Velike promene se dešavaju sa filantropijom u Srbiji. Raste iznos doniranih sredstava, načini doniranja su sve inovativniji, broj igrača je sve veći.

Zato smo početkom godine formirali Koaliciju za dobročinstvo sa nekoliko drugih fondacija, a uz podršku USAID-a, naredne četiri godine ćemo raditi na unapređenju okvira za davanje. Čak je na inicijativu Koalicije osnovan i Savet za filantropiju, kako bismo unapredili i zakonodavni okvir.

Naš partner iz Koalicije, Trag fondacija, organizovala je 19. i 20. novembra u Hotelu Zira Nacionalnu konferencija o filantropiji: budućnost davanja, da bismo svi zajedno napravili presek stanja dobročinstva u Srbiji.

Konferenciji je prisustvovalo oko 120 predstavnika neprofitnog sektora, poslovnog sektora, medija i države. Na panelima su govorili direktori i programski menadžeri najvećih neprofitnih organizacija, CSR i social banking eksperti, advokati i stručnjaci za neprofitne kampanje.

U ime Catalyst Balkans na konferenciji su govorili Aleksandra Vesić (osnivačica i viša savetnica u fondaciji), Nathan Koeshall (osnivač i direktor) i Sanja Ćopić (Donacije.rs administratorka).

Šta građani Srbije misle o filantropiji? - jedna je od glavnih tema prvog dana nacionalne konferencije o filantropiji: #BudućnostDavanja

Uskoro krećemo, pratite nas i saznajte sve o #filantropija! pic.twitter.com/nWGRtbakIF

— Trag fondacija (@tragfondacija) November 19, 2018

Ovo su glavne poruke konferencije:

Razvija se infrastruktura za dobročinstvo

Ovaj, „infrastruktura za dobročinstvo“?

Da – infrastrukturu za dobročinstvo, odnosno filantropsku infrastrukturu u jednom društvu čine:

  • zakonodavni okvir i poreska politika koja podstiče dobrotvorna davanja,
  • sistem transparentnosti kojim se gradi poverenje između donatora i primalaca,
  • razvijen i aktivan neprofitni sektor,
  • usluge i novi načini doniranja i povezivanja donatora sa primaocima i korisnicima,
  • razvijena kultura davanja i ekonomska moć.

U odnosu na stanje od pre 5 godina, kada je Catalyst Balkans počeo da prati filantropiju u regionu, neke stvari su se dosta promenile – posebno jer su uvedeni novi načini doniranja. Sada u Srbiji postoje:

Donacije.rs - u martu ove godine Catalyst Balkans je relansirao ovu crowdfunding platformu za neprofitne organizacije, preko koje mogu da primaju online donacije za svoje programe. Za 8 meseci rada, 17 lansiranih kampanja je prikupilo preko 4 miliona dinara. Gotovo sve organizacije koje su sprovele uspešne kampanje su izjavile da im je uz prikupljena sredstva najvažnije iskustvo što su bile u stalnom kontaktu sa zajednicom.

Community kartice – Fondacija Ana i Vlade Divac je novembra objavila da pokreće program community kartica u 5 lokalnih zajednica. To je vrsta loyalty kartice kakve mnogi građani koriste u velikim trgovinskim lancima, a uz koje dobijaju brojne popuste.

Međutim, kod community kartica, popusti nisu jedina stvar. Svaki put kada vlasnik kartice kupi nešto u prodavnicama i zanatskim radnjama koje budu deo programa, pored popusta za kupca, određeni procenat od računa odlazi u Fond za zajednicu. Dakle, vlasnici community kartice će njenim korišćenjem donirati za projekte u svojoj zajednici bez dodatnih troškova, a oni će glasanjem sami birati koji će to projekti biti podržani.

Investicije – nekoliko neprofitnih organizacija je počeLo da ulaže sredstva u investicione fondove kako bi time postigle veću održivost. (Uprkos natpisima u pojedinim medijima povodom slučaja Fondacije Podrži život, ova praksa je potpuno zakonita, globalno prihvaćena, čak i poželjna kao dobra praksa.) Trag fondacija je tako stvorila svoju finansijsku zadužbinu.

Ali slika dobročinstva u javnosti je potpuno iskrivljena

Poslednjih 5 godina, Catalyst Balkans prati i istražuje šta se dešava sa filantropijom u Srbiji. Stvarno stanje na terenu znamo, i možete ga pročitati u našim godišnjim izveštajima ili u našoj aplikaciji Giving Balkans.

Ali, kako građanke i građani zapravo to vide? Trag fondacija ih je pitala i neki rezultati ovog istraživanja su pomalo iznenađujući.

Tako 30% građana veruje da istaknuti pojedinci najviše doniraju, a samo 4% misli da su to kompanije. Istina je sasvim suprotna – ubedljivo najveći donator su kompanije i one daju oko 40% svih donacija. Istaknuti pojedinci učestvuju u donacijama sa oko 5% od ukupnog iznosa.

Naravno, većina građana smatra da je loša ekonomska situacija glavni problem za razvoj filantropije, međutim, preko 50% ljudi nema poverenje u načine trošenja tog novca, a 25% smatra da su programi loši i da se novac na taj način samo razbacuje. Oko 23% smatra da je loša informisanost takođe velika prepreka.

Šta možemo da uradimo da se ovakvo stanje promeni?

Na prvom mestu, neprofitne organizacije moraju da budu više uključene u rad sa zajednicom i da redovno komuniciraju sa svojim podržavaocima. Kada kažemo da je transparentnost ključna, to ne znači da je dovoljno objaviti godišnji finansijski izveštaj na sajtu (ko uopšte ima vremena da čita takve stvari, a da mu to nije posao?).

Sa druge strane, mediji moraju odgovornije da pristupaju filantropskim temama. To je obično oblast puna inspirativnih i dirljivih priča – međutim, mediji najčešće samo tu stanu. Ne izveste o tačnim načinima na koje je moguće pomoći, ili po završetku neke humanitarne akcije ne izveste o njenim rezultatima. Sve te priče o dobrim delima bi imale mnogo veći efekat kada bi bile ispričane do kraja.

Mediji, takođe, moraju da promene odnos prema dobročinstvu - da izveštavaju na odgovoran način, da do kraja isprate kampanje, i da u CSR projektima prepoznaju interes zajednice. Svi smo deo istog društva.#budućnostdavanja pic.twitter.com/ct7POyxv2B

— Catalyst Balkans (@CatalystBalkans) November 19, 2018

Ipak, ovog puta, neprofitni sektor nije sam

Zašto verujemo da je, uprkos iskrivljenoj slici u javnosti, promena nabolje moguća?

Uz razvoj infrastrukture, godinama neprofitni sektor predlaže i zakonska rešenja koja bi unapredila filantropiju u Srbiji. Do sada nije bilo sluha za te predloge.

Međutim, sada te predloge podržava i poslovna zajednica, a država je formiranjem Saveta otvorila vrata. Naravno, samo postojanje Saveta nije dovoljno i potrebno je da vidimo rezultate njegovog rada u narednim mesecima.

Ali pošto smo napravili sinergiju sa brojnim poslovnim asocijacijama, verujemo da će promena biti moguća.

Vesić: U Srbiji 40% kompanija koje doniraju ne koriste mogućnost poreskih olakšica, jer je zakon nejasan, i boje se da će time ući u prekršaj.#budućnostdavanja

— Catalyst Balkans (@CatalystBalkans) November 19, 2018

Zaključak

Dakle, iako se infrastruktura i mogućnosti razvijaju, ako ne promenimo način komuniciranja i rada sa građanima, sav napredak može da ostane nezapažen, čak i poništen.

Ako organizacije ne izađu iz svojih balona, sve dobro koje čine može da ostane skrajnuto.

Neprofitni sektor mora još da se potrudi da izgradi mostove prema medijima, poslovnom sektoru i državi. A oni, sa svoje strane, treba da pokažu volju i odgovornost prema zajednici. Prvi koraci su učinjeni u dobrom smeru i nadamo se da će 2019. doneti rezultate.

Šta će vaša organizacija učiniti da u 2019. unapredi rad sa zajednicom?