U petak, 26. oktobra, u okviru Festivala filantropije predstavljeno je istraživanja o davanjima iz dijaspore za opšte dobro, uz diskusiju u okviru okruglog stola. U istraživanju su učestvovali pripadnici dijaspore iz 83 zemlje, a rezultati uključuju stavove opšte populacije, donatora i očekivane trendove davanja u narednih 12 meseci.

Istraživanje je sproveo Proinsight u periodu od 11. septembra do 9. oktobra 2018. u dve kategorije. Prva grupa ispitanika predstavlja opštu populaciju iz dijaspore, odnosno 5.281 ljudi iz 83 države. Drugu kategoriju predstavljaju “donatori”, odnosno pripadnici dijaspore koji kontinuirano i planski doniraju matici u filantropske svrhe. U istraživanju je učestvovalo 529 donatora iz 18 država.

Što se kvantitativnih rezultata istraživanja tiče, ovo su neki od najvažnijih rezultata:

  • Razlog doniranja - za opštu populaciju to je najčešće billa zdravstvena pomoć (66,7%), a za donatore smanjenje siromaštva (53,9%) i obrazovanje (43%);
     
  • Način doniranja - opšta populacija najčešće donira putem uplata na bankovni račun (42%), a donatori takođe preko bankovnog računa (67%), dok je preko 50% njihovih donacija napravljeno online;
     
  • Korisnici sredstava - opšta populacija najviše je donirala pojedicima (oko 50%), a donatori u podjednakoj meri organizacijama/fondacijama iz zemlje i dijaspore (1/3 ispitanika) i pojedinicima (40%).

Kada su kvalitativni rezultati u pitanju, istraživanje ukazuje na to da bi se broj davanja iz dijaspore povećao sa boljim garancijama da će ono za šta se donira biti i sprovedeno, što podrazumeva i transparentno izveštavanje organizacija, od samog početka do kraja procesa. Uz to, preveliki broj koraka u procesu doniranja smatra se još jednom preprekom za davanje.

Bojan Gligorijević iz Proinsighta, ukazao je da donatori iz inostranstva imaju najviše poverenja u fondacije, pre svega Fondaciju Ana i Vlade Divac, Trag Fondaciju, Fondaciju "Podrži život" i Jato. Uz to, on je napomenuo i različite percepcije donatora u Srbiji i inostranstvu:

“Donatori u inostranstvu su percipirani kao obični ljudi koji doniraju, jer je to uobičajena praksa, dok se u Srbiji donatori posmatraju kao retki, imućni pojedinci."

Nakon predstavljanja istraživanja, otvoren je i okrugli sto na kome su između ostalog učestvovali i Ana Koeshall (Fondacija Ana i Vlade Divac), Jelena Avramović i Saša Đureinović (USAID), Dijana Zdravković (Sowa media), Milica Rebić (GIZ) i Željka Topalović (UNDP).

Nekoliko panelista naglasilo je značaj dobre komunikacije sa dijasporom i važnost transparentnosti u procesu doniranja. Dijana Zdravković napomenula je da su online donacije najefikasniji način za podizanje transparentnosti, te da se može očekivati porast donacija ovim putem.

Milica Rebić istakla je još jednu mogućnost za unapređenje komunikacije, koja se tiče samih neprofitnih organizacija. Kako je naglasila, iskustvo GIZa pokazuje da ne postoji dovoljna inicijativa organizacija iz Srbije da se uključe i prijave za neke od projekata za saradnju sa organizacijama iz Nemačke. Ona je takođe podsetila da su grupe u dijaspori veoma heterogene i da im je potrebno pristupati na različite načine.

Naravno, bolja komunikacija podrazumeva i pozitivan i konstruktivan odnos sa donatorima iz dijaspore. Saša Đureinović podsetio je da donatore ne treba posmatrati isključivo kao izvor finansijskih sredstava, već uzeti u obzir davanje kao stvar lične volje i lep način za povezivanje dijaspore sa maticom. U tom smislu, Jelena Avramović istakla je i značaj povratnika za podršku razvoju kulture davanja u Srbiji.

“Svaka organizacija iz Srbije treba da gradi mostove i prema organizacijama iz Srbije ali i iz inostranstva, a prvi preduslov za to je da informacije o vama postoje, da su dostupne i da aktivno tražite partnere”, na samom kraju panela podsetio je okupljene je Željko Mitkovski, Kooridnator projekta pri Fondaciji Ana i Vlade Divac.