Blog

Koronavirus je imao (i još uvijek ima) ogroman utjecaj na svakoga od nas, a svako živo biće ima različite mehanizme kako se s time nosi. Isti je slučaj i s neprofitnim organizacijama od kojih svaka ima jedinstveno iskustvo u svladavanju prepreka i prilagođavanju novonastalim pandemijskim okolnostima.

Zato smo izdvojili još četiri primjera neprofitnih organizacija i udruženja iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije koji su nam dali uvid u to kako je novonastala kriza tijekom prethodne dvije godine utjecala na njihov rad i kako se promijenio način rada njihovog kolektiva.

Razgovori s mnogobrojnim neprofitnim organizacijama diljem Zapadnoga Balkana ove i prošle godine pružili su nam nešto jasniji uvid u to kako se nose s posljedicama pandemije te kako im izgledaju redovne aktivnosti. Kako su nastavili s provedbom svojih programa? Koliko je bilo zahtjevno prijeći iz fizičkog u virtualni svijet, a da pritom ne uskrate svojim korisnicima mnoge oblike podrške koje pružaju?

Neke od odgovora na ova pitanja pronaći ćeš u ovome tekstu u kojem su Udruga MoSt iz Hrvatske, Žene Bara iz Crne Gore, KRIK iz Sjeverne Makedonije i Mreža žena Kosova s nama podijelili neke od primjera dobre prakse iz regije kao i načine prilagođavanja novim pravilima pandemije bolesti COVID-19. 

Budući da je virus bolesti COVID-19 još uvijek prisutan u našim životima, napravili smo svojevrstan osvrt na neprofitne organizacije iz regije koje su nam tijekom 2020. i 2021. godine objasnile kako je pandemija utjecala na njihov rad, svakodnevne aktivnosti, ali i život u cjelini.

Možda će neke od njihovih sustavnih prilagodbi na nove okolnosti inspirirati i druge organizacije koje naiđu na ovaj tekst da osmisle nove načine prilagodbe ili primijene neke od postojećih primjera na svoje programske aktivnosti.

U današnjem tekstu upoznat ćeš neke od istaknutih organizacija sa Zapadnog Balkana kao i njihove metode prilagođavanja novome normalnome.

Koronavirus značajno utječe na ljudske živote i predstavlja prijetnju za naše zdravlje i društvo u cjelini. Globalna prijetnja koju predstavlja virus bolesti COVID-19 motivirala je i inspirirala kompaniju Nextsense iz Skoplja da doprinese zajedničkim naporima u borbi protiv globalne pandemije. Ne bi li podržao globalne napore da se zaustavi širenje koronavirusa, Nextsense je razvio tehnologiju za praćenje kontakata koju besplatno ustupa drugim zemljama.

Nekstsense je donirao svoju tehnologiju Sjevernoj Makedoniji i Mađarskoj, a implementirana je u mobilnim aplikacijama za praćenje kontakata kao dopuna mjerama vlasti u borbi protiv pandemije.

Sjeverna Makedonija je za praćenje kontakata stavila u uporabu aplikaciju StopKorona!, a Mađarska je pokrenula mobilnu aplikaciju VirusRadar kako bi zdravstvenim vlastima omogućila da brže identificiraju potencijalno izložene osobe i prekinu lanac prijenosa koronavirusa, čime se sprečava potencijalna nova epidemija.

Saznajmo više o ovom doprinosu s gledišta začetnika i realizatora spomenute aplikacije.

Neformalna grupa Ženski solidarni front nastala je spontano kad je skupina motiviranih žena osjetila potrebu i obvezu reagirati na učinke pandemije koje je trpjela njihova lokalna zajednica u Vranju. Spojila ih je ideja da organiziraju veliki dobrotvorni bal i sajam kako bi prikupile novac za djecu čiji su roditelji preminuli od bolesti COVID-19.

Oko inicijative se okupio veći broj uspješnih žena iz Vranja, a podržao ju je Centar za medijsku transparentnost i društvenu odgovornost (CMTDO). U samo dva tjedna i uz potporu zajednice to je rezultiralo iznosom od 600.000 srpskih dinara (prim. aut: 5.000 EUR) i 26 izravnih donacija koje su do 20. kolovoza osigurane za pomoć djeci koja su od početka pandemije ostala bez jednog ili oba roditelja.

Uz ovu opsežnu inicijativu u kolovozu dobrotvorke iz Vranja pomogle su svojoj zajednici tijekom 2020. godine prikupljanjem oko 3 milijuna srpskih dinara (25.500 EUR) za potporu zdravstvenom sustavu, a sve uz pomoć dobrih i odgovornih sugrađana. 

Milica Anđelković Jovanović, koja je željela pomoći djeci i potaknuti zajednicu na akciju, objavila je samo jedan status na Facebooku i pokrenula lančanu reakciju podrške u koju su se uključile stotine žena spremne dati svoj doprinos ovoj humanitarnoj inicijativi. Danas ova neformalna skupina broji više od 700 članica, a odnedavno ima i nekoliko članova budući da su, kako ističe Milica, muškarci kritizirali to što se samo žene prima u članstvo.

U intervjuu Milica govori o snazi zajednice u okolnostima koje su nas sve uhvatile potpuno nespremne. Govori nam o tome što ju je motiviralo da se zajednički pomogne djeci i obiteljima, o preprekama s kojima su se suočile te kako je jedan dobrotvorni bal u kolovozu 2021. godine ujedinio građane Vranja oko zajedničke svrhe.

Udruga za promicanje kvalitetnog obrazovanja mladih s invaliditetom „Zamisli“ osnovana je 2005. godine. Sjedište Udruge je u Zagrebu, a njezino djelovanje djeluje u cijeloj Hrvatskoj. Udrugu je osnovalo devet entuzijasta koji su znali što i kako žele, a glavni motiv je bio zalaganje za prava vezana uz obrazovanje osoba s invaliditetom.

Osnivači Udruge imali su određeno znanje, iskustvo i odlučnost da doprinesu promjenama na bolje, ali nisu imali sustav na koji bi se mogli osloniti, zbog čega su krenuli u postavljanje temelja organizacije, istraživanja zakona i rješavanja svakodnevnih izazova. Za sve je bilo potrebno mnogo odricanja, ulaganja, odlučnosti i strpljenja. Već 2008. godine udruga je proširila svoj rad na mlade.

Razgovarali smo sa Svjetlanom Marijon, predsjednicom udruge koja danas, nakon 15 godina rada, broji 44 zaposlenika i uključuje u prosjeku 30 volontera godišnje. Svjetlana nam je otkrila kako ju je nepravda postojećeg sustava kao mladu studenticu usmjerila na aktivizam, ispričala nam je kako ocjenjuje suradnju sa srodnim organizacijama iz Hrvatske, a objasnila nam je i načine na koje se Udruga Zamisli godinama zalaže za jednaka prava mladih i osoba s invaliditetom.

SOS Dječija sela BiH su humanitarna organizacija koja brine o deci i mladima bez roditeljskog staranja i pruža im šansu za srećno detinjstvo i bolju budućnost. U SOS porodicama, sa braćom, sestrama i SOS roditeljima, deca odrastaju u porodičnom okruženju uz roditeljsku ljubav, jer, kako i ističu iz organizacije – svako dete zaslužuje da negde pripada, da bude voljeno i sigurno.

Osim brige o deci i mladima bez roditeljskog staranja, kroz Program jačanja porodica pomažu i biološkim porodicama koje su u riziku od razdvajanja od dece, da ostanu na okupu. U direktnoj brizi odrasta 210 dece i mladih, a kroz programe jačanja porodica brinu o 716 dece i 272 porodice.

Sa našom sagovornicom, nacionalnom direktorkom SOS Dječijih sela BiH Mirelom Gruenther-Đečević, popričali smo na teme kako i zašto je nastala ova organizacija, na koji način su se prilagodili radu tokom pandemije, ali i o kumstvu SOS porodica – sistemu koji dozvoljava svakom sugrađaninu da postane mesečni podržavalac SOS porodica.