Koronavirus je imao (i još uvek ostvaruje) ogroman uticaj na svakog od nas; a svako živo biće ima različite mehanizme kako se sa time nosi. Isti slučaj je i sa neprofitnim organizacijama, od kojih svaka ima jedinstveno iskustvo u prevazilaženju prepreka i adaptiranju novim okolnostima pandemije.

Zato smo izdvojili još četiri primera neprofitnih organizacija i udruženja iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije. U našim nedavnim intervjuima, otkrile su nam kako je pandemijska kriza tokom prethodne dve godine uticala na njihov rad i na koji način se promenio način funkcionisanja njihovog kolektiva.

Organizacija Stariji brat, starija sestra iz Bosne i Hercegovine je kroz svoj primer omogućila uvid u njihove aktivnosti tokom pandemije, o čemu ćeš detaljnije saznati iz odgovora Nerme Daut Bajramović, stručne saradnice za razvoj kvaliteta.

Nerma: Sam program Stariji brat, starija sestra je u ovim pandemijskim vremenima pokazao još jedan od svojih kvaliteta, a to je fleksibilnost. Naime, u periodu kada su djeci bili uskraćeni mnogi sadržaji zbog poštivanja epidemioloških mjera i fizičke distance, individualni kontakt sa volonterima je ponekada bio njihov jedini sadržaj izvan porodičnog okruženja na koje su bili “primorani”.  

Nerma Daut Bajramović, stručna saradnica za razvoj kvaliteta

Čak i u periodima kada je u BiH vladala potpuna zabrana kretanja za maloljetna lica, volonteri i mi kao osoblje Fondacije, pronalazili smo različite načine kako da održimo kontakt sa djecom i međusobno korištenjem različitih online alata. Kao produkt tog adaptivnog procesa nastale su smjernice i priručnik za provođenje Online mentorstva koje će vjerujemo umnogome olakšati rad na ovom programu u budućnosti, jer nude alate kojima se prevazilaze neke od poteškoća na koje smo nailazili u dosadašnjem radu. 

Organizacija SOS dečja sela iz Albanije je takođe podelila svoje iskustvo, a odgovor nam je dala Blerina Blaca, koja je nadležna za korporativni fandrejzing u SOS dečjim selima Albanija.

Blerina: U ovim neviđenim vremenima kada pandemija Covid-19 nastavlja da se širi i pogađa skoro svakog pojedinca i organizaciju širom sveta, i mi smo direktno i indirektno pogođeni. Uprkos poteškoćama, SOS Dečija sela Albanija su dobro organizovana i brzo su reagovala kako bi održala bezbednost osoblja i zajednica tamo gde rade. Nastavili smo da ispunjavamo našu misiju da obezbedimo toplu porodičnu i bezbednu sredinu za decu bez roditeljskog staranja, kao i da gradimo održive zajednice. O strogim merama i posledicama pandemije razmišljali smo i u našim aktivnostima, kako bismo se što bolje pripremili za svaki slučaj. S druge strane, ovo izazovno vreme takođe predstavlja odličnu priliku za učenje i razvoj zajedno kao neprofitni profesionalci. Zaposleni u SOS dečjim selima širom sveta razmenjuju ideje, uče da isprobavaju nove stvari, razmenjuju iskustva i lekcije.

Na pitanje o aktivnostima na koje su najviše fokusirani u trenutku davanja intervjua, Blerina je otkrila da je situacija koju je stvorio Covid-19 pomerila fokus te organizacije ka davanju prioriteta projektima koji odgovaraju na pandemiju, jer su i potrebe naših korisnika značajno porasle.

Blerina: Među glavnim aktuelnim prioritetima koji se fokusiraju na decu iz SOS sela, neposredno osoblje, kao i porodice zajednica u kojima poslujemo, možemo pomenuti i preventivnu zdravstvenu podršku za Covid-19, kroz kupovinu maski, vitamina i dezinfekcionih sredstava, kao i podršku u obrazovanju, kroz kupovinu školskih paketa i informatičke opreme za obezbeđivanje onlajn obrazovanja dece.

Tu je i poljoprivredna i stočarska podrška kroz nabavku poljoprivrednih sadnica i semena, kao i manji broj grla, kako bismo obezbedili dobrobit porodica u sredinama u kojima poslujemo.

To je period tokom kojeg smo tražili i nastavljamo da tražimo finansijska sredstva kako bismo pomogli u smanjenju uticaja ove pandemije i da odgovorimo na njene brojne efekte na zajednice u kojima poslujemo.

NVU Djeca Crne Gore je udruženje prepoznato u celoj Crnoj Gori po doprinosu zajednici.

Predsednica ove organizacije Sabra Dečević i njen dvodecenijski humanitarni angažman i angažman u neprofitnom sektoru nagrađeni su 2021. godine Specijalnim priznanjem za građanski doprinos opštem dobru, koje joj je uručeno na dodeli nagrada za filantropiju „ISKRA“ Fonda za aktivno građanstvo u Podgorici. U našem intervjuu, Sabra je objasnila njihov način prilagođivanja novonastaloj situaciji.

Sabra: Kriza pod nazivom Covid-19 uticala je na rad udruženja jer svaku aktivnost moramo da izmerimo i pokušamo da je prilagodimo trenutnoj situaciji i merama koje su na snazi. Bili smo zatvoreni neko vreme, ali smo uspeli da sve aktivnosti realizujemo onlajn. Uglavnom su to bili treninzi za nastavnike i učenike i mislimo da bi sve bolje funkcionisalo da je bilo uživo, jer se te dve stvari ne mogu porediti.

Od septembra 2020. godine radimo na pripremama za realizaciju obuka za nastavnike i učenike 4 srednje škole iz Podgorice i Sarajeva, sve vreme misleći da ćemo ići u Sarajevo. Nažalost, a opet na sreću što smo uspeli bilo šta da realizujemo s obzirom na situaciju, organizovana su dva dvodnevna treninga za nastavnike i dva dvodnevna za studente.

Ovo je regionalni projekat koji realizujemo u partnerstvu sa Udruženjem pedagoga Crne Gore i Mrežom za izgradnju mira iz Bosne i Hercegovine. Reč je o projektu Interkulturalnost u obrazovanju koji se realizuje u okviru Zajedničkog regionalnog programa „Dijalog za budućnost: Unapređenje dijaloga i društvene kohezije u i između Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Republike Srbije“, koji realizuju UNDP, UNICEF i UNESCO, a finansira ga Fond UN za izgradnju mira (UN PBF).

Ovo nije jedini projekat koji smo morali da prilagodimo, ali nam je to možda bilo najteže da sprovedemo s obzirom na cilj projekta, a to je izgradnja kapaciteta mladih i razvoj interkulturalnih veština koje doprinose duhu solidarnosti i saradnje među mladih u Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. jer je efikasnije kada sretnete osobu, onda imate više da kažete.

Intervju sa Ženskim centrom Milica iz Srbije nam je dozvolio da saznamo kako je Covid-19 kriza uticala na rad ove organizacije, koja već više od 10 godina radi na unapređenju položaja i kvaliteta života i zdravlja žena. Detalje ćeš saznati od predsednice ovog udruženja Vesne Bondžić.

Vesna: Smatramo da su Udruženja pacijenata formirana baš iz razloga da budu pomoć i podrška u teškim vremenima i situacijama. Proglašavanjem pandemije, mi smo radili više nego inače jer je sve stalo i mnoga su se vrata zatvorila za pacijente. Niko nije razmišljao kako će pacijent nastaviti sa lečenjem ako ukinete prevoz, zatvorite vrata dijagnostici i slično. Mi smo tada koordinirali između pacijenata i zdravstvenih ustanova, pomagali tamo gde je bilo najpotrebnije, povezivali pacijentkinje i slali im redovna obaveštenja, od važnih telefona do promena u načinu rada ustanova.

Zahvaljujući Fondu B92 omogućili smo dezinfekciona sredstva porodicama, alarmirali putem društvenih mreža za pomoć u maskama i rukavicama za pacijentkinje koje smo vozili na terapije. Zahvaljujući Trag fondaciji i kompanijama Roche i Novartis, omogućili  smo tri meseca psihološke podrške i prevoza pacijenata na terapije u 80 km udaljen radiološki centar u KC Kragujevac. Zatim smo podigli rad na nacionalni nivo. Otvorili smo centar u Beogradu, povezali u Nacionalno stručno veće zdravstvene profesionalce iz KC Niš, KC Kragujevac, IORS, IO Vojvodina.

Organizovali smo online konsultacije sa ovim stručnjacima omogućivši da svakoj  ženi u Srbiji bude dostupan onkolog, hirurg ili iskustvena podrška.  

Pokrenuli smo zajedno sa Stručnim većem i dve inicijative i to: Inicijativu za uvođenje inovativnih terapija za lečenje žena sa HER2- i HR+ metastatskim rakom dojke na Listu lekova koje se izdaju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja  i Inicijativu za stavljanje leka Pertuzumab na Listu lekova koji se propisuju i izdaju na teret obaveznog zdravstvenog osiguranja (RFZO) u lečenju pacijenata sa ranim stadijumom HER2+ karcinoma dojke sa visokim rizikom od relapsa bolesti. Istovremeno sprovodimo kampanje obaveštavajući javnost o ovom problemu. Sada radimo na formiranju Nacionalnog centra za podršku onkološkim pacijentkinjama sa rakom dojke i ginekoloških karcinoma.