Prošle nedelje pisali smo o 3 najveće razlike između posla u kompaniji i neprofitnoj organizaciji, ali ostavili smo i otvorena pitanja koja se tiču sličnosti, saradnje i mogućnosti razmene korisnih znanja i iskustava.  

Ono što neprofitne organizacije ne koriste u dovoljnoj meri, a trebalo bi je mogućnost učenja od profitnog sektora i primene nekih korisnih strategija, alata i tehnika u unapređenju svakodnevnog rada. 

Ovoga puta izdvojili smo tri bitne stavke o kojima bi organizacije mogle dosta da nauče od kompanija. 

Strateško pre projektnog planiranja

Jedna od prvih stvari na listi bila bi strateško planiranje. Organizacije, naročito manje ili lokalne, mada u najvećem broju slučajeva i one velike, uglavnom su usmerene na projekte, koji traju nekoliko meseci, godinu dana, retko nekoliko godina. Što uglavnom nije dovoljno vremena da se unese neka suštinska promena i ostvari neki dugoročniji uticaj.

Moguće je ostvariti projektom postavljene ciljeve i ispuniti zadate targete, što se uglavnom i dešava. Međutim, postavlja se pitanje šta kada se projekat završi a određene potrebe i dalje postoje? Korisnici su i dalje tu, potrebna im je podrška ili određena vrsta pomoći, ali nje ne može biti ukoliko je projekat završen i ne postoji mogućnost za njegovo nastavljanje.

Da bi takvi izazovi mogli da budu savladani organizacije od kompanija mogu i treba da nauče važnu lekciju o dugoročnom planiranju.

Razmišljanje unapred, planiranje sledećeg koraka i pronalaženje odgovora na pitanje „šta dalje?“ neki su od obrazaca koje organizacije treba da usvoje kako bi unapredile svoj rad i učinile ga održivim.

Održivost poslovanja i upravljanje finansijama

Pitanje održivosti vezuje se za finansije i mogućnost finansiranja različitih aktivnosti koje sprovode organizacije. Mada su budžeti, kao i tipovi finansiranja i funkcionisanja dosta različiti, organizacije bi dosta toga mogle da nauče od kompanija kada su u pitanju finansije.

Jedna od tema za razmišljanje je mogućnost ostvarivanja profita koji bi kasnije bio upotrebljen za finansiranje različitih projekata i(li) ostvarivanje dobrih ciljeva.

Jedan od koraka na tom putu mogao bi da bude registrovanje profitne delatnosti, odnosno osnivanje preduzeća koje bi organizaciji donelo zaradu, od koje bi mogle da se finansiraju različite potrebe i aktivnosti.

Na taj način obezbeđujete održivost, kako za organizaciju u celosti, tako i za pojedinačne aktivnosti i znate da ćete za korisnike, zajednicu, ili društvo biti prisutni mnogo duže nego što je predviđeno nekim projektom, ma kako kvalitetan on bio. Ono što je važno jeste da delatnost treba da bude u vezi sa ciljevima udruženja, kao i da će njeno obavljanje doprineti ostvarenju ciljeva.

Kompanije i preduzetnici u svom poslovanju oslanjaju se na biznis planove, koji olakšavaju sprovođenje poslovne ideje u delo i omogućavaju efikasnije i efektivnije poslovanje i suočavanje za izazovima na tržištu. Ovakav, odnosno prilagođen model planiranja, za organizacije bi takođe mogao da bude veoma koristan, naročito kada je u pitanju prikupljanje sredstava, ali i njihova raspodela na konkretne aktivnosti.

“Počnite od ‘zašto’”

Moguće je da ste za ovaj citat, odnosno naziv knjige, već čuli.

U svakom slučaju, znate da kada govorimo o komunikacijama, uvek komuniciramo na nivou vrednosti.

Imajući to u vidu, pretpostavili bismo da neprofitne organizacije komuniciraju mnogo bolje nego kompanije, zar ne? Neprofitnim organizacijama su njihove vrednosti sve, nema tu kompromisa.

Ipak, vidimo da mnoge kompanije, posebno globalni brendovi, oni najprofitabilniji, mnogo bolje komuniciraju vrednosti iza kojih stoje, nego što to čine organizacije.

“Mi se bavimo sprovođenjem projekta koji ima za cilj da unapredi položaj...”

I već ste izgubili pažnju svojih slušalaca...

O ovome je najslikovitije govorio Simon Sinek, autor i konsultant za organizacioni razvoj, kada je primetio kako to najuspešniji brendovi komuniciraju drugačije u odnosu na ostale. U svom TED govoru “Počni sa ‘zašto’” i istoimenoj knjizi koja je dostupna i na srpskom jeziku, Sinek predstavlja “zlatni krug komunikacija” - tri koncentrična kruga sa tri pitanja.

Večina brendova, kompanija i neprofitnih organizacija, precizno će preneti poruku šta je to što rade. Neki od njih će objasniti i kako rade. Retko ko će objasniti “zašto”. Međutim, najuspešniji upravo kreću od “zašto”.

Pogledajte u njegovom TED govoru kako objašnjava ovu razliku na primerima najuspešnijih kompanija.

Deluje jednostavno, zar ne?

Suština svake organizacije su misija i vizija.

To je ono za šta želite da vežete donatore, partnere, saradnike, podržavaoce, zaposlene. Suština, tačka oslonca, ono što vas razlikuje od drugih. Nešto što daje vrednost, po čemu bivate upamćeni. Većina organizacija pravi grešku jer fokus stavljaju na pojedinačne projekte, a ne na suštinu onoga što rade, a što je sadržano u misiji. Što je razlog zašto ste uopšte rešili da se bavite ovim poslom.

Brojevi su možda važni za izveštaje u kojima treba da pokažete da ste ispunili određene targete i ostvarili projektom postavljene ciljeve, ali su suvoparni, dosadni, lako se zaboravljaju i ne ostavljaju utisak.

Fokus treba da bude na pojedinačnim pričama, pozitivnim primerima za koje se ljudi lako mogu vezati. Šta je vaš rad konkretno značio za nekog pojedinca, porodicu, zajednicu? Jedno svedočenje korisnika od daleko većeg je značaja od bilo kakvih velikih brojki koje ste prikazali u izvešaju. Ovaj model, koji koriste mnoge uspešne kompanije, podrazumeva da na prijemčiv, razumljiv i atraktivan način svojim ciljnim grupama objasnite najpre zašto radite to što radite, koja je vaša svrha, misija, zvezda vodilja, u šta verujete i za šta se zalažete, a potom i šta je ono na čemu radite, kako se razlikujete od ostalih i na koji način baš vi doprinosite rešenju određenih problema ili dajete doprinos svojoj zajednici.

Na primer, Pomažemo mladima koji su odrasli bez roditeljskog staranja da pronađu posao, kako bi mogli da otpočnu samostalan život je mnogo efektivnija poruka od Naš projekat pomaže mladima jer je u skladu sa ciljevima održivog razvoja 1, 4. i 9.

Ili na primeru fondacije Catalyst Balkans. Možemo da kažemo da:
Catalyst Balkans istražuje lokalne filantropske ekosisteme i razvija alate za neprofitne organizacije. Naši alati – Giving Balkans aplikacija, CiviCatalyst platforma i Donacije.rs platforma su dostupni na svim lokalnim jezicima i imaju tonu funkcionalnosti.

Ili možemo da kažemo i ovako:

Mi verujemo u dobrotu ljudi koji žive na ovim prostorima i njihov potencijal da razviju svoje zajednice.
Radimo to pomažući im da se bolje povežu i angažuju svoje zajednice.
Mi razvijamo tehnološke alate i prikupljamo podatke, da bi ljudi, organizacije i kompanije činili više dobra.

Kada su u pitanju kanali komunikacije i pojedinačne aktivnosti važno je zapamtiti da marketing nije luksuz već potreba.

Posebno je važno zapamtiti da je online prisustvo must have i da ne možete sebi dozvoliti zastareo web sajt, dosadan i nerazumljiv sadržaj na online (ali ni bilo kojim drugim) kanalima komunikacije ili, u najgorem slučaju, nepostojanje komunikacijske strategije i(li) izostanak prisustva.

I nisu vam potrebni ogromni budžeti, bilbordi niti plaćeni termini na televizijama sa nacionalnom frekvencijom. Kreativnost, kvalitetan sadržaj, jasne poruke i pozivi na akciju, uz izgrađenu zajednicu koja vas prati i podržava su više nego dovoljni za početak, kada je online prisustvo u pitanju.

Alati i tehnike koje vam u tome mogu pomoći su posebna tema, ali u svemu je najvažnije da osluškujete svoju publiku, zajednicu, ciljne grupe kojima se obraćate. Testirajte koje društvene mreže najbolje rade za vas, kanal komunikacije prilagodite ciljnoj grupi kojoj se obraćate. Isto važi i za offline kanale komunikacije. I u jednom i u drugom slučaju važno je da vaša komunikacija ima jasnu poruku, cilj i povod. Ovo je posebno važno kada je u pitanju komunikacija sa medijima.

I, bez obzira na to koji kanal komunikacije da koristite i kojoj ciljnoj grupi da se obraćate ne dozvolite sebi da upadnete u zamku NGO žargona niti da komunicirate jezikom koji niko neće razumeti.

Zaključak

Bez obzira na brojne razlike, organizacije i kompanije mogu ostvariti uspešnu saradnju i zajedno raditi na ostvarivanju dobrih ciljeva, ali i učiti jedni od drugih.

Saradnja i ulaganje zajedničkih napora za ostvarenje nekih dobrih ciljeva su odavno prisutni, kroz društveno odgovorno poslovanje kompanija i donatorske akcije i kampanje kojima biznis sektor podržava neprofitni.

Sa druge strane, postoji mnogo toga što organizacije mogu naučiti od kompanija i primeniti u svom radu i na taj način ono što rade učiniti kvalitetnijim, održivijim i efikasnijim.

Ne postoji čarobna formula koja će garantovati uspeh, ali primena nekih oprobanih i kvalitetnih metoda za unapređenje različitih segmenata poslovanja može samo doprineti poboljšanju rada organizacije, što je od višestruke koristi kako za samu organizaciju, tako i za korisnike, partnere, donatore i zajednicu.