Blog

Intervjui s brojnim neprofitnim organizacijama diljem Zapadnog Balkana tokom ove i prethodnih godina pružili su nam nešto jasniji uvid u to kako se prilagođavaju učincima pandemije. Kako izgledaju njihove redovne aktivnosti? Kako su nastavili s provedbom programa? Koliko je bilo zahtjevno preći iz fizičkog u online svijet, a da se pritom ne uskrate mnoge vrste podrške koje pružaju svojim korisnicima i korisnicama?

Neke od odgovora saznaćete u ovom tekstu, gdje su nam Udruženje MoSt iz Hrvatske, Žene Bara iz Crne Gore, KRIK iz Sjeverne Makedonije i Kosovo Women’s Network omogućili da naučimo neke od primjera praksi koje se koriste u regiji, kao i načine prilagođavanja novim sistemima i novim pravilima koje je donio COVID.

Koronavirus je imao (i još uvijek ima) ogroman uticaj na svakoga od nas; a svako živo biće ima različite mehanizme za suočavanje s tim. Isti je slučaj i s neprofitnim organizacijama, od kojih svaka ima jedinstveno iskustvo u prevladavanju prepreka i prilagodbi na nove okolnosti pandemije.

Zato smo izdvojili još četiri primjera neprofitnih organizacija i udruženja iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije, koji su nam dali uvid u to kako je novonastala kriza uticala na njihov rad u posljednje dvije godine i kako su promijenio način funkcioniranja njihovih kolektiva.

Kako je virus koji uzrokuje  COVID-19 još uvijek prisutan u našim životima, napravili smo svojevrsni osvrt na neprofitne organizacije iz regije koje su nam tokom 2020. i 2021. godine objasnile kako je pandemija uticala na njihov rad, svakodnevne aktivnosti i život općenito.

Moguće je da neke njihove sistematske prilagodbe novim okolnostima inspiriraju druge organizacije koje se susretnu s ovim tekstom da osmisle nove načine ili primijene neke od postojećih primjera u svojim programskim aktivnostima.

U današnjem tekstu moći ćete upoznati neke od istaknutih organizacija sa Zapadnog Balkana, kao i njihove metode prilagođavanja novoj normalnosti.

Koronavirus značajno utiče na ljudske živote i predstavlja prijetnju našem zdravlju i društvu u cjelini. Globalna prijetnja virusom koji uzrokuje COVID-19 motivirala je i inspirirala kompaniju Nextsense iz Skoplja da doprinese zajedničkim naporima u borbi protiv globalne pandemije. Kako bi podržao globalne napore u zaustavljanju širenja koronavirusa, Nextsense je razvio tehnologiju za praćenje kontakata koju besplatno pruža drugim zemljama.

Nextsense je donirao svoju tehnologiju Sjevernoj Makedoniji i Mađarskoj i ona je implementirana u mobilnim aplikacijama za praćenje kontakata kao dopuna mjerama vlasti u borbi protiv pandemije.

Sjeverna Makedonija je implementirala aplikaciju StopKorona! za praćenje kontakata, a Mađarska je pokrenula mobilnu aplikaciju VirusRadar kako bi zdravstvenim vlastima omogućila da brže identificiraju potencijalno izložene osobe i prekinu lanac prijenosa koronavirusa, čime se sprječava potencijalna nova epidemija.

Doznajmo više o ovom doprinosu sa stajališta kreatora i implementatora pomenute aplikacije.

Neformalna grupa Ženski solidarni front nastala je spontano kada je grupa motiviranih žena osjetila potrebu i dužnost odgovoriti na posljedice pandemije koje je pretrpjela njihova lokalna zajednica u Vranju. Okupile su se oko ideje da se organizira veliki humanitarni bal i bazar kako bi se prikupila sredstva za djecu čiji su roditelji umrli od COVID-a 19.

Inicijativa je okupila niz uspješnih žena iz Vranja, a podržao ju je Centar za medijsku transparentnost i društvenu odgovornost (CMTDO). Kao rezultat toga, u samo dvije sedmice i uz podršku zajednice, do 20. augusta prikupljeno je ukupno 600.000 dinara (prim. aut: 5.000 EUR) i osigurano 26 direktnih donacija za pomoć djeci koja su od početka pandemije izgubila jednog ili oba roditelja.

Uz ovu veliku inicijativu u augustu, humane Vranjanke pomagale su svojoj zajednici tokom cijele pandemijske 2020. godine prikupivši, uz pomoć dobrih i odgovornih sugrađana, oko tri miliona dinara (25.500 EUR) za podršku zdravstvenom sistemu.

Milica Anđelković Jovanović, koja je željela pomoći djeci Vranja i aktivirati svoju zajednicu, samo jednim Facebook statusom pokrenula je lanac podrške u kojem su angažirane stotine žena koje su željele doprinijeti humanitarnoj inicijativi. Danas ova neformalna skupina broji više od 700 članova, među kojima je i nekoliko muškaraca koji su se nedavno pridružili jer, – kako ističe Milica – članstvo je bilo isključivo pravo žena, zbog čega su ih u početku muškarci kritizirali.   

U intervjuu Milica govori o snazi zajedništva u okolnostima koje su nas sve zatekle potpuno nespremne. Ispričala nam je o njihovim motivima da se udruže i pomognu djeci i porodicama, o preprekama s kojima se susreću te o tome kako je jedan Humanitarni bal u augustu 2021. ujedinio građane Vranja oko zajedničkoj cilja.

SOS Dječija sela BiH su humanitarna organizacija koja brine o deci i mladima bez roditeljskog staranja i pruža im šansu za srećno detinjstvo i bolju budućnost. U SOS porodicama, sa braćom, sestrama i SOS roditeljima, deca odrastaju u porodičnom okruženju uz roditeljsku ljubav, jer, kako i ističu iz organizacije – svako dete zaslužuje da negde pripada, da bude voljeno i sigurno.

Osim brige o deci i mladima bez roditeljskog staranja, kroz Program jačanja porodica pomažu i biološkim porodicama koje su u riziku od razdvajanja od dece, da ostanu na okupu. U direktnoj brizi odrasta 210 dece i mladih, a kroz programe jačanja porodica brinu o 716 dece i 272 porodice.

Sa našom sagovornicom, nacionalnom direktorkom SOS Dječijih sela BiH Mirelom Gruenther-Đečević, popričali smo na teme kako i zašto je nastala ova organizacija, na koji način su se prilagodili radu tokom pandemije, ali i o kumstvu SOS porodica – sistemu koji dozvoljava svakom sugrađaninu da postane mesečni podržavalac SOS porodica.