje mnoge sportske aktivnosti, među kojima svakako vredi istaknuti projekt Runnersi, letnju školu trčanja za decu izbeglice, kojim žele podstaknuti njihovu bolju integraciju u novu sredinu.

Ekotlon je privukao stotinu dece, koja su, sakupljajući otpad, ujedno učila o ekologiji i recikliranju pomoću INA informativno-edukacijskih panoa.

S ciljem širenja svijesti o važnosti održivog razvoja, 2014. godine INA je pokrenula program Zeleni pojas, u kojem je na saradnju pozvala organizacije civilnog društva, javne obrazovne ustanove, dobrovoljna vatrogasna društva I parkove prirode kako bi zajedničkim snagama pridoneli očuvanju okoline u lokalnim zajednicama.

Tokom proteklih sedam godina, u saradnji s partnerima, posadili su više od 8.000 sadnica drveća, cveća i raslinja te zazelenili prostor veći od 65.000 m2. Ta najveća hrvatska plinska i naftna kompanija predvodnik je politike održivog razvoja i recikliranja, s primarnim ciljem očuvanja okoline. Uz čitav niz aktivnosti koje provode u sferi energetske učinkovitosti, tu je i njihov pilot projekt koji omogućuje da na određenim benzinskim pumpama odložite otpadno jestivo ulje i tako napravite još jedan korak prema važan za prirodu.

Tokom Ekotlona sakupljeno je više desetaka kilograma smeća, a rezervoari za razvrstavanje otpada na kraju trke bili su gotovo puni. Kroz niz edukativnih radionica, učesnici i posetioci saznali su sve o prednostima recikliranja, a najnoviji iskorak prema očuvanju okoline predstavila je i Jana voda, koja je na tržište nedavno izašla u novom pakiranju od 100% reciklirane plastike.

Trka Ekotlon imala je i humanitarni karakter. Sav novac prikupljen od kotizacija utrošen je za nabavu ekoopreme za Dječji vrtić Petrinjčica iz Petrinje, koji je poznat po provođenju Eko programa.

Organizatori su, u saradnji s kompanijom „Graml", zajedničkim snagama osigurali vrtiću jedan Bigbelly - pametni spremnik za otpad, koji su oslikala deca iz petrinjskog vrtića tokom radionice na događaju na Bundeku. Ovaj smart spremnik radi na principu solarnog pogona, a Bigbelly presuje otpad, zahvaljuje na stavljanju otpada u njega, ali i javlja dispečeru kad je pun. Trenutno ih u Hrvatskoj ima 300, a deci su, osim spomenutih dezinfekcijskih sredstava i spremnika Bigbelly, donirane didaktičke igračke Vodeni svet.

Konferencija "Let’s Do It Tuzla": Očistimo zemlju za jedan dan

Povodom održavanja desete jubilarne akcije čišćenja ilegalnih deponija otpada Očistimo zemlju za jedan dan u prostoru Ateljea „Ismet Mujzinović" u Tuzli održana je pres-konferencija, na kojoj je najavljena akcija čišćenja koja je održana 17. septembra 2021. godine.

Prema rečima Kanite Salihović, izvršne koordinatorke projekta "Let s Do It Tuzla", ove godine su pokrenuli promotivne kampanje kako bi uticali na svest građana da se prijave u akciju čišćenja ilegalnih deponija otpada i zagađenog ilegalnog područja koje predstavlja potencijalnu lokacije koja bi bila uvrštena u ovogodišnji plan čišćenja.

Kako je izjavila Merisa Zukanović, terenska koordinatorka projekta "Let s Do It Tuzla", ovogodišnjom akcijom obuhvatiće šire područje Grada Tuzle, uključujući veliki broj mesnih zajednica.

Nastojimo uključiti veliki broj volontera i lokacija s ciljem minimiziranja ilegalnih deponija otpada. Angažovane su relevantne nadležne službe sa ciljem osiguranja naših volontera, a u akciji će učestovati preko 600 volontera, naglasila je Zukanović.

Uz podršku „Eko život“ ovlaštenog operatera upravljanja ambalažnim otpadom koji će biti upućen u proces reciklaže te time dobiti novu vrijednost, a već smo godinama za redom zlatni partneri "Let s Do It Tuzla" i otpad koja se skuplja na globalnoj akciji čišćenja ilegalnih deponija „Word Cleanup Day“ će sakupljati u sistemu sakupljači Eko život i na adekvatan način će zbrinuti, istakla je Azra Zahirović, predstavnik kompanije „Eko život“ Tuzla.

Dugogodišnji partner aktivnosti projekta "Let s Do It Tuzla" je NLB Banka d.o.o. Sarajevo koja odgovorno poduzima različite aktivnosti usmerene na očuvanje okoline.

Misiju i viziju projekta "Let s Do It Tuzla" podržala je Fabrika cementa Lukavac. Kako je izjavila Nataša Crvenković, produkt menadžer Fabrike cementa Lukavac, podržava slične projekte jer se zalaže za očuvanje okoline. Želi da pomogne lokalnoj zajednici i mladim ljudima koji ulažu svoj trud i rad za lepu okolinu.

Adnan Imamović, Izvršni  kordinator projekta "Let s Do It Tuzla" rekao je da do sada su posadili osam hiljada drveća u užem delu Grada Tuzle, održali su edukativne programe u školama i podučili preko devet hiljada školaraca, čistili su svake godine Ilinčicu i okupljali su volontere da rade na raznim lokacijama koja su u blizini grada očišćena.

Misija OSCE-a U BiH čestita aktivistima pokreta "Let's Do It Tuzla" na kontinuiranom radu koji traje već 10 godina svojim volonterskim radom daju najbolje primere kako svi možemo dati doprinos u izgradnji boljeg i kvalitetnijeg života građana. Kako ističu organizatori, okupljanje volontera će se vršiti na svakom reonu lokacije od 9 do 9:30h, nakon čega će u pratnji organizatora projekta biti upućeni na lokacije koje će čistiti, dok će akcije u mesnim zajednicama biti realizovane  po drugačijem rasporedu.

Više informacija možete pronači na stranici www.tuzla.letsdoit.ba.

Pokrenut projekat Za ljepšu i zdraviju Crnu Goru 

Povodom obeležavanja 30. godina ekološke države, EPCG kao društveno odgovorna kompanija je na poziv Agencije za zaštitu životne sredine pokrenula projekat Za ljepšu i zdraviju Crnu Goru, u okviru koga će raditi na ozelenjavanju zelenih površina zdravstvenih ustanova u Crnoj Gori.

EPCG je za kupovinu stabala izdvojila 10.320 EUR. U prvoj fazi biće dodatno ozelenjen prostor oko Kliničkog centra Crne Gore, Opšte bolnice u Pljevljima, kao i dvorište bolnice u Beranama. Planirano je takođe, da se ova akcija proširi i na ostale bolnice i domove zdravlja, kao i na institucije obrazovnog sistema Crne Gore.

Izražavajući zahvalnost donacijom, Dr Milan Gazdić, v.d. direktora Agencije za zaštitu životne sredine, istakao je da agencija ceni doprinos koji EPCG pruža realizaciji ove akcije koja se odnosi na javni interes – unapređenje stanja životne sredine.

Nikola Rovčanin, izvršni direktor EPCG saopštio je da je, učešće u ovoj akciji još jedna potvrda da EPCG ozbiljno drži do odluke o tome da pomaže razvoj infrastrukture i podstiče podizanje svijesti o važnosti zaštite prirode za zajednicu, te da je EPCG usmerena ka ulaganju u zelenu energiju.

Na kraju, Agencija za zaštitu životne sredine ovim putem želi da zahvali medicinskim radnicima na požrtvovanosti koju pružaju sve vreme borbe protiv korone.

Ovo je tek početak aktivne saradnje, prirodnjaci će medicinarima posvetiti još neke akcije o kojima će javnost blagovremeno biti informisana.

Ekološki projekti u Boru, Somboru, Požegi, Knjaževcu i Pirotu

Na osnovu zvaničnih podataka, ne računajući mineralni otpad, u Srbiji se reciklira samo 34 odsto otpada. To je manje od bilo koje zemlje Evropske unije i znatno manje od EU proseka koji iznosi 75 odsto.

Takođe, Srbija ima samo 10 funkcionalnih higijenskih deponija, dok se broj divljih procenjuje na čak oko tri hiljade.

Naporedo s tim, čak 6,5 odsto građana izjavljuje da ima nezadovoljene zdravstvene potrebe, što je skoro tri puta veći udeo u odnosu na prosečne vrednosti u EU. Sve to neposredno utiče na zdravlje i kvalitet života građana Srbije,” rekla je Milena Altmajer, vođa projekta Reforma javnih finansija – Agenda 2030, otvarajući skup na kome su lokalne organizacije civilnog društva najavile u narednih godinu dana aktivnosti na realizaciji četiri inicijative za primenu ciljeva održivog razvoja u sektoru zdravlja i zaštite životne sredine u Boru, Somboru, Požegi, Knjaževcu i Pirotu.

Finansijsku podršku za te aktivnosti obezbedio je Fond za održivi lokalni razvoj koji podržavaju Švajcarska i Nemačka razvojna saradnja, a implementira Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju GIZ u okviru projekta “Reforma javnih finansija – Agenda 2030”.

Knjaževac ima novu transfer stanicu sa reciklažnim dvorištem, ali građanima nisu obezbeđeni uslovi za primarnu selekciju otpada u blizini njihovih domova. Zato će aktivnosti našeg projekta “Čista sredina – Zdravi ljudi” biti usmerene na podizanje svesti građana o značaju primarne selekcije reciklažnog otpada na mestu nastanka, rekla je na skupu Snežana Pavković iz organizacije Timočki klub iz Knjaževaca.

Dodala je da će u tu svrhu biti uspostavljena četiri ostrva sa velikim kontejnerima za reciklažu i osam manjih sa kantama za selektovanje reciklabilnog otpada, koja će se nalaziti u neposrednoj blizini škola.

U okviru našeg projekta „Građani i lokalne samouprave zajedno ka ciljevima održivog razvoja” sprovešćemo istraživanje stavova građana i stručne javnosti o najvažnijim izazovima našeg grada u pogledu zaštite životne sredine i na osnovu toga kreirati Lokalni akcioni plan za zaštitu životne sredine Grada Sombora, objasnio je prisutnima Srđan Vlaškalić iz Somborskog edukativnog centra.

Aktivnosti inicijative „Bolje je održivo” u Boru, koje su usmerene na podizanje ekološke svesti i znanja dece, mladih i građana sprovodiće Društvo mladih istraživača iz Bora dok će projekat „Prvi korak ka čistoj i otpornoj lokalnoj zajednici!”, koji će u Somboru sprovesti Fondacija Gimnazija „Veljko Petrović”, podrazumevati kreiranje modela za reciklažu aluminijumskih limenki i plastičnih čepova na teritoriji tog grada i podizanju svesti različitih pripadnika lokalne zajednice u Somboru o značaju sistematskog bavljenja reciklažom otpadnog materijala.

Limenka teatar fest na četiri lokacije u Novom Sadu

Udruženje građana Eko art i Recan fondacija uz inicijativu „Svaka limenka se računa“ pružiće mladima, deci i roditeljima pozorišni program Limenka teatar fest na četiri lokacije u Novom Sadu, od 17. do 19. septembra, u okviru Kaleidoskopa kulture. Cilj programa je podizanje svesti i edukacija dece o reciklaži kroz pozorišnu umetnost, primenjujući model u kom limenka ima svoju vrednost izraženu u vrednosti društveno odgovorne valute, ALU COIN-a.

Već 12 godina se trudimo da našim najmlađim stanovnicima pokažemo koliko je bitno da brinu o svojoj okolini i da štite svoju životnu sredinu. Na jedan drugačiji način, spajanjem reciklaže i pozorišne umetnosti, želimo da vide i koliko je lepo i lako. Limenka teatar fest je nastao iz manifestacije „Limenkica – ulaznica“, a do sada je učestvovalo preko 70.000 dece i roditelja i prikupljeno više od pola miliona limenki za piće, izjavila je Valentina Pavličić, koordinatorka programa. Ona je dodala da će u okviru festa biti izvedene četiri pozorišne predstave, i to: Stand up komedija Mariane Arandjelović „Veče sa njom”, „Pipi dugačka čarapa” i „Kako su drvo i cvet spasili svet” dečijeg pozorišta „Čarapa“ iz Beograda i plesna predstava „Aladin“ u izvođenju „Una saga Serbika“ iz Beograda. 

Ulaznica za svaku predstavu je 5 praznih, iskorišćenih limenki koje vrede 1 ALU COIN. Pored predstava, organizovan je i LIMENKICA BAZAR, gde će sa ovom društveno odgovornom valutom posetioci moći da „kupe“ mnoge lepe i korisne stvari.

Edukacija mališana o reciklaži je jako bitna i Recan fondacija podstiče i podržava brojne organizacije i udruženja da se što više bave ovom temom na način koji je za njih adekvatan i prilagođen. Kao naša budućnost, jako je važno da što pre steknu odgovornost prema svojoj sredini i nauče kako se reciklira i koliko je to jednostavan proces. Limenka za piće je potpuno ekološki proizvod koji se može beskonačno reciklirati, a mogu je sačuvati nakon ispijanja i odneti u kutije namenjene za prikupljanje iskorišćenih limenki za piće, ali i pozvati svoje drugare da ih prikupljaju. Pravilnim odlaganjem, pomažu put svih nas ka cirkularnoj ekonomiji i zdravijem okruženju, istakao je Nemanja Marjanović iz Recan fondacije.

Ekološki projekat Jutarnjeg i „Coca-Cole“: Volonteri čistili jezero 

Akcijom čišćenja obale jezera u Novom Čiču započelo je ovogodišnje izdanje zajedničkog ekološkog projekta „Coca-Cole" i Jutarnjeg lista – „Od izvora do mora“ – koji podržava akcije čišćenja hrvatskih obala reka, jezera i mora od otpada i podseća na primereno odlaganje i čuvanje vodenog bogatstva. Čišćenju jezera Čiče, jedne od najvećih akumulacija površinske vode kontinentalne Hrvatske, pridružilo se više od 100 volontera u organizaciji sportsko-ribolovnog udruženja „Odra“ Velika Gorica, Kulturno umetničkog društva Čiče „Novo Čiče“ i Dobrovoljnog vatrogasnog društva „Novo Čiče“. Prilikom čišćenja volonteri su prikupili značajnu količinu ambalažnog i građevinskog otpada, pa čak i odbačenu belu tehniku.

Projekat je podržalo i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a ministar dr sc. Tomislav Ćorić je takođe podržao akciju.

Još jednom smo se uvjerili da je potrebno neprestano raditi na edukaciji i javno apelirati na adekvatno zbrinjavanje otpada. Jedinice lokalne samouprave imaju na raspolaganju EU sredstva za takvu edukaciju građana i vrijeme je da se više angažiraju u tom području. U zadnjih 15 godina sanirano je 7.000 lokacija u što je utrošeno 104 milijuna kuna. Vrlo rado bismo ta sredstva uložili u nešto drugo, ali nažalost i dalje svjedočimo zagađenjima na brojnim lokacijama poput ove, koju je potrebno sanirati isključivo zbog ljudske nebrige i neznanja, izjavio je ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Velikogorički gradonačelnik Krešimir Ačkar zahvalio je inicijatorima i volonterima i naglasio: Naša velikogorička jezera naše su veliko bogatstvo. U njima vidimo buduće rekreacijske zone, stoga smo posvećeni i njihovu očuvanju. U planu nam je izgradnja pješačko-biciklističkih staza prema njima.

Kao društveno odgovorna kompanija, „Coca-Cola" je pokrenula projekt Svijet bez otpada, a cilj nam je do 2030. godine pomoći pri prikupljanju i recikliranju svake boce ili limenke koju plasiramo na tržište. U postizanju ciljeva Svijeta bez otpada koristimo i recikliranu plastiku te smo ponosni da su sva pakiranja vode Römerquelle u Hrvatskoj proizvedena od reciklirane plastike (rPET). Ambalaža je važan dio našeg života, no ambalažni otpad u okolišu jedna je od rastućih briga svugdje u svijetu. Upravo smo zbog toga 2018. godine pokrenuli projekt Od izvora do mora kojim, zajedno s partnerima, želimo podići svijest o važnosti odgovornog upravljanja otpadom, izjavio je Mark Docherty, glavni direktor „Coca-Cole Adria".

Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, partner i suorganizator ovogodišnjeg projekta Od izvora do mora naglasio je kako će tokom septembra i oktobra Jutarnji list i „Coca-Cola" organizovati niz ekoloških akcija širom Hrvatske, gde će, u saradnji s lokalnim ekološkim udruženjima, čistiti područja uz jezera, reke i mora. Pritom će Jutarnji kao medijski partner serijom tekstova ukazivati na važnost ekološkog zbrinjavanja otpada te i tako, kroz ono što najbolje radimo, pridoneti jačanju svesti građana o važnosti brige za okolinu.

Ako ti je očuvanje životne sredine važno – zapitaj se u narednoj kupovini da li ćeš koristiti ceger ili plastičnu kesu, a tokom letnjih dana, da li ćeš radije prošetati do posla ili omiljenog kafića. Svaki napor za očuvanje planete je vredan, a odgovornost svakog od nas – presudna.

Baš iz tog razloga, saznaj koje ekološke projekte možeš da podržiš na našoj crowdfunding platformi Donacije.rs.