SOLIDARNA - zaklada za ljudska prava i solidarnost već pet godina radi na jačanju autonomije i solidarnosti građanskog delovanja i na smanjenju nejednakosti i širenju prostora prava i sloboda u svim sferama hrvatskog društva.

Kroz svoje programe i projekte, ova zaklada podržava zajednicu i gradi odnose bazirane na poverenju i saradnji.

Sa Ivanom Blaževićem, tajnikom Zaklade Solidarna, razgovarali smo o aktivnostima koje je zaklada sprovodila u prethodnom periodu, filantropiji i planovima za budućnost.

Koliko je COVID-19 kriza uticala na rad Zaklade Solidarna i kako su izgledale aktivnosti koje ste sprovodili u prethodnom periodu?

Ivan: Ono što smo vidjeli i shvatili je da što je veća kriza ili elementarna nepogoda, mi imamo više posla. Tako da, osim što smo radili od kuće, stvarno smo imali veliki pritisak rada. Uvijek i pokušavamo da ostanemo responzivni, da se ne preopteretimo administracijom, da možemo neko vrijeme odvojit da u trenutku možemo reagirat.

Kad je krenula korona kriza u Hrvatskoj, mi smo i udrugama i inicijativama se javili i rekli računajte na nas, javite kakve su vam potrebe, pa ćemo vidjeti kako skupa možemo pomoć, šta skupa možemo odradit.

Stvorila se Facebook grupa Jedni za druge, kojoj je bio cilj da se pomogne ljudima koji ne mogu izaći iz svoje kuće, jer su, na primjer stariji pa su u rizničnoj skupini, pa da im se odnese iz prodavnice šta im treba, iz apoteke šta im treba i slično.

Na kraju su došli do toga da su iz pučke kuhinje razvozili ljudima hranu – onima koji su inače dolazili u pučku kuhinju po svoj obrok. Tako da smo i njih podržali – platili smo mjesec dana najma električnog auta, tako da oni mogu brže, jednostavnije i više ljudi pokriti.

Imali smo i hitno zbrinjavanje nekoliko žrtava nasilja prije nego što je krenula karantena, da se žena sa djecom što prije makne iz nasilnog odnosa, dok ne krene zatvaranje u kućama.

Imali smo hitno zbrinjavanje jednog beskućnika.

Pratili smo kakva je situacija na terenu, bili smo u komunikaciji s udrugama koje rade na terenu, da vidimo gdje i šta možemo pomoć.

S druge strane, mi smo imali dva natječaja – jedan je već bio otvoren – Program Odvažna, koji imamo već drugu godinu za redom sa Ikeom, gdje dijelimo 250.000 kuna za poticaj ženama poduzetnicama. I mi to nimo htjeli zaustavljati, nego odraditi ga u zadanim uvjetima. Nije bilo sastanaka uživo, nego sve je bilo online. Znamo kako će kriza utjecati na tržište, tako da bar nekima sa nekim novcem možemo pomoć.

S druge strane, kao članovi konzorcija koji upravljaju norveškim fondovima u Hrvatskoj, sa Zakladom Slagalica, Udrugom SMART i Centrom CNVOS iz Ljubljane, rekli smo nećemo ništa odgađati, jer smo vidjeli da se europski fondovi odgađaju i krešu sredstva.

Između ostalog smo imali i fond koji je za hitne akcije, tzv. Ad Hoc Action Fund, gdje smo pozvali organizacije da i korona krizu uzmu u obzir u svojim akcijama koje hoće radit, koje su i zagovarački usmjerene.

Ono što smo vidjeli je da je Solidarna za vrijeme ove korone postala mjesto gdje se ljudi javljaju kojima treba pomoć, ali i koji žele pomoći.

Vidimo da je naš petogodišnji rad u zajednici stvarno ostavio neku prepoznatljivost, kao organizacije koja je tu za zajednicu i koja smisleno i transparentno može reagirat u situacijama u kojima treba reagirat.

Ono što nam je jako bitno je naš naglasak na transparentnost rada, jer imali smo i u Hrvatskoj i u zemljama regije negativnih iskustava kada se prikupljao novac za nešto, pa je to otišlo gdje nije trebalo i slično – jedna takva akcija može pokvariti sliku zadnih 10 koje su super odrašene, tako da imamo visoko inzistiranje na transparentnosti.

Mislim da nas zbog toga prepoznaju i građanske inicijative, poput žena iz Nizozemske, ali i velike korporacije poput Zagrebačke pivovare, Erste banke i slično.

Jedna od aktivnosti koje trenutno sprovodite je i Fond 5.5, koji ste pokrenuli u saradnji sa građanskom inicijativom "Zagreb Earthquake Relief ", sa ciljem podrške ugroženim građanima iz najranjivijih kategorija, koji su posebno pogođeni zemljotresom u Zagrebu. Recite nam nešto više o tome.

Ivan: Fond 5.5 je krenuo nevezano za nas, odnosno skupljanje novaca za pomoć Zagrebu od potresa je pokrenulo 5 prijateljica koje su inače Zagrepčanke, ali več godinama žive i rade u Amsterdamu i njih su roditelji probudili u pola 7 ujutro da im jave da se dogodio potres.

U takvim situacijama svi imamo potrebu na neki način pomoć, a ne možeš pomoć ako živiš par hiljada kilometara dalje, pa su one odlučile napravit crowdfunding kampanju preko GoFundMe-a i u roku od 15 dana one su skupile 173.000 eura.

To je i njih šokiralo jer su onda morale gledat šta će s tom lovom – što je veći novac, to je veća odgovornost. I onda su odlučile da će sa pola novaca koje su skupile pomoć bolnici za porodništvo, koju mi zovemo Petrova bolnica, koja je isto stradala, ali nisu dale za sanaciju, jer to je grad riješio relativno brzo, nego su dale za nabavu opreme za prerano rođenu djecu, tako da su kupljeni neki aparati, a s ostatkom novca su se javile nama, jer su htjele pomoć direktno građanima i kontrolirat taj novac da znaju i šta će otići i kome će otići.

Javile su se nama da razgovaramo o nekim idejama šta i kako bi se moglo i onda smo mi njima idući dan dali prijedlog kako bi se to moglo napravit nekim javnim natječajem i rekli smo im razgovarajte s Crvenim križom, koji radi na terenu, razgovarajte sa drugima, ali ipak su se odlučile da novac ide preko nas i pokrenuli smo taj Fond 5.5.

Kad smo se odlučili da idemo skupa, mi smo u roku od dvije sedmice raspisali pravilnik, raspisali natječaj, otvorili javni poziv koji je bio otvoren još dvije sedmice. Imali smo inicijalni novac, 620.000 kuna, oko 82.000 eura i pozvali smo građene i firme da doniraju – tu smo još skupili nekih 12.000 eura. U roku od dvije sedmice dobili smo 189 prijava.

Cijeli taj proces smo radili skupa sa dvije stručnjakinje, jedna je profesorica Marina Ajduković, koja je profesorica na Socijalnom radu, radi socijalnih kriterija u odlučivanju i imali smo docenticu Zrinku Paladino, koja je doktorica znanosti arhitekture i restauracije, da građevinski dio pokrije, tako da je nama kao socijalni krirterij bila prvenstveno visina prihoda kućanstva, gdje su prioritet imali oni sa nižim primanjima, odnosno koji su ispod i na rubu praga siromaštva, a drugi kriteriji su nam bili broj djece u kućanstvu, osobe s invaliditetom, ljudi s kroničnim bolestima, onkološki bolesnici, teški bolesnici i tako dalje.

Kad se dogodio potres, Grad Zagreb je slao statičare u pregled svih objekata koji su prijavili štetu i davali su 3 naljepnice – zelenu, žutu i crvenu. Zelena je u principu potpuno sigurno, može se koristit, žuta je sigurna, ali treba ili dublji pregled, ili opravu, a crvena je potpuno neupotrebljiva. Mi smo davali pomoć onima koji su dobili crvenu i žutu. Oni koji su dobili crvenu naljepnicu mogli su dobiti najam stana, a oni koji su dobili žutu, mogli su dobiti do 20.000 kuna, to je oko 2.500 eura.

Ako bismo svima htjeli pomoć u iznosu koji su tražili (ili je to 3 mjeseca najma stana, ili je to do 20.000 kuna za popravak, nama bi trebalo oko 2.000.000, a imali smo 706.000, tako da smo morali napravit ozbiljnu rang listu, a to je inače naša praksa da za sve fondove koje imamo uvijek imamo vijeće tog fonda koje ima petoro članova. U ovom slučaju mi smo imali jednog predstavnika Solidarne, gdje sam bio ja, dvije žene iz Nizozemske, koje su i prikupile novac i profesorica Ajduković i docentica Paladino, kao stručnjakinje i prolazili smo kroz sve te prijave.

Dok je bio natječaj dobili smo stvarno brzinsku pomoć od A1 telekomunikacija, koje su nam dale besplatan broj 0800, gdje ljudi mogu zvat, da mogu dobiti informacije, da im kažemo gdje trebaju, šta trebaju, kako trebaju, jer bilo je dosta ljudi koji su informatički nepismeni, pa informaciju neće ni vidjeti na Facebooku, portalima i sl.

Imali smo jednog volontera koji je išao starijim ljudima kod kuće pomoć ispuniti prijavni obrazac, uslikat štetu, pomoć prikupiti dokumentaciju koja je nam je još trebala. Mi smo u principu za vrijeme natječaja odradili 650 poziva telefonskih i preko 1.000 mejlova u roku od 20 dana, i to su radili volonteri. Mi smo onda napravili rang listu i vidjeli smo da imamo dovoljno novaca za 48 familija – imali smo starijih, ljude sa djecom, ljude sa djecom koji su osobe s invaliditetom, tako da sama selekcija je bila užasno teška.

U 40 dana mi smo otvorili natječaj, zatvorili ga, evaluirali i isplatili novac za prvih 48 familija. Kad smo gledali rang listu vidjeli smo da imamo barem još 31 familiju koju bismo pokrili na jednak način kao i prvih 48, samo da smo imali taj novac, tako da sad još nekoliko dana skupljamo da bismo pokrili tih 31 familiju.

Imali smo veliku podršku Erste banke i njihove aplikacije KEKS Pay, preko koje su ljudi mogli donirat direktno u Fond, tako smo samo skupili 2.000. Zagrebačka pivovara, odnosno Ožujsko pivo su donirali 250.000 kuna, sav novac će biti usmjeren ljudima nakon 15.6.

Trenutno i sa udrugom Are You Serious? radite na pružanju pomoći izbeglicama u Hrvatskoj. Recite nam nešto više o tome.

Ivan: Mi kao zaklada pokušavamo na više polja radit.

Sad smo u kampanji sa udrugom Are You Serious?, koji su detektirali 40tak izbjegličkih familija u Hrvatskoj koje su zbog korone ostale bes posla i koje su na pragu beskućništva. Are You Serious zagovara prema sustavnim institucijama, ali sa ovim želimo ljudima pomoći i bar mjesec dana stana pokriti i jednom sedmično napunit frižider.

Do danas smo pruikupili 132.000 kuna – to je nešto manje od 20.000 eura.

Kakvo je generalno stanje filantropije u Hrvatskoj i kako je situacija sa korona virusom uticala na filantropske aktivnosti?

Ivan: Stanje filantropije u Hrvatskoj nije zavidno, ako gledamo na sustavnu podršku.

Hrvatska je, recimo, što se tiče postotka poreznog oslobođenja, odnosno poreske olakšice na donacije neprofitnim organizacijama, na začelju – kod nas je to 2%, tako da s te strane nije zavidna pozicija, nema podrške javnih institucija razvoju filantropije, tako da razvoj filantropije zavisi od individualnih organizacija i nekih mreža par organizacija koje skupa rade.

Što se tiče filantropije kao takve, u krizama se uvijek vidi da ljudi imaju potrebu reagirat, pomoć, to vidimo i kod firmi, koje imaju mnogo veće budžete i mogu strateški neke projekte pogurnut. To sam pisao i u tekstu koji je Catalyst objavio.

To, na primer, vidimo i kod kampanje koju radi Zagrebačka pivovara, gdje su sa ukupno milijun kuna podržali Fond 5.5, Hrvatsku gorsku službu spašavanja, Hrvatsku mrežu za beskućnike i Plavi telefon.

Sve firme su i inače svoju pomoć usmijeravale na riješavanje i ublažavanje korona krize, tako da sa druge strane se stvorila velika rupa u onim uslugama koje su te firme inače podržavale, a nisu vezane za samu koronu. Prema nekim informacijama, sve firme su manje-više ispucale svoje godišnje budžete, čak su neke ispucale i za iduću godinu, tako da će to sada bit škakljivo za sektor filantropije za dalje.

Mi kao Solidarna radimo i dobrotvorne javne događaje i oni su sada pottpuno upitni do iduće godine. Evo proljetos smo trebali imati jednu kampanju kroz koju smo trebali prikupljat za stipendije dijeci, a to smo odgodili za iduću godinu.

Čak je i velika kriza oko toga u državama gdje je filantropija jaka, poput Australije i Amerike, gdje cijele organizacije ovise o tim donatorskim događajima, tako da ćemo vidjeti kako će to utjecat na sektor filantropije.

Prošlogodišnji izvještaj Catalystov o iznosu donacija je bio nešto manje od 9 milijuna eura. Moja pretpostavka je da će biti puno veći iznos u istraživanju za ovu godinu, ali dozvoliću si pretpostavit da će onda za iduću bit dosta manji, naravno i zbog toga što će se budžeti potrošit, a i ekonomska kriza će biti puno vidljivija na jesen iduće godine nego što je sad.

 

 

Koji su najvažniji planovi i aktivnosti na kojima će Solidarna raditi u budućnosti?

Ivan: Svakako norveški grantovi koje menadžeriramo. Želimo biti responzivni i reagirat kada treba reagirat, tako da s te, humanitarno - socijalne strane, to je užasno teško planirat.

Naravno, radićemo fandrejzing za naše fondove za pomoć žrtvama nasilja, Fond Spasi me, Fond Desa i Jerko Baković za stipendiranje djece, kroz Odvažnu će trajat mentorski program, imamo neke ideje koje bismo radili na jesen, ali svi najavljuju drugi val korone na jesen, tako da smo vrlo oprezni sa nekim konkretnim planovima.

Imamo nekoliko ideja šta i kako bi se moglo, svakako ćemo ići prema firmama, da vidimo šta oni planiraju, koje su njihove mogućnosti, jer mislim da će sigurno htjet pomoći, samo ni sami ne znaju gdje, šta i kako, a mi stvarno imamo pregled i civilnog društva i potreba u zajednici jer smo stalno sa pružateljima socijalnih usluga i želimo biti nekakav spoj civilnog sektora sa poslovnim sektorom.

Svi koji žele da podrže Zakladu Solidarna i filantropske aktivnosti koje ova zaklada sprovodi sa ciljem podrške ugroženima, mogu to učiniti donacijom za kampanju Are you Syrious? i za Fond 5.5.