Udruga za razvoj civilnog društva SMART već 20 godina radi na razvoju neprofitnog sektora u Hrvatskoj, podsticanju međusektorske saradnje i razvoju volonterstva.
Zvijezdana Schulz Vugrin, izvršna direktorica udruge, Marta Hauser, voditeljica Volonterskog programa i Igor Bajok, upravitelj Naše zaklade, ispričali su nam kako SMART povezuje neformalno obrazovanje sa savetovanjem, infomisanjem i uticanjem na javne politike i na koji način ova udruga dve decenije utiče na razvoj filantropije, volonterstva i neprofitnog sektora, stvarajući pozitivne promene u zajednicama u kojim deluje.
Kako je nastala Udruga SMART? Sa kojom idejom je sve počelo, kako se razvijala vaša misija?
Zvijezdana: SMART je osnovan prije 20 godina i tako što je nas nekoliko koji smo prošli jedan vrlo intenzivan program obuke predavača za neprofitni sektor koji je trajao 6 mjeseci, a imali smo ranijih iskustava rada u neprofitnom sektoru, zapravo vidjelo mogućnost pružanja podrške drugim organizacijama, prvenstveno kroz provedbu raznih edukacija. Vidjeli smo da mnoge neprofitne organizacije imaju puno izazova i da im treba podrška u tome i tako je zapravo SMART krenuo. Kasnije se to razvilo u nešto mnogo više.
S vremenom smo vidjeli da su potrebe velike i da postoje u različitim područjima, tako da smo uz edukacije počeli davati i tehničku pomoć i konsultacije, razvijali smo priručnike, počeli raditi na sustavu osiguranja kvaliteta za neprofitne organizacije i razvili taj sustav u Hrvatskoj, razvijali volonterski centar, nedavno otvorili i Zakladu...
Sa procjenom potreba i svakodnevnim radom sa korisnicima, sa jedne strane širimo područje našeg delovanja, a sa druge strane ga sužavamo na ono što se konkretno pokazuje kao potreba u sektoru.
Koji su najveći izazovi sa kojima se suočavaju neprofitne organizacije u Hrvatskoj i na koji način im pomažete da ih prevaziđu?
Zvijezdana: Tu možemo razgovarat na više razina izazova. Jedna stvar je zakonski okvir djelovanja, gdje smo zapravo u Hrvatskoj mi bili primjer dobre prakse zakonodavnog okvira. Nažalost, u poslijednje 3-4 godine se situacija drastično pogoršava i zapravo taj prostor dijelovanja organizacija se značajno sužava u različitim kontekstima, pa nam tako ni u tom političkom, odnosno zakonodavnom „ne pušu dobri vjetrovi“.
Izazova vanjskog okruženja ima dosta – i zakonodavni okvir, i politički stav prema udrugama, i finansijske mogućnosti za rad organizacija – sa jedne strane, mi smo ušli u EU i trebali bi imati značajna sredstva za rad organizacija civilnog društva, a Hrvatska je, kako je to neko lijepo rekao u Evropskoj komisiji, uspjela „komplicirane procedure Europske unije još više zakomplicirati“ i male organizacije uopće nemaju kapaciteta za ta sredstva. Sa druge strane, sve najave o mogućim potencijalnim izvorima financiranja se baš i ne ostvaruju. To je cijeli jedan set vanjskih faktora koji su izazovni za sektor.
Imamo i naravno cijeli set unutarnjih faktora. SMART pokušava raditi i na jednom i na drugom polju, ali možda smo malo aktivniji na unutarnjem polju i osnaživanju udruga gdje zapravo se i postavlja pitanje kvalitete onoga što organizacija radi, kvalitete samih organizacija, njihovih struktura, njihovih procedura, načina donošenja odluka, samoorganizacije, njihove strategije. Vrlo često zbog relativno nepovoljnih financijskih uvijeta imamo to da organizacije svaštare i da su donor driven, da rade ono za šta eventualno mogu dobit novac, a ne da se usmjeravaju na vlastitu strategiju, misiju i cilj.
Zvijezdana Schulz Vugrin, izvršna direktorica udruge
Koja je bila Vaša lična motivacija za rad u neprofitnom sektoru?
Zvijezdana: S obzirom na to da sam jedna od osnivačica i da profesionalno u SMART-u radim već više od 20 godina, čak i kada mi je padalo na pamet da sam možda zasićena i da bih promijenila posao, kad bih razmišljala šta bi drugo mogla raditi, uvijek sam zaključila „ne, ne idem nigdje“. Zato jer ovaj posao definitivno ima svojih prednosti i svojih izazova i zapravo je jako lijepo kada vidite da postoji određena potreba u društvu, u okruženju, u lokalnoj zajednici, gdje vi možete dat svoj doprinos i podržat druge. Lijepo je to što možete sami kreirati vlastite programe i šta ćete raditi i osmišljavat neku vlastitu strategiju.
S druge strane, izazov je ta neka nesigurnost, mada možemo reći i gdje danas i ko ima sigurnost, tako da nekakav motiv je bio neke vrijednosti koje SMART ima od samih početaka – pružanje podrške drugima i kad vidite da neke stvari mogu puno bolje funkcionirat uz vašu pomoć.
Marta: Moja priča je relativno slična. Htjela sam radit nešto korisno, nešto dobro, sukladno svojim vrijednostima i onom u što vjerujem, pa se neprofitni sektor čini najboljim za takvu vrstu rada, u kojoj možeš biti i kreativan i slobodan i pomoć drugima i imaš dojam da nešto dobro radiš, nešto dobro se događa.
Igor: Ja sam prve aktivističke korake napravio tijekom studija, negdje devedesetih godina, u ljeto ’99 zaposlio sam se u riječkom uredu udruge GONG i nakon toga se više nisam osvrtao – nisam ni gledao ni razmišljao o alternativama u smislu sektora i posla i zapravo mislim da je glavna motivacija visoka razina spremnosti skakati na različite izazove, probleme i potrebe koji postoje u okruženju i to je drive koji te drži da svaki dan radiš na sebi i pomažeš drugima, u nadi da postižeš neku dugoročnu društvenu promjenu.
Kako se finansira SMART, sa kojim različitim tipovima donatora sarađujete i na koji način?
Zvijezdana: Od samog starta, mi smo uvijek zagovarali, vjerovali i učili druge da financijska održivost organizacije ostvaruje diverzifikacijom izvora financiranja – ne možete se oslanjat samo na jedan izvor, nego morate razmišljati o različitim izvorima.
Nama je izazovno, kao i mnogim drugim organizacijama, s razlikom da možda mi malo više planiramo i imamo nekakvu fandrejzing strategiju. Jedan, značajan dio našeg proračuna svakako dolazi iz projekata koji su financirani sredstvima evropskih fondova i to najviše Evropski socijalni fond i Erazmus programi. Ja bih rekla da je to oko 50% našeg proračuna. Reciomo da od prilike 30 do 35% dolazi iz lokalnih izvora, to jest Ministarstva, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, nešto malo i od županije i grada.
I od samog početka se, 15 do 20% samofinanciramo – nudimo određeni set usluga na tržištu, koje su specifične i koje ne možemo nuditi besplatno kroz projekte. To su različite facilitacije, evaluacije, vođenje strateških planiranja, provedbe specifičnih edukacija za specifične skupine.
Osnovali ste i zakladu pod nazivom „Naša zaklada“. Recite nam nešto više o radu i funkcionisanju ove zaklade.
Igor: To je bilo dugoročno, dugogodišnje strateško opredijeljenje SMART-a. Ideja je bila da se pružanje podrške razvoju civilnog društva i razvoju kapaciteta organizacija civilnog društva u Hrvatskoj kroz informiranje, savetovanje i edukaciju može jako dobro nadopuniti komplementarnim setom usluga, prije svega pružanjem financijskih podrški lokalnim organizacijama civilnoga društva.
Jedan IPA natječaj nam je omogućio da tijekom 18 mjeseci koliko je trajao projekt, koji je bio prijavljen i proveden u suradnji sa Zakladom za poticanje partnerstva i razvoj civilnog društva Istarske Županije, prođemo cijeli proces osmišljavanja i promišljanja kako mi tu našu zakladu vidimo i što bi ona sve mogla i trebala raditi u lokalnoj zajednici.
Proveli smo konsultativni proces sa lokalnim akterima i zapravo su ljudi sa kojima smo se susretali kroz fokus grupe i sastanke počeli govoriti o budućoj zakladi kao o našoj zakladi, koja je trebala biti zaklada lokalne zajednice i onih koji vide da tu zajednicu treba mijenjati, otuda ime Naša zaklada.
Kroz spomenuti projekt uspjeli smo uspjeli provesti tehnički dio registriranja zaklade i pripremiti svu dokumentaciju. Proveli smo strateško planiranje i konsultativni proces i imamo ideju što sa tom zakladom u budućnosti.
Tijekom poslijednje tri godine, čekamo pravi trenutak za početak rada zaklade, imamo jasnu vizuju prvih programa koje bi zaklada razvijala u lokalnoj zajednici, imamo ideje i planove za cijeli niz aktivnosti, definirali smo i dva ključna područja u kojima želimo razvijati zakladnički moment.
Prvi je uspostavljanje Fonda Gordane Forčić, jedne od osnivačica SMART-a i naše prerano preminule kolegice, koja je zadužila ne samo našu organizaciju, nego i Hrvatsku, posebno u području promicanja i razvoja volonterstva, ali i cijelog niza drugih područja, te bi taj Fond išao u smjeru podrške razvoju volonterstva u lokalnoj zajednici, a drugi je ideja da pokušamo malo eksperimentirati sa nekim drugim pristupima u odnosima između donatora i primatelja sredstava, u kojem krećemo iz pozicije povjerenja, a ne nepovjerenja kako trenutno prevladava.
Kako za Našu zakladu, tako i za SMART, ne manjka nam ideja, planova i želje za provedbom tih ideja, međutim uvijek se nakako suočavamo sa realnošću, koja trenutno nije sjajna, u kojoj djeluju SMART, Naša zaklada, ali i sve druge organizacije civilnog društva u Hrvatskoj.
Igor Bajok, upravitelj Naše zaklade
Dosta radite na razvoju volonteritma, osnivač ste i Volonterskog centra „Rijeka“. Recite nam nešto više o radu ovog Centra i njegovom doprinosu zajednici.
Marta: Volonterski centar „Rijeka“ je zadnjih 10-15 godina program Udruge SMART, koji je sada dosta narastao i mislim da je jedan od uspijeha kontinuitet u našim uslugama, koji se i kroz Volonterski centar i kroz neke druge naše programe reflektira.
Mi smo ovdje jednostavno prisutni i ljudi i organizacije su već navikli da se mogu nama obratiti za određene stvari, pa tako i za uključenje volontera.
Inače, za Volonterski centar imamo podršku Ministarstva za demografiju obitelj, mlade i socijalne politiku, no, nakon što je desetak godine ta podrška bila programski, na 3 godine, u zadnjih nekoliko godina je jednogodišnja, u sve manjem iznosu.
Ali čak i kada Volonterski centar jedva ima sredstava za financiranje, naše aktivnosti su tu – i na razini naše lokalne zajednice, i regionalno, i nacionalno – kroz Hrvatski centar za razvoj volonterstva, koji smo osnovali s drugima.
Djelujemo na raznim razinama – od podrške osobama koje žele volontirati do utjecanja na politike; spajamo građene i organizacije, dajemo savjetovanje – od poziva za volontere, do dokumentacije i Zakona o volonterstvu, kontakata u zajednici, spajanja određenih aktera da mogu još bolje stvari napravit u svojoj zajednici. Pružamo podršku i lokalnim volonterskim centrima, različitim tipovima organizacija – od ustanova do udruga u raznim sektorima.
Suorganiziramo i manifestaciju „Hrvatska volontira“, u saradnji sa ostalim regionalnim i lokalnim centrima, a manifestaciju, koja svake godine uključuje stotine organizacija i tisuće volontera, organizira Hrvatski centar za razvoj volonterstva. 2011. je bila i Europska godina volontiranja, koji smo naravno obilježili.
Marta Hauser, voditeljica Volonterskog programa
Šta izdvaja Udrugu SMART u odnosu na druge organizacije u vašem okruženju?
Zvijezdana: Činjenica je da smo jako dobro organizirani, da puno i dobro planiramo, da imamo konkretne rezultate onoga što radimo. Organizacije su različite, imaju različite ciljeve, različite misije, različita područja rada i teško nam je se uspoređivati, ali organizacija kao što smo mi nema puno. Prilično smo jedinstveni i mislim da smo po nekakvoj posvećenosti, kvaliteti i ostvarenosti rezultata jedna od vodećih organizacija.
Igor: Ja bih podvukao i organizacijsku kulturu i vrijednosti organizacije, jasno strateško opredijeljenje, jake međuljudske odnose i način kako se komunicira. Ovo je relativno stara i iskusna organizacija i to nosi svoje momente u cijeloj toj priči, ali mislim da je to nešto na što smo mi ponosni. Jedna od stvari koju smo mi isticali i važna nam je jeste i dugogodišnja financijska i programska stabilnost i održivost, koja daje odreženu dozu i razinu sigurnosti u kontinuirano promjenjivim vanjskim okolnostima. Nadamo se da će neke pozitivne promjene uticati na to da SMART stabilno plovi i narednih 20 godina.
Šta su najveći uspesi koje je Udruga SMART ostvarila u dosadašnjem radu?
Marta: Što smo se uspjeli na raznim razinama uključit, odnosno pozicionirati – i na lokalnoj, i na regionalnoj, i na nacionalnoj, pa i na međunarodnoj razini – ovisno o programu i kontekstu. Prepoznati smo kao partneri u zajednici.
Uključeni smo u većinu važnih momenata u našem gradu i, povremeno, u našoj zemlji, kao što je Evropska prijestonica kulture koja je sada aktuelna u Rijeci, gdje smo isto tako uključeni u razvoj volonterskog programa.
Uspijeh je i što sa Gradom Rijekom, odnosno Primorsko-goranskom županijom 12-13 godina dodijeljujemo nagradu „Volonteri godine“.
Mislim i da je jedan od naših uspijeha što radimo puno edukacija i savjetovanja, temeljeno na našem iskustvu i mislim da smo baš zato dostupni i pristupačni jer je naše iskustvo relevantno – razgranali smo se na najvažnije teme – tu su i volonterstvo, i filantropija i zakladništvo, razvoj kvalitete, odnosno upravljanje kvalitetom – pokrivamo dosta toga i imamo sveobuhvatnu priču.
Zvijezdana: Mi zaista imamo jedan dvadesetogodišnji kontinuitet, prepoznati smo u zajednici, imamo neke snažne vrijednosti i jako širok krug korisnika i pozitivan feedback od njih.
Dobar smo tim i jedna od stvari koje vidim kao naš uspijeh je baš ta pozitivna organizacijska kultura.
Koji su najvažniji planovi i ciljevi koje planirate da ostvarite u budućnosti?
Igor: Naše nadanje je da će se okviri i okruženje u kojemu djeluju sve organizacije civilnog društva u Republici Hrvatskoj izmijeniti na bolje. Sve pozitivne promene koje su se desile u posljednjih 20 godina u sektoru i međusektorskoj saradnji nisu se desile slučajno. One su rezultat i uspijeh hrvatskog civilnog društva.
SMART će pokušati održat kontinuitet u svim područjima u kojima djelujemo i koje pokrivamo. Unaprijeđivat ćemo sve naše obrazovne programe, radit ćemo na promociji neformalnog obrazovanja i dodatno snažiti već dosta snažnu suradnju s obrazovnim institucijama, jer prepoznajemo značaj i vrijednost znanja u širem i užem kontekstu u 21. stoljeću.
Možda ćemo raditi neke snažne iskorake u korištenju digitalnih tehnologija – mislim da je to područje našeg daljeg rada, rasta i razvoja. SMART je dugi niz godina ulagao i u razvoj Sustava upravljanja kvalitetom za neprofitne organizacije u Republici Hrvatskoj i tu postoji prostor daljeg razvoja i primjene sustava, tako da se nadamo da ćemo u narednih nekoliko godina moći ozbiljno raditi na tome, možda i izvan granica Hrvatske.
SMART je, zajedno sa Zakladom Slagalica, iz Osijeka, Zakladom Solidarna iz Osijeka i CRNOS-om iz Ljubljane članica Konzorcija, koji će narednih 4-5 godina provoditi Fond za aktivne građane – to su popularni norveški fondovi, za koje se nadam da će doći i u druge zemlje u regiji, tako da ćemo pripremati nekoliko natječaja u okviru Fonda za aktivne građane, a uz to ćemo raditi na jačanju kapaciteta, kako potencijalnih prijavitelja, tako i provoditelja projekta.
To je jako važno za SMART i razvoj filantropije i zakladništva u Hrvatskoj, ali ponajviše za razvoj civilnog društva u području promicanja i zaštite ljudskih prava.
Sa velikim očekivanjima čekamo prve projekte koji bi trebali napravit vrlo pozitivan društveni uticaj u Hrvatskoj.
Ostavi komentar