Inkluzija je proces uključivanja i podrške svih ljudi, bez obzira na njihove razlike ili ograničenja, u društvene, obrazovne, radne i druge aktivnosti. Osnovna ideja inkluzije je stvaranje ravnopravnih mogućnosti za sve pojedince, bez obzira na njihovu različitost. Inkluzivno društvo teži da osigura da nijedna osoba ne bude isključena ili diskriminirana zbog svojih osobina, kao što su invalidnost, rasna ili etnička pripadnost, pol, seksualna orijentacija ili socijalni status.

Inkluzija se odnosi i na pružanje odgovarajuće podrške kako bi se omogućilo svakoj osobi da bude uključena na jednak način. To može uključivati prilagođavanje okoline, obrazovnih programa, politika i praksi kako bi se osiguralo da svi imaju jednaku pristupačnost.

Koncept inkluzije se primenjuje u različitim područjima, uključujući obrazovanje, zapošljavanje, zdravstvo i društvene politike, a ima za cilj stvaranje društva koje prihvaća i ceni raznolikost i pruža podršku svima da postignu svoj puni potencijal.

Od LGBTQ+ prava, do podrške osobama sa invaliditetom — inkluzija u regionu ovih dana je promovisana kroz likovne kolonije, crowdfunding kampanje, korporativnu društvenu odgovornost, ili podizanje svesti o položaju marginalizovanih grupa.

Više o tome saznajte u nastavku.

Međunarodna humanitarna likovna kolonija „Život je umetnost"

Udruženje obolelih od multiple skleroze Severnobanatskog okruga organizovalo je 21. Međunarodnu humanitarnu likovnu koloniju pod nazivom ''Život je umetnost''. Na sazivu održanom u Novom Kneževcu učestvovali su umetnici iz Severne Makedonije, Hrvatske, Mađarske i Srbije.

Udruženje obolelih od multiple skleroze Severnobanatskog okruga bilo je domaćin tradicionalne međunarodne humanitarne likovne kolonije koju duže od 20 godina organizuju u Novom Kneževcu.

Bila je to prilika da u slobodnoj formi, u varošici na Tisi, učestvuju slikari iz Hrvatske, Severne Makedonije, Mađarske, Bačke Palanke, Novog Sada, Zrenjanina, Zaječara i drugih mesta. Kolonija pod nazivom ''Život je umetnost'' okupila je i ove godine veliki broj slikara koji su izradili nova dela, a koja će oplemeniti nečije domove.

Umetnici vole da dođu kod nas jer se, kako kažu, osećaju kao kod svoje kuće. Nikada ne zadajemo temu na koloniji, nego učesnici imaju svu slobodu u stilu i tehnici da urade onako kako žele. Mi im poručimo da urade onako kako se tog dana osećaju, istakao je Igor Nađ, predsednik Udruženja obolelih od multiple skleroze Severnobanatskog okruga.

Međunarodna likovna humanitarna kolonija, u organizaciji novokneževačkog udruženja koje postoji preko 30 godina, održana je pod pokroviteljstvom opština Novi Kneževac i Kanjiža.

Podrška LGBTQ+ zajednici: Obezbedimo budućnost Optimist magazina

Misija Optimista, LGBT+ magazina u Srbiji je jednostavna, ali izuzetno važna: osnaživanje LGBT+ populacije i smanjenje socijalne distance prema LGBT+ zajednici. Već dvanaest godina Optimist magazin pruža informacije, podršku i inspiraciju svojim čitaocima, ali se suočavaju sa finansijskim izazovima koji prete da ugroze budućnost medija. Optimist magazin izlazi svakog drugog meseca i distribuira se besplatno po LGBT+ kafićima, klubovima, organizacijama i kulturnim centrima širom Beograda, Novog Sada, Niša, Zaječara, Zrenjanina i drugih gradova. Međutim, prvi put ove godine, suočavaju se sa nedostatkom finansijskih sredstava koji može ugroziti izlaženje magazina.

Zato njihov tim želi da uz podršku zajednice prikupi 8,5 hiljada evra koji će omogućiti da nastave sa štampanjem Optimist magazina tokom naredne godine i pokriju troškove produkcije, grafičkog dizajna i pripreme štampe. Donacija svih voljnih građana će omogućiti da Optimist ostane glas LGBT+ zajednice, da pruža podršku i informacije, kao i da nastavi promovisanje kulture, umetnosti i raznolikosti.

Vaša podrška će imati značajan uticaj na LGBT+ zajednicu. Donirajući za Optimist magazin, pomažete u jačanju vidljivosti, podizanju svesti i širenju razumevanja o LGBT+ temama. Vaš doprinos omogućuje nam da se borimo protiv predrasuda, stereotipa i diskriminacije, stvarajući tako društvo koje je inkluzivno i pravedno za sve.

Prvi broj Optimist magazina objavljen je u junu 2011. godine i do danas su objavljena 72 broja, sa više od 1500 tekstova o aktuelnim LGBT+ dešavanjima, analizama, izveštajima, prikazima knjiga, predstava, filmova LGBT+ tematike i više od 300 intervjua sa značajnim ličnostima iz LGBT zajednice, umetnicima i podržavaocima LGBT+ prava. Optimist magazin je 2013. godine nagrađen za najbolji pristup u borbi za prava diskriminisanih grupa od strane GIZ-a i Ministarstva omladine i sporta. Naš novinar Bogdan Petrović nagrađen je 2022. godine od strane Poverenice za zaštitu ravnopravnosti za svoj tekst u Optimist magazinu.

Za podršku ovoj kampanji i više informacija, kliknite ovde.

Dijamant kompanija podržala osobe sa Daunovim sindromom

Dijamant je kompanija koja posebnu pažnju usmerava na društveno odgovorne projekte. Jedan od njih je kampanja „Prati suncorket“, koja se realizuje treću godinu zaredom, a koja za cilj ima da podstakne inkluziju osoba sa Daunovim sindromom u društvene procese.

Poruka ovogodišnje kampanje čula se još glasnije, jer je u saradnji sa autorkom i tekstopiscem Bojanom Vunturišević, snimljena himna posvećena osobama koje društvo percipira kao drugačije. „Čitav svet neka shvati da svi smo mi dijamanti“, stih je pesme upućen zajednici.

Ove godine se u Srbiji na policama našlo milion i dvesta hiljada flaša Dijamant ulja, sa posebno oslikanom etiketom, a od svake kupljene boce, po jedan dinar odvojen je i doniran nacionalnom Savezu udruženja za pomoć osobama sa Daunovim sindromom.

Kampanju smo započeli snažnom porukom, uz himnu, a završili smo je na način koji će ostati kao trajna uspomena zabeležena na zidovima naše fabrike. Cilj akcije „Prati suncokret“ nije samo finansijska podrška, već i pružanje pomoći osobama koje su jedinstvene i posebne na svoj način, da se osećaju sigurno i prihvaćeno u društvu, izjavila je Bojana Petrašek Dunđerski, brend menadžer kompanije Dijamant.

Projekat „Da inkluzija ne bude iluzija": Nasilje često proizilazi iz ukorenjenih predrasuda i diskriminacije

U okviru projekta „Da inkluzija ne bude iluzija” realizovano je jedno u nizu predavanja kojim se ušlo se u probleme nasilja, diskriminacije i predrasuda koje postoje u društvu.

Koordinatoka projekta i izvršna direktorka NVO Sistema, Neda Radović je naglašavajući hitnu potrebu da se pitanja problema nasilja, diskriminacije i predrasuda izazovu i prevaziđu kako bi se zaista postiglo inkluzivno društvo. Glavna fokusna tačka predavanja je bilo nasilje, koje je tragična stvarnost koja pogađa brojne pojedince i zajednice širom sveta.

Analitičar kriminalistike Momčilo Šćekić je istakao da nasilje često proizilazi iz duboko ukorenjenih predrasuda i diskriminacije, koje održavaju sistemi koji marginalizuju i određene grupe. Njihovi primeri koji izazivaju razmišljanje naterali su nas da se suočimo sa mračnom realnošću da nasilje nastavlja da oduzima ljudima dostojanstvo, bezbednost i mogućnosti. Šćekić je istakao da današnja omladina zbog velikog protoka informacija dosta ubrzano živi, „da su deca dostigla zavidan nivo digitalne pismenosti dok je određeni broj roditelja ostao u zaostatku sa edukacijom i na taj način praktično izgubio ulogu lidera u porodici. Zbog ovog problema imamo sve učestalije situacije da deca prihvataju i traže pomoć od svojih vršnjaka dok je sve manja komunikacija sa roditeljima.

Ovaj generacijski sukob i nepoznavanje savremenih izazova može se riješiti promovisanjem boljeg digitalnog obrazovanja za roditelje i podsticanjem otvorene komunikacije sa djecom. Učešće i razumijevanje roditelja igraju suštinsku ulogu u oblikovanju dječijeg razumijevanja svjeta i podsticanju razvoja empatije i vještina kritičkog mišljenja, naveo je on.

Diskriminacija, još jedan ključni aspekt, detaljno je istražen sa profesorkom Jasminom Ličinom tokom predavanja. Ispitali smo različite oblike diskriminacije, uključujući rasnu, rodnu, versku i socioekonomsku diskriminaciju koja i dalje postoji uprkos napretku u našem razumijevanju jednakosti, navodi se u saopštenju.

Master psiholog Petar Marković je istakao da diskriminacija ne samo da koči individualne živote već i podriva napredak društva u celini.

Ona lišava pojedince jednakog pristupa obrazovanju, zapošljavanju i drugim osnovnim pravima neophodnim za lični i kolektivni rast. Predrasude su se pojavile kao ključna prepreka na putu ka inkluziji. Udubili smo se u psihologiju koja stoji iza predrasuda i kako se razvijaju pristrasni stavovi, naveo je Marković.

Da li ste čuli za Romsku platformu?

S obzirom na to da se Romi, najmarginalizovanija manjinska zajednica na ovim prostorima, suočavaju sa sistemskom diskriminacijom i kršenjem ljudskih prava, projekat Romska platforma je osmišljen sa ciljem da njihov položaj unapredi. Pokrenut od strane Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) i romskih lidera, ova platforma ima za cilj da otkrije istinu o kršenju prava nad Romima u Srbiji, pružajući podršku i borbu za inkluzivno društvo.

Inspirisana uspehom platforme „Da Se Zna" koja se bavi zaštitom LGBT+ osoba od nasilja i diskriminacije, Romska platforma je proizvod konsultativnog procesa vođenog od strane Instituta. Istraživanje javnog mnjenja o manjinama u Srbiji, sprovedeno od strane NDI, nedvosmisleno je pokazalo da su Romi suočeni s najvećim stepenom marginalizacije. Iz tih saznanja proizašla je inicijativa za stvaranje Romske platforme, podržane od strane Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED).

Statistika zabeleženih vrsti prekršenih ljudskih prava na platformi

Romska platforma je projekat čiji je cilj da aktivno prikuplja i objavljuje informacije o slučajevima kršenja ljudskih prava nad pripadnicima romske zajednice u Srbiji, kao i da pruži podršku Romima i Romkinjama čija su prava ugrožena.

Saznajte više o projektu ovde.

Upoznajte hrvatsku kampanju „Inkluzija u sustavu odgoja i obrazovanja"

Pokret osoba s invaliditetom uključen u 8. Centar znanja u području unapređenja kvalitete življenja osoba s invaliditetom provodi zajedničku kampanju „Inkluzija je ljudsko pravo“ s ciljem donošenja Zakona o inkluzivnom dodatku i uspostave celovitog inkluzivnog pristupa izjednačavanju mogućnosti osoba s invaliditetom, bez obzira na vrstu, nivo i uzrok invaliditeta s osobama bez invaliditeta.

U okviru kampanje snimljen je video „Inkluzija u sustavu odgoja i obrazovanja“ koji je premijerno prikazan 1. juna 2023. godine, učesnicima Okruglog stola pod nazivom „Inkluzija u sustavu odgoja i obrazovanja – izazovi i mogućnosti“.

Dostupan je na Youtube kanalu SDDH kao i u videu ispod.

Održana radionica „Digitalna inkluzija marginalizovanih kategorija društva"

U prostorijama udruženja „Rastimo zajedno“ u toku je održavanje radionica za decu i omladinu sa smetnjama u razvoju. Radionice se sprovode u sklopu projekta „Digitalna inkluzija marginalizovanih kategorija društva” udruženja građana Centar za učenje i edukaciju Naučionica iz Gacka, u Bosni i Hercegovini. Projekat je podržan od strane Telemach fondacije kroz drugi ciklus Regionalnog granta.

U okviru Projekta održane su tri radionice za radnike udruženja „Rastimo zajedno“ i uručena je asistivna oprema koja je nabavljena kroz ovaj Projekat. Održano je i šest radionica za decu i omladinu iz udruženja „Rastimo zajedno“. Radionice za decu i omladinu pohađa 10 polaznika raspoređenih u dve grupe.

Cilj radionica je da se polaznici upoznaju sa asistivnom opremom i aplikacijama namenjenim ovim kategorijama kao i da ovladaju radom na računaru, prvenstveno rad u operativnom sistemu Windows i programu za obradu teksta Word. Do kraja projekta je planirano da se održi još 12 radionica.

Završna promocija planirana je za 28. jul 2023. godine.

Obrazovanje romske dece: Kad roditelj pruža podršku, sve je lakše

Kao jedna od završnih aktivnosti na projektu „Biram obrazovanje: Podrškom u učenju do izvesnije budućnosti“ koji sprovodi Humanitarno udruženje „Đina“ iz Bačkog Gradišta, uz podršku Ekumenske humanitarne organizacije (EHO) iz Novog Sada i Dijakonije Virtemberg iz Nemačke, nedavno je organizovan je okrugli sto sa roditeljima čija su deca učestvovala u raznovrsnim aktivnostima ovog proleća i leta.

Osim dece, upravo su i za roditelje bile osmišljene aktivnosti, poput mentorskih poseta, kako bi u kontinuitetu bili snažnija podrška u procesu obrazovanja svoje dece.

Jedna od majki koja je prisustvovala sastanku istakla je da su deca jedva čekala radionice, da su pokazala napredak u školi, imaju više drugara i razvijenije socijalne veštine, ali da je potrebno znatno više ovakvih aktivnosti za podršku u učenju, ali i za podršku čitavoj porodici, u vidu savetovanja, davanja informacija, ali i osnaživanja samih roditelja da i oni eventualno rade na sebi, da se usavršavaju i da pokušaju da unaprede uslove u kojima žive.

Treba reći da se mnogi roditelji sa kojima radimo u stvari i sami vraćaju nazad u škole, najviše u večernju školu. Mnogi od njih žele tako da poprave egzistencijalne uslove, da se zaposle ili da imaju bolja radna mesta, da budu konkuretniji i vidljiviji na tržištu rada, objašnjava Đin i dodaje: na okruglom stolu smo čuli da je svaki drugi roditelj u proteklih par godina pohađao večernju školu i da je svaki treći u potrazi za boljim poslom. Ne smemo zaboraviti da istaknemo da osim podrške učenju, mentorskih poseta porodicama, mi našim korisnicima organizujemo preventivne zdravstvene preglede i radionice sa ciljem da ni taj aspekat života ne zanemare. Takođe ih u saradnji sa Bankom hrane Vojvodine i Bečejskim udruženje mladih opskrbljujemo namirnicama ali i školskim priborom, darujemo ih za novogodišnje praznike.

Inače, program je tokom tri meseca pohađalo oko 50 dece, a planirano je 15.

Ono što primećujemo i što nas raduje, jeste da zajedno sa decom roditelji planiraju budućnost čitave porodice, da su svesni toga da je i romskoj deci mesto u svim segmentima obrazovanja – od predškolskog uzrasta do fakulteta. Čuli smo da su sva deca, odnosno učenici iz našeg programa zainteresovana za srednje škole i da ih roditelji podržavaju u tome, kao i da im je potrebna podrška u vidu pružanja informacija vezano za stipendije i za zaposlenje, ali da znaju većinom kome i gde treba da se obrate.

Humanitarno udruženje „Đina“ nastavlja sa aktivnostima u narednom periodu, a sve sa ciljem da Romi, ali i drugi marginalizovani ljudi u našoj zajednici imaju bolje uslove za život.