Blog

Intervjui sa brojnim neprofitnim organizacijama širom Zapadnog Balkana tokom ove i prethodne godine omogućili su nam malo jasniji uvid u to kako se one nose sa posljedicama pandemije. Kako izgledaju njihove redovne aktivnosti? Kako su nastavili sa sprovođenjem programa? Koliko je bilo zahtjevno preći iz fizičkog u online svijet, a da se time ne uskrate mnogi vidovi podrške koju pružaju svojim korisnicima i korisnicama?

Neke od odgovora saznaćeš u ovom tekstu, gdje su nam Udruga MoSt iz Hrvatske, Žene Bara iz Crne Gore, KRIK iz Sjeverne Makedonije i Kosovo Women’s Network omogućili da naučimo neke od primjera praksi koje se koriste u regionu, kao i načine prilagođavanja novim pravilima koje je donijela pandemija Covid-19 virusa.

Koronavirus je imao (i još uvijek ostvaruje) ogroman uticaj na svakog od nas, a svako živo biće ima različite mehanizme odbrane protiv njega. Isti slučaj je i sa neprofitnim organizacijama, od kojih svaka ima jedinstveno iskustvo u prevazilaženju prepreka i adaptiranju na nove okolnosti pandemije.

Zato smo izdvojili još četiri primjera neprofitnih organizacija i udruženja iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, koji su nam dali uvid u to kako je novonastala kriza tokom prethodne dvije godine uticala na njihov rad i kako se promijenio način funkcionisanja njihovog kolektiva.

Kako je virus Covid-19 još uvijek prisutan u našim životima, napravili smo svojevrstan osvrt na neprofitne organizacije iz regiona koje su nam tokom 2020. i 2021. godine objasnile kako je pandemija uticala na njihov rad, svakodnevne aktivnosti, ali i živote uopšte.

Moguće je da će neke od njihovih sistemskih adaptacija na nove okolnosti inspirisati i druge organizacije koje se susretnu sa ovim tekstom da osmisle nove načine ili primijene neke od postojećih primjera u svoje programske aktivnosti.

U današnjem tekstu, moći ćeš da upoznaš neke od istaknutih organizacija sa Zapadnog Balkana, kao i njihove metode prilagođavanja novoj normalnosti.

Neformalna grupa Ženski solidarni front je nastala spontano, kada je motivisana grupa građanki osjetila potrebu i dužnost da odgovori na posljedice pandemije koje je pretrpjela njihova lokalna zajednica u Vranju. Okupile su se oko ideje da organizuju veliki humanitarni bal i prodajni bazar kako bi se prikupio novac za djecu čiji su roditelji preminuli od posljedica koronavirusa.

Inicijativa je okupila brojne uspješne žene iz Vranja, u saradnji sa Centrom za medijsku transparentnost i društvenu odgovornost (CMTDO). Kao rezultat toga, do 20. avgusta i za samo dvije nedjelje, uz podršku zajednice prikupile su 600.000 dinara (prim. aut: 5.000 EUR) i imale 26 direktnih donacija, za pomoć djeci koja su ostala bez jednog ili oba roditelja od početka pandemije.

Osim velike akcije tokom avgusta, humane Vranjanke su tokom pandemijske 2020. godine pomogle svojoj zajednici tako što su za podršku zdravstvenom sistemu i uz pomoć dobrih i odgovornih sugrađana, prikupile oko 3 miliona dinara (25.500 EUR).

Milica Anđelković Jovanović, koja je osjetila potrebu da pomogne djeci Vranja i da aktivira svoju zajednicu, samo jednim statusom na Facebook-u pokrenula je lavinu podrške i više stotina žena koje su željele da doprinesu humanitarnoj akciji. Danas ova neformalna grupa broji više od 700 članica, a nedavno joj je pristupilo i nekoliko muških članova, jer – kako ističe Milica – članstvo je bilo ekskluzivno pravo žena, zbog čega su im muškarci malo zamjerali na početku.

U našem razgovoru, Milica nam je otkrila kolika je moć zajednice u okolnostima koje su nas sve zatekle potpuno nespremnim. Ispričala nam je o njihovim motivima da se udruže i pomognu djeci i porodicama, o preprekama na koje su nailazile, ali i o tome kako je jedan Humanitarni bal tokom avgusta 2021. godine učinio da Vranje živi i diše kao jedno.

SOS Dječija sela BiH su humanitarna organizacija koja brine o deci i mladima bez roditeljskog staranja i pruža im šansu za srećno detinjstvo i bolju budućnost. U SOS porodicama, sa braćom, sestrama i SOS roditeljima, deca odrastaju u porodičnom okruženju uz roditeljsku ljubav, jer, kako i ističu iz organizacije – svako dete zaslužuje da negde pripada, da bude voljeno i sigurno.

Osim brige o deci i mladima bez roditeljskog staranja, kroz Program jačanja porodica pomažu i biološkim porodicama koje su u riziku od razdvajanja od dece, da ostanu na okupu. U direktnoj brizi odrasta 210 dece i mladih, a kroz programe jačanja porodica brinu o 716 dece i 272 porodice.

Sa našom sagovornicom, nacionalnom direktorkom SOS Dječijih sela BiH Mirelom Gruenther-Đečević, popričali smo na teme kako i zašto je nastala ova organizacija, na koji način su se prilagodili radu tokom pandemije, ali i o kumstvu SOS porodica – sistemu koji dozvoljava svakom sugrađaninu da postane mesečni podržavalac SOS porodica.