Podaci za 2018. godinu pokazuju da je stanje filantropije u Hrvatskoj u 2018. godini ostalo na jednakoj razini kao i prethodne godine – procijenjeni iznos davanja varira samo 0.7%.

To možemo smatrati pozitivnim jer je 2018. godine zaustavljen trogodišnji trend pada. U filantropiji u Hrvatskoj došlo je do pozitivnih promjena u donacijama korporativnog sektora, povjerenju donatora u neprofitne organizacije kao primatelja donacija, ali i u većoj potpori obrazovanju.

Usprkos tome, zabilježeno je 2623 pojedinačnih davanja u dobrotvorne svrhe, što predstavlja pad od 9,3% u odnosu na 2017, te ima mnogo prostora za poboljšanja.

Tko su donatori u Hrvatskoj?

Ovu je godinu obilježio porast broja donacija korporativnoga sektora (51,3%) i individualnih donacija (10%), a došlo je do značajnog pada aktivnosti građana (34,1%). Građani su u usporedbi s prošlom godinom imali manje prilika dati svoj doprinos budući da je objavljen manji broj poziva za donacije i dobrotvorne događaje s ciljem prikupljanja financijskih sredstava. Ova je promjena omogućila korporativnome sektoru da prvi puta u posljednjih šest godina zasjedne na prvo mjesto.

Prema vrijednosti donacija, korporativni sektor potvrđuje svoje vodeće mjesto već nekoliko uzastopnih godina kao i porastom udjela u ukupnoj doniranoj vrijednosti koja je 2018. godine dostigla 64,6%. Udio građana se smanjio (21,7%), a individualni donatori zadržali su se na istoj razini kao i 2017. godine (2,4%).

Korporativni donatori i građani najčešće su za primatelje potpore odabirali neprofitne organizacije.

Jedan od primjera doniranja korporativnoga sektora je Poliklinika Bagatin, koja je, u prosincu SOS Dječjem selu Ladimirevci donirala vozilo (Škodu Octaviju) vrijednu 23.000,00 eura. Dječje selo koristit će se ovim automobilom za prijevoz djece kojoj je potrebna medicinska skrb izvan Dječjeg sela te za prijevoz djece na različita događanja diljem zemlje. Uz to, donirali su još jedno vozilo jednake vrijednosti Centru za odgoj i obrazovanje Vinko Bek, ustanovi koja skrbi za djecu s invaliditetom.

Još jedan primjer je Agencija za internet marketing i oglašavanje Escape d.o.o, koja je održala tradicionalnu konvenciju o internetskom marketingu pod nazivom „HitIT.Digital“. Cjelokupni iznos uplaćenih kotizacija (više od 6.000,00 eura) doniran je udruzi Crveni nosovi klaunovi doktori iz Zagreba. Misija ove organizacije je pružiti potporu humorom i veseljem, uglavnom djeci koja su na bolničkom liječenju.

Za koja područja Hrvatska donira?

Analiza ključnih područja prema broju donacija pokazala je da su ključna područja zadržala jednaki redoslijed prema važnosti kao i 2016. i 2017. godine: potpora marginaliziranim skupinama (36,6%), zdravstvena skrb (17,6%) i ublažavanje siromaštva (6,7%).

Osim za potporu marginaliziranim skupinama, s godinama raste interes za obrazovanje što je pozitivan znak. Ostala značajnije zastupljena područja u ukupnome broju bila su sport, kultura i umjetnost.

Kako Hrvatska donira?

Postotni rast već nekoliko godina bilježe i i jednokratna i strateška potpora. Kao i prethodnih godina i 2018. godine je veći dio donacija usmjeren na donacije s kratkoročnim efektom – 51,8%, dok je manji dio donacija imao dugoročne ciljeve, njih 41,7%. Ohrabruje činjenica da je došlo do pada donacija u nepoznate svrhe – za 10,3% u odnosu na prošlu godinu te do značajnijeg porasta u zabilježenim kratkoročnim nego u jednokratnim donacijama.

Primjer dugoročne strateške podrške je HEP Grupa, koja je osnovala fond koji se puni sredstvima od prodaje njihovog proizvoda ZelEn (Zelena energija), a koja se koriste za daljnje financiranje energetske učinkovitosti i projekata povezanih s obnovljivim izvorima energije.

Na popisu primatelja bespovratnih sredstava iz spomenutog fonda u 2018. godini bili su Dječji vrtić Radost iz Osijeka koji je dobio 60.903,00 eura kao i Centar za socijalnu skrb Požega te Dječji vrtić Morski konjić iz Slatina na Čiovu koji je primio donaciju od 66.317,00 eura.

Donacijama će se u sva tri slučaja financirati ugradnja solarnih panela i ostale opreme kojom će se poboljšati energetska učinkovitost.

Kome Hrvatska donira?

Ovogodišnji podaci dokazuju postojanje trenda kojim su se neprofitne organizacije izdvojile kao najveća skupina primatelja s povećanim brojem donacija koje su im upućene (66%), a slijede ih institucije, pojedinci i obitelji te lokalne i nacionalne vlasti (s 19,3%, 12,5% i 0,9% redom kako su navedene).

Mnogobrojne su organizacije zaprimile višestruke donacije ove godine, primjerice „Rijeka ljubavi“ koja je na prvome mjestu po broju primljenih pojedinačnih donacija (343 donacije ili 19,8% ukupnog broja donacija upućenih neprofitnim organizacijama), Institut za razvoj i inovativnost mladih IRIM, te Europa Donna Hrvatska – Hrvatski forum protiv raka dojke.

I podrška skupinama krajnjih korisnika pokazuje stabilan trend, pri čemu je većina donacija usmjerena na lokalnu zajednicu – 30,7%, socijalno ugrožene – 21,6%, osobe sa zdravstvenim teškoćama – 16,2% i osobe s invaliditetom – 13,7%.

Lokalna zajednica bilježi stalni rast i ostaje na vrhu liste već treću godinu zaredom.

Zaključak

Transparentnost podataka je u 2018. godini 10,6% viša u odnosu na 2017. godinu, pri čemu se postotku od 69% od ukupnog broja donacija koji iznosi 2623 može pridružiti i novčana vrijednost.

Taj visoki postotak zabilježenih pojedinačnih donacija potvrđuje rastući interes medija za temu filantropije te porast kvalitete izvješćivanja.

Usprkos tome ima prostora za poboljšanja. Suradnja raznih dionika i širenje medijske pokrivenosti, kao i jačanje podrške područjima i skupinama korisnika koji su u proteklih šest godina uživali slabiju potporu neki su od izdvojenih aspekata koje je potrebno dalje razvijati.

U izvješću “Hrvatska daruje 2018” vidite detaljne podatke istraživanja o individualnoj i korporativnoj filantropiji te filantropiji dijaspore u Hrvatskoj ili se registrirajte na Giving Balkans bazu podataka i istražite obuhvatnije podatke o filantropiji u Hrvatskoj.