Intervjui sa brojnim neprofitnim organizacijama širom Zapadnog Balkana tokom ove i prethodne godine omogućili su nam malo jasniji uvid u to kako se one nose sa posljedicama pandemije. Kako izgledaju njihove redovne aktivnosti? Kako su nastavili sa sprovođenjem programa? Koliko je bilo zahtjevno preći iz fizičkog u online svijet, a da se time ne uskrate mnogi vidovi podrške koju pružaju svojim korisnicima i korisnicama?

Neke od odgovora saznaćeš u ovom tekstu, gdje su nam Udruga MoSt iz Hrvatske, Žene Bara iz Crne Gore, KRIK iz Sjeverne Makedonije i Kosovo Women’s Network omogućili da naučimo neke od primjera praksi koje se koriste u regionu, kao i načine prilagođavanja novim pravilima koje je donijela pandemija Covid-19 virusa.

U razgovoru sa Udrugom MoSt, neprofitnom organizacijom iz Splita sa lokalnim, regionalnim i nacionalnim djelovanjem koje počiva na vrijednostima volonterskog rada, solidarnosti, poštovanju različitosti i ljudskih prava, Đordana Barbarić, voditeljica Centra znanja za društveno uključivanje i smanjenje siromaštva otkrila je kako je Covid-19 kriza uticala na njihov rad. Saznali smo kako se promijenio način na koji funkcionišu, kao i na koje aktivnosti su bili najviše fokusirani u samom početku pandemije.

Đordana: Tijekom pandemijske godine suočili smo se, kao svi građani svijeta i kao mnogi u pomagačkim zanimanjima, s potpuno novim okolnostima u radu s korisnicima. Bio je ogroman izazov osigurati epidemiološke uvjete u radu našeg Centra za beskućnike, osigurati da sve nesmetano funkcionira, posebice pružiti pomoć i podršku onima koji su na ulici.

U socijalnoj skrbi nema „lockdown“ razdoblja, naši korisnici trebaju svakodnevno hranu i smještaj, djeca i obitelji s kojima radimo trebaju psihosocijalnu podršku, stoga smo započeli koristiti internet tehnologiju i osigurali različite modalitete kontakata. Provodili smo savjetovanje online i direktno sa svim zaštitnim mjerama, povezali volontere i djecu i mlade iz našeg programa Centra podrške djeci i mladima s problemima u ponašanju, omogućili svakodnevnu pomoć u učenju i vršnjačku podršku.

Ovo razdoblje otvorilo je i mnoga pitanja kako naš sustav socijalne skrbi može bolje i učinkovitije, stoga smo pisali apele nadležnim institucijama, promicali građansku solidarnost putem društvenih mreža i potakli u novim okolnostima građansku filantropiju. Poticali smo rad u mrežama koje smo pokrenuli na nacionalnoj razini (Hrvatska mreža za beskućnike, Hrvatska mreža socijalnih samoposluga), provodili zajedničke akcije, okrugle stolove, konferencije…

Nova dobra okolnost u ovim teškim vremenima bila je i mogućnost besplatnog učenja i usavršavanja putem webinara i ZOOM i drugih platformi, i zapravo tijekom ove teške 2020. nismo stali i učinili smo sve da i u „novom normalnom“ činimo iskorake. Tijekom 2020. pripremili smo više stotina „korona paketa“ u formi ruksaka sa svim potrebnim rekvizitima za održavanje higijene i pridržavanje epidemioloških mjera i podijelili korisnicima koji nemaju osobnih sredstava da bi to osigurali. Za taj iskorak dobili smo i nagradu belgijske zaklade i nova financijska sredstva za iste i slične aktivnosti usmjerene prema ranjivim skupinama.

Udruženje Žene Bara iz Crne Gore nam je otkrilo da ih je pojava pandemije navela na duboko razmišljanje. Detalje pročitaj u nastavku, u odgovoru predsjednice ovog udruženja Ljiljane Vujović.

Ljiljana: Pojava pandemije nas je dovela do dubokog razmišljanja, što i kako dalje. Obustava rada gradskog prevoza onemogućavala je dolazak naših korisnika do Narodne kuhinje. Potrebe za obrokom i pomoć mnogobrojnim porodicama odjednom su se utrostručile, i mi smo morale iznaći način da odgovorimo i pomognemo. S obzirom na to da nemamo dostavno vozilo, obroke smo vozile same do vrata nesnađenih.

Kako u Baru nije bilo zaštitnih maski, u roku od 12h okupile smo grupu volonterki koje su sašile preko 10.000 maski, koje smo poklonile svima koji su nam se obratili, od medicinskih radnika do sugrađana koji su sami dolazili na naša vrata.

Veoma smo ponosne zbog mogućnosti da u najtežoj godini pomognemo nesnađenom, nepoznatom čovjeku. Mi nismo mogle ni imale sredstava da poklonimo bolnici respirator ili nešto slično, ali darivale smo to što smo znale i mogle.

Volonterka udruženja Aleksandra Gvozdenović Kosović dodaje da je pandemija svima izmijenila živote, pa i prioritete.

Aleksandra: Pandemija je onemogućila da mnoge stvari koje su nam donosile prihod realizujemo, poput prodajnih humanitarnih bazara i raznih vidova manifestacija. Međutim, šivenje maski, prikupljanje namirnica, pakovanje paketa pomoći u vidu hrane, higijene, nabavka ljekova, ogrijeva, medicinskih pomagala i distribucija gore navedenog, našem udruženju je bila svakodnevica.

U intervjuu sa Centrom za omladinski aktivizam KRIK iz Sjeverne Makedonije smo od izvršne direktorke Mile Karadafove saznali da je prenošenje aktivnosti iz fizičkog prostora u digitalni svijet jedan od načina da nastave sa radom.

Mila: Aktivnosti koje smo planirali da realizujemo fizičkim prisustvom prenijeli smo na internet. Školski programi su trenutno onlajn, samo u jednoj školi se organizuju lično. Kancelarijsko osoblje se fizički vratilo na posao početkom 2021. godine i nastavlja da radi punim kapacitetom. Jedna od aktivnosti koju smo za neko vrijeme odložili je bio Evropski korpus solidarnosti gdje smo morali da pomjerimo početak volonterskih aktivnosti za volontere koji će volontirati dugoročno za budućnost. Sada smo u mogućnosti da primamo samo kratkoročne volontere.

Trenutno, neki od projekata na kojima Krik radi su KA2 iz programa Erasmus+. Sami projekti su dizajnirani da implementiraju intelektualne rezultate, tako da dio posla može da teče nesmetano. U ovim projektima smo sastanke sa partnerima pomjerili za dalje, a do tada se sastajemo onlajn.

Razgovor sa Kosovo Women’s Network dao nam je uvid u njihovu perspektivu koju nam je predstavila Etleva Malushaj, koordinatorka projekta „Jačanje učešća žena u politici“ podržanog od strane EU.

Etleva: Svakako, pandemija je uticala na rad naše organizacije ograničavajući našu aktivnost i onemogućavajući fizičke sastanke sa našim članovima. Međutim, što se tiče javnog zdravlja, trudili smo se da svoj rad i aktivnosti organizujemo onlajn preko raznih platformi. Naravno, stalno smo bili zabrinuti jer je pandemija otežala živote žena. Njihovo zdravlje je više ugroženo jer su više zastupljene u zdravstvu i drugim bitnim sektorima. Mnoge žene su izgubile posao i suočile se sa ekonomskim teškoćama. Takođe, za ovo vrijeme povećani su slučajevi nasilja u porodici, a žene su, pored pandemije, ugrožene i u prostorijama svog doma. Mi kao organizacija smo pažljivo pratili situaciju na Kosovu i štaviše pripremili smo istraživački izvještaj „Pandemija ne priznaje pol“ u kome smo napravili analizu budžeta u kojoj se ocjenjuje odgovor Vlade Kosova na pandemiju Covid-19 iz rodne perspektive.

Takođe smo se aktivno zalagali u Vladi Kosova da se pridržava ovih preporuka, uključujući i dodjelu sredstava za podršku ženama u nevolji tokom vanrednih situacija. Preraspodijelili smo resurse koji su nam na raspolaganju za rješavanje situacije nastale usljed virusa Covid-19, posebno olakšavajući transfer resursa malim organizacijama koje rade sa marginalizovanim grupama na Zapadnom Balkanu. Ove organizacije su uložile napore da se pozabave rodno zasnovanim nasiljem, kao i rodnom diskriminacijom u vezi sa radom koja je porasla zbog pandemije i mjera koje je preduzela vlada. Pored obezbjeđivanja grantova, takođe smo radili sa skloništima i pružaocima usluga na Kosovu i u Srbiji na razvoju vodiča za tele-savjetovanje koji bi omogućio ženama da dobiju psihološko savjetovanje tokom izolacije na bezbjedan način. Takođe smo prikupili sredstva da obezbijedimo digitalnu opremu našim članovima tokom pandemije.

Od velike važnosti je što pomenute organizacije iz regiona u vanrednim okolnostima vezuje međusobna solidarnost i podrška u pronalaženju rješenja za smanjenje posljedica pandemije. O solidarnosti tokom ovog perioda na Zapadnom Balkanu nedavno smo pisali – o virusu Covid-19, otklanjanju posljedica iz ugla zajednica, kao i podacima istraživanja o davanjima za opšte dobro. Saznaj više u Odgovoru dobročinstva na Covid-19 na Zapadnom Balkanu.

Ukoliko tvoja organizacija želi da podijeli sa nama svoju priču o prilagođavanju uslovima pandemije, pišite nam na hello@catalystbalkans.org.