Alternativni centar za devojke od 2013. godine svakodnevno radi na unapređenju i zaštiti ženskih ljudskih prava i marginalizovanih grupa, sa posebnim fokusom i brigom za prava mladih žena i devojčica.

Sprovodeći programe prevencije rodno zasnovanog nasilja, integrisane bezbednosti i mentalnog zdravlja, digitalne bezbednosti i privatnosti i mirovnog ženskog aktivizma, Alternativni centar podržava mlade žene i devojčice, podstiče ih na kritičko mišljenje i predstavlja oslonac u njihovom samosvesnom razvoju. Više o radu i aktivnostima organizacija, podršci zajednice, uspesima i izazovima sa kojima se suočavaju ispričale su nam Jelena Memet, direktorka organizacije i Anita Pantelić, programska koordinatorka.

Kako je nastao Alternativni centar za devojke? Sa kojom idejom je sve počelo, kako se razvijala vaša misija?

Jelena: ACZD je nastao 2013.godine sa idejom kreiranja bezbednog prostora za devojčice i mlade žene u kom mogu da razmenjuju iskustva i stavove, da se edukuju o temama koje im nisu dostupne u zvaničnim obrazovnim institucijama i da se na taj način osnažuju, razvijaju kritičko mišljenje, budu aktivne članice društva. Jedan od razloga zašto smo pokrenule ACZD je i što u vreme našeg osnivanja nije bilo puno feminističkih organizacija koje su bile orijentisane na osnaživanje devojčica i mladih žena. Samim tim nije bilo puno mladih žena koje su bile društveno angažovane na pitanjima ženskih prava.

Pored toga, želele smo da devojčice i mlade žene imaju prostor za osnaživanje, i edukaciju, posebno u prevenciji nasilja nad ženama i mirovnim politikama. Tada smo se nas 8 okupile oko ove ideje i osnovale organizaciju.

Anita: Alternativni centar za devojke je nastao 2013. godine u Kruševcu. Osnovale su ga mlade žene, višegodišnje aktivistkinje u oblasti borbe za ženska prava. S obzirom da u tom periodu, na lokalu, nije bilo organizacija koje su se bavile pitanjima prava devojčica i mladih žena, misija organizacije bila je da utiče na povećanje vidljivosti problema sa kojima se suočavaju, ali i da ukaže na njihove potrebe. U tom smislu, organizacija je fokus svog rada usmerila na pitanje rodno zasnovanog nasilja koje trpe mlade žene i devojčice.

Druga važna stvar bila je da se utiče na kreiranje i obezbedjivanje sigurnih prostora za razmenu iskustava i znanja, kao i da se podrži njihova kreativnost u različitim oblastima. Kroz brojne aktivnosti koje je organizacija sprovodila, kod mladih žena i devojčica je podstican kritički duh i aktivizam kroz negovanje principa ženske solidarnosti i brige.

Koja je bila Vaša lična motivacija za rad u neprofitnom sektoru?

Jelena: Moje lično iskustvo je prvo što me je motivisalo da se bavim prevencijom nasilja nad ženama, da doprinesem da devojčice budu edukovane o pojavi nasilja, da umeju na vreme da prepoznaju nasilne oblike ponašanja i da se zaštite. Takođe, ja potičem iz mešovitog braka, i samo odrastanje u vreme rata me je nekako opredelilo da se bavim mirovnim aktivizmom a s obzirom da i sama spadam u devojčice koje nisu imale mogućnosti da se obrazuju i razvijaju svoje talente, ova kampanja mi je posebno važna i na ličnom nivou, da sada doprinesem koliko mogu da nekim devojčicama to bude omogućeno.

Jelena Memet, direktorka organizacije

Anita: Moja lična motivacija zasnovana je na radoznalosti i potrebi da osvestim a potom se i suprotstavim različitim društvenim tokovima koji imaju ograničavajući ili opresivni karakter. U tom smislu, rad za zajednicu doživljavam kao izazov na dugom putu menjanja sebe i društva u kome živim.

Anita Pantelić, programska koordinatorka

Kako je COVID-19 kriza uticala na rad Alternativnog centra za devojke? Na koje aktivnosti ste bile najviše fokusirane u prethodne dve godine?

Jelena: Dolaskom vanrednog stanja zbog pandemije, rad ACZD-a se u velikoj meri promenio. Zbog odgovornosti koju imamo prema našim korisnicama, trudimo se da većinu aktivnosti (sastanke, radionice, treninge, javne događaje) organizujemo u online prostoru. I naš rad u organizaciji se usmerio više na online rad, na vidljivost na društvenim mrežama i komunikaciju sa korisnicama i zajednicom preko društvenih mreža. Ovo ima svoje prednosti i mane, s jedne strane postale smo vidljivije na nacionalnom nivou i devojčice i mlade žene iz cele Srbije dobile su mogućnost da učestuvju online na našim aktivnositma, s druge strane izazovnije je u online prostoru preneti znanje i omogućiti bliskije povezivanje među devojkama.

Anita: Covid-19 je negativno uticao na naš rad tako što je redukovao mogućnosti direktnog kontakta sa zajednicom, ali nas je istovremeno odveo u digitalnu transformaciju rada, putem koje smo napredovale, otvorile nova područja rada, modifikovale metodologiju i približile se onim ciljnim grupama kojima ranije nismo bile dovoljno bliske.

Na koje aktivnosti ste trenutno najviše fokusirane? Koji su najvažniji planovi i ciljevi koje planirate da realizujete u budućnosti?

Jelena: Naše aktivnosti su usmerene u najvećoj meri na osnaživanje i edukaciju devojčica, mladih žena i aktivistkinja kroz nekoliko programa: Program prevencije rodno zasnovanog, Program digitalne bezbednosti i privatnosti, program mirovnog ženskog aktivizma i porgram prevencije mentalnog zdravlja. Naši ciljevi su usmereni ka poboljšanju položaja devojčica i žena u svim oblastima u društvu, te smo pored ovih programa krenule da razvijamo i program filantropije koji će direktno podržavati devojčice u razvoju talenata.

Anita: Unapređujemo odnose sa zajednicom i trudimo se da inoviramo svoj rad u svim domenima. Važno nam je da razumemo potrebe svojih ciljnih grupa i izgradimo održiva savezništva. Planiramo da unapredimo program filantropije usmeren na devojčice. Želimo da rastemo sa svojom zajednicom, proširimo tim, ali i da ostanemo ekipa aktivistkinja koja pre svega razume, motiviše i podstiče promene.

Kako se finansira Alternativni centar za devojke, sa kojim različitim tipovima donatora sarađujete i na koji način? Na koje sve načine oni koji to žele mogu podržati rad organizacije? Koji vid podrške biste izdvojili kao najvažniji i najpotrebniji?

Jelena: Osnovnu finansijsku podršku za rad i održavanje organizacije i aktivnosti dobijamo od nekoliko ženskih i građanskih fondacija (Kvinna till Kvinna, Global Fund for women, Trag/OAK fondacija i Rekonstrukcija ženski fond). Od 2021. godine kampanja „Podrži Super devojčice“ je podržana od lokalne ali i feminisitčke zajednice, tako da smo za stipendije za devojčice dobijale podršku od individualnih građana, kompanija i organizacija.

Anita: Našu organizaciju podržavaju različiti donatori, poput švedske mirovno feminističke fondacije Kvinna till Kvinna, kao i Trag fondacija, koja podržava naš program digitalne transformacije, odnosno borbe protiv digitalnog nasilja i jačanja kapaciteta ženskih organizacija. Imamo podršku od prvog feminističkog fonda u Srbiji, Rekonstrukcija ženski fond, ali i feminističke fondacije Global Fund for Women koja podržava naš rad sa mladim devojkama, podmlađivanje ženskog pokreta i ukjučivanje mladih žena u aktivizam.

Vaša fandrejzing kampanja „Podrži super devojčice“ ocenjena je kao jedna od najzanimljivijih u prethodnoj godini. Kako je izgledala ova kampanja i u čemu je tajna njenog uspeha, s obzirom na to da ste uspele da prikupite 3,5 puta više od prvobitnog cilja?

Jelena: Nisam sigurna da postoji neka posebna tajna, mislim da, kada se nešto radi posvećeno i od srca da daje svoje rezultate. Trudile smo se da postavimo jasan i realno ostvariv cilj, kreirale jasnu i direktnu poruku, komunicirale smo sa zajednicom svakodnevno, trudile se da budemo što vidljivije na društvenim mrežama, kao i da uključimo i samu zajednicu i devojčice u promociji. Nekako smo sve u timu jako uživale dok smo radile ovu kampanju, svima nam je bila važna, a i mogle smo da osetimo neku vrstu zadovoljstva, jer je akcija mogla da odmah da vidljive rezultate, da podrži konkretno jedan broj devojčica u ostvarenju njihovih snova, da podrži i roditelje u njihovoj borbi da obezbede deci adekvatno obrazovanje.

Anita: Njena tajna je u dobro prepoznatoj i jasno komuniciranoj potrebi. Njena tajna je u jednostavnosti i iskrenoj motivaciji tima da učini neku konkretnu promenu, da konkretan doprinos. Ona je značajna zbog opšte solidarnosti i brige koju su njeni donatori pokazali. Ona je značajna zato što je pokazala da je moguće okupiti se oko nečega što nije nužno povezano sa humanitarnim, nego sa razvojnim. Ona je značajna zato što je podržala ideju brige, prevencije, ali i ličnog i kolektivističkog rasta.

Iz vašeg iskustva, koliko je zajednica spremna da podrži feminističke organizacije i pitanja koja se tiču ženskih prava i ženskog aktivizma? Da li je teže doći do podrške građana i građanki, ali i kompanija nego kada su u pitanju organizacije koje se bave nekim drugim temama i zbog čega mislite da je to tako?

Jelena: Izazovnije je dobiti poverenje od većinskog dela stanovništa, budući da prema feminističkim organizacijama postoje razne nametnute predrasude. Definitivno jeste teže doći do poverenja i sredstava i do ove kampanje mi nismo ni pokušale da prikupljamo sredstva na ovaj način. Ova kampanja je bila specifična po tome što je jasno i transparentno bila usmerena ka poboljšanju položaja devojčica, jasno smo isticale sam društveni kontekst u kom živi većina građana, pa je u tom smislu ovo bila realna potreba. Pored toga transparentnost je jako važna da bi se ostvarilo a i zadržalo poverenje lokalne zajednice, a mi se trudimo da sve radimo transparentno.

Anita: Ukoliko je jasno informisana, zajednica jeste spremna da podrži ova pitanja. Važno je da se u komunikaciji neguju principi ravnopravnosti, iskrenosti i razumevanja. Važna je doslednost i poverenje da podrška neće biti zloupotrebljena. Humanitarnim organizacijama je svakako lakše da dođu do podrške, što ne znači da ne postoji dovoljno prostora i za druge ideje i akcije. Mi verujemo u kapacitet društva „ne samo da se leči nego i razvija“.

Na koje sve načine Alternativni centar za devojke uključuje zajednicu u svoj rad i aktivnosti i šta vam to donosi?

Jelena: Naša zajednica je uključena na razne načine u naš rad, što kroz učešće na našim aktivnostima, tako i kasnije, generacije mladih žena koje smo osnažile su danas i same aktivne članice društva, u akademskim zajednicama i raznim građanskim i ekološkim pokretima, i doprinose boljitku društva, što i jeste naša vizija.

Anita: Načini našeg rada su se kroz vreme menjali i usavršavali, bilo je perioda kada smo bile manje ili više uspešne. Osnovno načelo u našem radu sa zajednicom je dobrovoljnost i razumevanje. Ne merimo i ne validiramo „doprinose“, vodimo se uverenjem da svako radi najbolje što ume i može u datom trenutku. Otvorene smo i prihvatajuće, što dovodi do reciprociteta u odnosima sa zajednicom.

Na koji način mislite da Alternativni centar za devojke razvoju filantropije, najpre u vašoj lokalnoj sredini, a zatim i na nivou Srbije?

Jelena: Pre svega, kroz razvoj filantropije i kroz konkretno kampanju „Podrži Super devojčice“ povećanjem vidljivošću sistemske diskriminacije prema devojčicama/ženama, kao i samog siromaštva u našem društvu. Kada dižemo svest građana pomažemo im da se uključe u promenu i svojim učešćem doprinesu do te promene.

Anita: Doprinosi tako što afirmiše male, samonikle akcije podrške, tako što spontano okuplja različite aktere u malim akcijama solidarnosti. Doprinosi i tako što inspiriše pristup u kome se spajaju aktivizam, pitanje jednakih šansi za devojčice, ljudska prava, zabava, tehnologija. Na lokalu su uglavnom poznati klasični modeli podrške, kutija za novac ili hranu, a mi smo doprinele transformaciji tog uverenja, pozivajući ljude da svoj doprinos daju preko platforme.

Šta su najveći izazovi sa kojima se suočavate u radu? Možete li izdvojiti neke izazove koji su specifični za organizacije koje se bave pitanjima ženskih prava i ženskog aktivizma, sa kojima se možda neke druge i ne susreću?

Jelena: Najveći izazov nam je društveno-politički kontekst u kom trenutno živimo. Svesne smo da živimo u jednom vrlo patrijarhalnom, konzervativnom društvu i da se u poslednjih 30tak godina suočavamo sa ozbiljnom retradicionalizacijom. Ovo u mnogome utiče na ženska prava kao i prava devojčica a i na sam naš rad, koji je tabuiziran i stigmatizoan na razne načine.

Anita: Izazov je razbijanje predrasuda o civilnom sektoru kao stranim plaćenicima i osobama koje ne rade u korist građana/ki. Detabuiziranje našeg položaja u javnosti, uspostavljanje poverenja i podrške od strane institucija.

Šta su najveći uspesi koje je Alternativni centar za devojke ostvario u dosadašnjem radu, a šta je ono što tek želite da postignete?

Jelena: Pored svih izazova, imamo nekoliko važnih rezultata u našem radu za ovih 9 godina. Od našeg osnivanja do danas kroz naše aktivnosti prošlo je mnogo generacija devojčica i mladih žena koje i danas aktivno doprinose društvenim promenama. Jedan od naših uspeha je i doprinos izgradnji mira kroz kontinuirano organizovanje Feminističke prolećne škole koja povezuje mlade žene sa Kosova i iz Srbije već 7 punih godina i na taj način doprinosi razbijanju predrasuda i dijalogu. Već 6 godina se bavimo pitanjima digitalne bezbednosti i aktivno osnažujemo aktivistkinje ženskog pokreta u regionu u ovoj oblasti delovanja. Posebno bismo istakle kampanju „Podrži Super devojčice“ kao najnoviji vid podrške na koji smo ponosne. U budućnosti želimo da proširimo oblasti našeg rada i povećamo tim, kako bismo bile vidljivije i efikasnije.

Anita: Najveći uspeh je neodustajanje od ličnog i kolektivnog „puta oporavka“. Najveći uspeh su male, lične transformacije i zajednički momenti radosti. Najveći uspeh jeste proces medjusobnog osnaživanja mladih žena i devojčica koji nas uvek iznova inspiriše i motiviše.