IN fondacija dugi niz godina radi na unapređenju socijalne uključenosti dece i mladih u BiH i podržava lokalne organizacije koje rade sa decom i mladima sa ciljem stvaranja zdravog, sigurnog i podržavajućeg okruženja za decu i mlade, koje prepoznaje njihovo učešće i doprinos razvoju društva.

Branka Ivanović, izvršna direktorica IN fondacije otkrila nam je više o rezultatima i pozitivnim promenama koje je ova fondacija ostvarila tokom svog rada.

Kako je nastala IN Fondacija? Sa kojom idejom je sve počelo, kako se razvijala vaša misija?

Branka: IN fondacija – fondacija za unapređenje socijalne inkluzije djece i mladih u Bosni i Hercegovini  osnovana je u julu 2009. godine kao lokalna, nezavisna fondacija koja djeluje na čitavoj teritoriji BiH i nije povezana sa vladinim, političkim ili vjerskim pokretima.

IN Fondacija je osnovana sa ciljem da poboljša kvalitet života djece i mladih u BiH, na način da stvara uslove za unapređenje njihove socijalne uključenosti.

Međutim, naše aktivnosti su zapravo počele 2006. kada smo otvorili kancelariju Cooperating Netherlands Foundations for Central and Eastern Europe (Udružene holandske fondacije za srednju i istočnu Evropu (CNF CEE) za BiH). Vrlo brzo nakon toga kreće inicijativa za pokretanje nacionalne, BiH fondacije čiji će rad biti usmjeren ka podršci i razvoju kapacitete manjih ili slabije razvijenih organizacija civilnog društva koje se bave djecom i mladima.

Od tada do danas naš rad je usmjeren ka pružanju podrške djeci, mladima i njihovim prodicama kroz razvoj različitih inovativnih modela rada koje smo uz finansijsku podršku prenosili lokalnim partnerima, OCD širom BiH. U našem posebnom fokusu su bile OCD koje djeluju u manjim sredinama, a koje se bave poboljšanjem kvaliteta života djece i mladih.

Koja je bila Vaša lična motivacija za rad u neprofitnom sektoru?

Branka: Neprofitni sektor ima veliku fleksibilnost, prostor za inovacije, otvorenost, mogućnost za prilagodjavanje i dinamiku koja omogućava rano prepoznavanje i efikasniji odgovar na potrebe najugrożenijih, ranjivih grupa djece, mladih i njihovih porodica, osiguravajući im tako bolju inkluziju u društvo.

Upravo ta dinamičnost, mogućnost za brzo djelovanje, fleksibilnost i vidljivost rezultata je veliki i vrlo motivišući izazov koji je i mene pokretao tokom mog rada u neprofitnom sektoru, koji naravno ima i svoju drugu stranu medalje.

Ja sam psiholog po svom osnovnom obrazovanju i rad sa djecom u riziku pripada mom profesionalnom intersu, kroz neprofitni sektor stalno učim i profesionalno se razvijam.

Ovaj sektor daje puno prilika ali s druge strane traži puno energije, motivacije, predanosti i čini mi se da tim izazovima još uvijek mogu odgovoriti.

Na koji način IN Fondacija doprinosi razvoju filantropije u BiH?

Branka: Posljednjih godina velike i brojne promjene se dešavaju u BiH. Monge od njih ne idu na ruku razvoju filantropije.

S druge strane, mali broj OCD je programski usmjeren na razvoj filantropije što zapavo stvara prostor za pionirske korake, ali ujedno otvara i brojne mogućnosti. IN fondacija je upravo na tragu toga odlučila da se direktnije uhvati u koštac s razvojem filantropije u svom radu i u proteklih par godina svoj rad smo fokusirali na aktivnosti prema široj javnosti u BiH, socijalno odgovrnim poduzećima ali i BiH dijaspori.

Pokrenuli smo Igrosvijet, jedan godišnji događaj koji okuplja djecu i njihove roditelje i otvara im svijet igre i mašte. Igrosivjet ima za cilj da promoviše pozitivne vrijednosti, volonterizam, da ponudi nešto djeci u zajednici, da poveća i promoviše vidljivost našeg rada i da okuplja socijalno odgovorne poduzeća u cilju razvoja filantropije.

U Igrosvijet uključujemo poduzeća da kroz svoje donacije ili sponzorstva omoguće sve ono što je djece taj dan potrebno, okupljamo brojne volontere, trudimo se da damo priliku i djeci iz drugih gradova BiH da dođu u Banja Luku. Sve aktivnosti su beplatne, a na kraju dana imamo i utrku patkica koja ima za cilj da prikupi sredstva za aktivnosti IN fondacije.

Pored Igrosvijeta, osnovali smo i Klub klubko koji ima za cilj da okupi 50 firmi i 500 pojedinaca koji kroz svoje donacije na mjesečnom ili godišnjem nivou mogu osigurati različite usluge za djecu u riziku.

Također IN fondacija ima i dva ambasadora dobre volje, gospodina Tarika Filipovića, glumca i gospođu Slađanu Zrnić, glumicu Narodnog pozorišta u Banja Luci koji promovišu naše aktivnosti i tako povećavaju vidljiovst rada IN fondacije. Tokom prošle godine smo sa Slađanom Zrnić kreirali jednu predstavu za djecu koju smo besplatno igrali širom BiH, a predstava je ove godine dobila i nagradu publike kao najbolja dječja predstava na festivalu u Bijeljini.

Tri godine za redom, početkom decembra IN fondacije je pokretala kampanju za namicanje sredstava. Tako je Tarik Filipović u Banja Luci u sklopu prošlogodišnje kampanje odigrao svoju monodramu i sva prikupljena sredstava su bila usmjenrena na otvaranje našeg novog centra za podršku djeci i prorodici.

Kako se finansira IN Fondacija, sa kojim različitim tipovima donatora sarađujete i na koji način?

Branka: Većinu svojih sredstava IN fondacija još uvijek prima od stranih donatora i stalnih partnera. Dio sredstava se dobija i kroz finansiranje projekata od strane međunarodnih organizacija i ambasada prisutnih u BiH.

Jedan, još uvijek, manji dio uspijevamo namaknuti kroz naše aktivnosti namicanja sredstava u sradnju sa socijalno odgovornim poduzećima ali i pojedincima.

Da li uključujete zajednicu u svoj rad, na koji način i šta vam to donosi?

Branka: Zajendica je uključena kroz različite segmente našeg rada, s jedne strane kroz usluge koje pružamo koz različite programe koji su fokusirani na nultu toleranciju na nasilje u životima djece, mladih i njihovih porodica.

S druge strane radimo brojna istraživanja koja uključuju zajednicu i čiji rezultati se zajendici predstavljaju.

Isto tako u pokretanju nekih novih intervencija istražujemo potrebe zajednice. Brojni profesionalci koji rade na polju socijalne zaštite i obrazovanja vrlo često pohađaju brojene edukacije koje organizuje IN fondacija.

Ostvarili smo saradnju sa odsjekom za psihologiju Filozofskog fakuteta, Univerziteta u Banja Luci koji u našem Centru za podršku djeci i porodici mogu obavljati studentsku praksu.

Isto tako okupljamo određeni broj volontera, koji kroz rad u IN fondaciji stiču nova znanja i vještine.

Mislim da je naš rad i saradnja sa zajednicom višeslojna i višestruka, i stalno se razvija i raste.

Šta mislite da izdvaja IN Fondaciju u odnosu na druge organizacije u vašem okruženju?

Branka: Sve naše aktivnosti usmjerene su na kvalitetne, dugoročne promjene u društvu, u okviru sistema formalnog i neformalnog obrazovanja, te sistema zdravstvene i socijalne zaštite.

Vjerujemo da smo se uspjeli razviti u prepoznatljivog aktera u jačanju institucionalnih i organizacionih kapaciteta na lokalnom nivou, ali i na nivou cijele BiH.

IN Fondacija pokreće inicijative, predstavlja i uvodi inovativne modele, radi na unapređenju znanja i kapaciteta kroz obuke stručnjaka u obrazovnom, socijalnom i zdravstvenom sektoru.

A pored toga, jedina smo fondacija koja radi za djecu i mlade na polju socijalne inkluzije u BiH.

Da li sarađujete sa drugim organizacijama civilnog društva, kojim i na koji način?

Branka: IN Fondacija ima velik broj partnera koje je u svom dosdašnjem radu podržavala kroz brojne programe.

Više od 200 OCD je kroz naš rad dobilo stručnu, programsku i finasijsku podršku i one čine značajnu i široku mrežu naših partnera.

Sa nekima od njih Fondacija i dalje sarađuje i razvija nove inicijative. IN Fondacija je prošlog ljeta udružila svoje snage sa druge tri organizacije koje rade u Banja Luci u jedan novi oblik saradnje, u konzorcij koji ima za cilj da radi na transfromaciji zajendica, kroz različite intervencije koje smo do sada testirali i potvrdili u našem radu.

U svakom slučaju sav naš rad se zasniva na saradnji sa drugim organizacijama civilnog društva kroz različite oblike i modalitete uzajemne podrške.

Na koje sve načine IN Fondacija doprinosi osnaživanju i inkluziji dece i mladih u BiH?

Branka: IN fondacija je prepoznata kao ozbiljna i referentna organizacija koja radi na programu socijalnih inovacija koje doprinose dobrobiti djece i mladih u BiH kroz razvoj novih usluga i sistema podrške.

Kroz naš rad smo razvili niz centara za podršku djeci u riziku i njihovim prodicama i ti centri Gnijezdo su prezonati u svojim zajendicama kao značajan resurs.

Uveli smo program podrške roditeljstvu u više od 50 vrtića širom zemlje. Pružali smo podršku romskoj djeci koja idu u školu da ostanu što duže u sisitemu obrazovanja i tako stvore bolje šanse za budućnost. Uveli smo model Pordične grupne konferencije kao podršku djeci i njihovim prodicama koji su korinsici sistema socijalne zaštite, a sada taj model uvodimo u osnovne škole u Republici Srpskoj kao alatku za podršku djeci koja su u sistemu obrazovanja identifikovana kao djeca u riziku.

Radimo sa grupama mladih na način da im omogućavamo da uče različite životne vještine koje će im biti neophodne u njihovom daljnjem životu i radu, ali im i osiguravamo mogućnost da kroz mini grantove odgovaraju na potrebe u zajednici i tako razvijaju svoju društvenu odgovornost, aktivizam i paticipaciju u društvu kako bi postali zdravi i aktiovni članovi društva.

Radimo brojna istraživanja, a neka od njih su dala prve podatke za BiH kao npr. istraživanje o nepovoljnim (traumatskim) iskustvima djece osnovnoškolskog uzrasta u BiH, istraživanje o rodno zasnovanom nasilju u intimnim partnerskim vezama mladih u BiH, straživanje o iskustvima mladih u Bosni i Hercegovini vezanim za različite oblike nasilja i traume u djetinjstvu isl.

Nastojimo da upravljamo stečenim znanjima i da ih prenosimo svojim partnerima i zato pripremamo razne priručnike i materijale koji su dostupni na našoj web stranici.

Koliko članova ima vaš tim i kako izgleda jedan prosečan radni dan?

Branka: Mi smo mali tim koji čini šest prfesionalaca koji velikim zalaganjem postižu svoje rezultate. Kod nas je često velo dinamično, upućeni smo jedni na druge, usko sarađujemo. Organizujemo brojne seminare, edukacije, ali smo često i na terenu, posjećujemo svoje partnere i taj rad najviše nadahnjuje, daje nove ideje, inspiraciju.

Šta su najveći uspesi koje je IN Fondacija ostvarila u dosadašnjem radu, a šta tek želite da ostvarite?

Branka: Ponosni smo na broj organizacija sa kojima smo sarađivali, koje smo osnažili i koje su pronašle svoje mjesto u zajendnicama u kojima djeluju. Ponosni smo na to da modele koje promovišemo stručni saradnici u školama, socijalni radnici i psiholozi vide kao dobar odgovor i alatku koja im olakšava rad i osnažuje njihove kapacitete.

Ti novi pristupi u radu pomažu da najugroženije grupe djece i mladih nađu svoje mjestu u BiH društvu.

Uspjeli smo da promijenimo svijest onih koji rade s djecom u riziku da ta djeca nisu kriva za situaciju u kojoj se nalaze, da odgovrnost snosi i društvo, što skida stigmu sa njihovih malih, ranjenih života, popravlja njihovu poziciju u društvu i stvara im bolje šanse za podršku i razvoj otpornosti na brojne i teške izazove sa kojima se susreću. Zbog takvih aktivnosti nas prepoznaju i partneri iz vladinog sektora i tako IN Fondacija postaje spona i glas onih kojim je podrška potrebna i institucija sa kojima gradimo i razvijamo saranju.

Koji su najvažniji planovi i ciljevi koje planirate da realizujete u budućnosti?

Branka: Usmjereni smo na stalni rast i razvoj i vjerujem da nas čekaju brojni izazovi kada je riječ o djeci i mladima s obzirom na sveobuhvatnu situaciju i kontekst u kojem se nalazimo kako u BiH, tako i šire. Sve promjene u društvu se naminovno reflektuju i na djecu i mlade, na njihovo zdravlje i dobrostanje i zadatak nam je da ih štitimo, osnažujemo i radimo u njihovom najboljem interesu.