Vikimedija Srbije je udruženje koje u svom svakodnevnom radu zastupa volonterizam i ideju  da svi ljudi imaju jednak pristup znanju i obrazovanju.

Najvažniji ciljevi Vikimedije Srbije su promocija i podržavanje stvaranja, sakupljanja i umnožavanja slobodnog sadržaja na srpskom jeziku isključivo na neprofitan način, a jedna od vrednosti koje se udruženje pridržava u svakodnevnom radu je i transparentnost.

Zbog toga se Vikimedija Srbije na našoj platformi Neprofitne.rs predstavila kao potpuno transparentna organizacija.

U intervjuu sa Bojanom Cvetanovićem, menadžerom kancelarije, saznajte više o vrednostima, aktivnostima i misiji organizacije, kao i o značaju transparentnosti za njen rad.

Šta za vas znači transparentnost?

Bojan: Transparentnost je savršen pokazatelj otvorenosti i čistoće u radu neke organizacije. Međutim, transparentnost na Balkanu je često mrtvo slovo na papiru. Na vestima možemo čuti kako se upućuju zahtevi za većom transparentnošću, pre svega državnih organa i aktera na poziciji moći, ali ti vapaji uglavnom nalete na jedan veliki zid ćutanja. Transparentnost je neophodan sastojak za bolje funkcionisanje naših društava, elementaran uslov za rast poverenja u organizacije i institucije. Za nas, kao organizaciju koja za cilj ima promociju i širenje slobodnog znanja, uz ideju da ono bude dostupno svim ljudskim bićima, otvorenost se prosto podrazumeva.

Bojan Cvetanović, autor: Mardetanh, izvor: Vikimedijina ostava

Kako ste povezani sa zajednicom?

Bojan: Budući da Vikimedija Srbije ne bi bila to što jeste da nije volontera, značajan deo programa čini podrška zajednici. Tu podrazumevamo skup aktivnosti usmerenih na povećanje motivacije i interesovanja volontera koji učestvuju u projektima Vikimedije Srbije. Za članove zajednice, ali i sve zainteresovane, organizujemo godišnju Vikilajv konferenciju koju dnevno poseti oko stotinak osoba. Pored nje, tu su i mnogobrojna okupljanja koja za cilj imaju, kako upoznavanje zajednice sa radom organizacije, tako i međusobno upoznavanje učesnika i razmenu ideja. Događaji ovog tipa su nam dragoceni jer na direktan način možemo dobiti povratne informacije o tome kako zajednica vidi naš rad i na koji način se može poboljšati.

Trudimo se da kroz takmičenja i akcije na Viki projektima, poput Vikipedije, nagradimo one koji daju najveći doprinos u širenju slobodnog znanja na određenu temu. U to ime smo 2016. godine uspostavili i nagradu „Branislav Jovanović” u znak sećanja na rano preminulog osnivača Vikimedije Srbije i urednika Vikipedije na srpskom jeziku. Kroz konkurse za realizaciju volonterskih projekata pružamo i finansijsku podršku za one projekte članova zajednice koje za cilj imaju širenje slobodnog znanja na internetu. Naravno, zajednicu redovno obaveštavamo o svim našim sastancima i događajima, a sva zainteresovana lica se mogu prijaviti i za naše mesečnike

Na koja postignuća ste najponosniji?

Bojan: 3. decembra 2020. godine obeležili smo 15 godina postojanja našeg udruženja. Za to vreme postogli smo mnogo toga.

Na međunarodnom nivou, među Vikimedijinim ograncima postali smo prepoznatljivi po uspešnosti našeg Obrazovnog programa. Vikipediju je u nastavi do sada primenilo više od 70 škola i fakulteta u Srbiji. Srbija je bila prva zemlja u kojoj je započeta praksa uvođenja Vikipedije u školsko i akademsko okruženje, dok se ovaj projekat danas realizuje širom sveta. Naši seminari za nastavnike su akreditovani kod Zavoda za unapređivanje obrazovanja i vaspitanja i u potpunosti besplatni.

U saradnji sa institucijama kulture, iz mračnih depoa i arhiva smo oslobodili više od 10.000 datoteka i digitalizovali preko hiljadu knjiga. Na taj način smo obezbedili zaštitu i dostupnost dela srpskog kulturnog nasleđa javnosti. Ovde obavezno moram spomenuti čvrstu saradnju koju imamo sa saradnicima iz Univerzitetske biblioteke „Svetozar Marković” i projekat „Viki-bibliotekar” koji traje već sedam godina.

S obzirom da naše udruženje ima samo četvoro zaposlenih, naš najveći ponos su zapravo volonteri koji neumorno, svakodnevno pišu članke na Vikipediji, fotografišu, kako poznate, tako i one skrivene kutke i lepote Srbije koji će potom postati vidljivi na Vikimedijinoj ostavi, ali i svi oni koji su svojim zalaganjem obezbedili da ova organizacija postoji više od 15 godina i dostigne stabilnost u svom radu.

Viki senior - radionica -  autor: BuhaM, izvor: Vikimedijina ostava 

Koji su najveći izazovi sa kojima se susreću neprofitne organizacije u Srbiji?

Bojan: Radom neprofitnog sektora u Srbiji obuhvaćen je širok dijapazon ciljeva i zajednica, pa su otuda i izazovi različiti. Ako bismo uspeli da podvučemo crtu, verujem da je najveći problem nedostatak stabilnosti u radu zbog nestabilnih izvora finansiranja. Oslanjanje na jedan izvor je uvek rizična opcija, bilo da govorimo o državi, stranim i domaćim fondovima ili privatnom sektoru. Situacija koju je uslovila pandemija negativno je uticala na rad neprofitnih organizacija te verujem da su u proteklih godinu dana mnoge ostale bez kancelarijskog prostora, zaposlenih, a neke su, nažalost, i ugašene. Pošto su administrativno-finansijski poslovi moj delokrug rada, vrlo dobro sam svestan koliko proces budžetiranja može biti izazovan u ovom pogledu. U slučaju slabijih priliva, prvenstveno gledate da pokrijete administrativne troškove, pa tek onda sagledavate sa kojim sredstvima raspolažete kada su u pitanju projektne aktivnosti. Nestabilnosti ovog tipa uzrokuju i veliku fluktuaciju ljudi, volontera, što dodatno utiče na rast i kvalitet rada jedne organizacije. Život ovde se često svodi na preživljavanje, a u takvim uslovima ne možete ponuditi mnogo.

U Srbiji se neprofitni sektor i dalje suočava se prevazilaženjem javnog skepticizma. Nevidljivost rada i postignutih rezultata najviše doprinosti tome, što nas opet vraća na problem transparentnosti. Ukoliko želimo da izgradimo društvo u kome vlada poverenje, moramo prvenstveno poći od sebe i sa tim stavom graditi saradnju sa donatorima, partnerima, državom i lokalnom zajednicom.

Na koje sve načine pokazujete transparentnost u radu?

Bojan: Rad Vikimedijinih ogranaka i korisničkih grupa širom sveta je zasnovan na principu transparentnosti. Grant zahtevi koje upućujemo Zadužbini Vikimedija (kao našem najvećem donatoru), godišnji budžeti, polugodišnji i godišnji izveštaji su u potpunosti dostupni na Meta-Wiki sajtu kao centralnom mestu koje služi za koordinaciju svih Vikimedijinih projekata i zajednice. Naravno, isti izveštaji se nalaze i na našem sajtu, a od prošle godine link ka njima se može pronaći i na našem profilu na portalu Neprofitne.rs.

Javnost redovno obaveštavamo o svim našim aktivnostima kako bi zainteresovana lica mogla da se priključe, u skladu sa svojim slobodnim vremenom i interesovanjima. Zapisnici sa sastanaka Upravnog odbora se redovno šalju članovima Udruženja, kao i zapisnici sa sednica Skupštine koji se u redukovanoj varijanti, u skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti, takođe mogu pronaći na našem sajtu. Kao organizacija konstantno rastemo, učimo i tražimo nove mogućnosti za poboljšanje našeg rada poštujući zakone Republike Srbije.

WikiGap - predstavljanje rezultata -  autor: Gorana Gomirac, izvor: Vikimedijina ostava

Koji su benefiti koje platforma Neprofitne.rs donosi za neprofitni sektor u Srbiji?

Bojan: U Srbiji definitivno postoje neprofitne organizacije koje su registrovane, ali im je nemoguće pristupiti. Njihov rad, aktivnosti koje sprovode i rezultati su nevidljivi te su platforme poput Neprofitne.rs i više nego dobrodošle. Ne samo da će organizacije moći da podignu svoju vidljivost i stepen poverenja u njihov rad, već će moći da iskoriste i druge alate koje nude sestrinske platforme poput Donacije.rs. Takođe, verujem da svaka organizacija, zbog ograničenosti svojih budžeta, ceni mogućnost da na potpuno besplatan način izvesti o svojim programima i ključnim uspesima.

Šta mislite da je potrebno uraditi za podizanje transparentnosti u radu organizacija i poverenja u sektor?

Bojan: Agencija za privredne registre ne treba da bude jedini izvor informacija o radu organizacija, a i podaci izneti tamo su jako škrti tako da je potreban prostor za neprofitni sektor da iskaže sebe. Činjenica je da neznanje i nedostatak informacija u delu srpske javnosti budi one loše stereotipe o neprofitnom sektoru. Šanse za zloupotrebom para donatora su veće u onim sredinama gde ne postoji kontrola. Nisam pravnik, te ne mogu da ocenjujem adekvatnost postojećih zakonskih rešenja, ali čini se da bi dodatni propisi i kontrola njihove primene mogli da utiču na podizanje transparentnosti u Srbiji. Mada, sa druge strane, siguran sam da bi slika definitivno bila mnogo bolja kada bi i sami državni organi bili odgovorni u ovom pogledu i dali primer svima nama.

*naslovna  fotografija: CEE Meeting 2019 - autor: Miomir Magdevski, izvor: Vikimedijina ostava