Udruga MoSt je organizacija sa sedištem u Splitu, ali sa lokalnim, regionalnim i nacionalnim delovanjem, koje počiva na vrednostima volonterskog rada, humanosti, solidarnosti, poštovanju različitosti i ljudskih prava.

Đordana Barbarić, voditeljica Centra znanja za društveno uključivanje i smanjenje siromaštva ispričala nam je na koji način ova udruga pruža pomoć onima kojima je podrška najpotrebnija i podiže kvalitet života dece, mladih i građana drugih starosnih kategorija.

Kako je nastala Udruga MoSt? Sa kojom idejom je sve počelo, kako se razvijala vaša misija?

Đordana: Udruga MoSt je nevladina, nepolitička, neprofitabilna organizacija, osnovana 1995. godine, s ciljem unaprjeđenja života djece, mladih, osoba koji žive u siromaštvu i beskućnica/ka, ali ideja o radu razvijala se od 1993. godine.

U organizaciji Hedip programa svjetske zdravstvene organizacije, tijekom listopada 1993. godine, skupina stručnjaka iz Splita, djelatnika različitih ustanova, koje rade sa mladima, nakon upoznavanja s talijanskim modelom rada, afrirmirala je ideju „vršnjačke pomoći u radu s mladim počiniteljima kaznenih djela“ i iskazala potrebu da se u Splitu s mladim ljudima s problemima u ponašanju radi na potpuno drugačiji način i da se pri tomu uključe mladi pomagači. To je tada bio potpuno nov i inovativan pristup u radu i krenulo se sa silnim entuzijazmom premda bez prostora, opreme, novca i podrške...ali s velikim odazivom mladih volontera na uključivanje.

Od 2000. godine do danas MoSt je provodio različite programe, projekte, akcije, kampanje usmjerene prema djeci i mladima u riziku i s problemima u ponašanju, beskućnicima, građanima koji žive u dubokom siromaštvu i volonterima u zajednici. Neobično je sada podsjetit se i pričati o samim početcima kada smo započeli brinuti o nekim nezbrinutim mladima i nekim nezbrinutim odraslima, a sami bez prostora za rad, bez novca, bez telefona...ali mali smo volju i želju za promjenama u gradu u kojem živimo, znanja i vještina da misiju razvijamo korak po korak, iz godine u godinu.

Koja je bila Vaša lična motivacija za rad u neprofitnom sektoru?

Đordana: Motivacija svakog od nas u udruzi MoSt mogle bi se svesti na istu, „ pružati konkretnu i direktnu pomoć i podršku onima u potrebi“.

Moja osobna motivacija u vrijeme početaka bila je „učiniti promjenu u pristupu mladima s problemima u ponašanju“, danas je motivacija povezati na lokalnoj i nacionalnoj razini sve koji rade u domeni našeg djelovanja te razvijati model „zajednica koje brinu“ za sve ranjive skupine, kako zaista nitko ne bi bio gladan, bez krova nad glavom i bez podrške.

Đordana Barbarić, voditeljica Centra znanja za društveno uključivanje i smanjenje siromaštva

Kako je COVID-19 kriza uticala na rad udruge? Kako se promenio način na koji funkcionišete, nakoje aktivnosti ste bili najviše fokusirani u prethodnom periodu?

Đordana: Tijekom pandemijske godine suočili smo se, kao svi građani svijeta i kao mnogi u pomagačkim zanimanjima, s potpuno novim okolnostima u radu s korisnicima. Bio je ogroman izazov osigurati epidemiološke uvjete u radu našeg Centra za beskućnike, osigurati da sve nesmetano funkcionira, posebice pružiti pomoć i podršku onima koji su na ulici.

U socijalnoj skrbi nema „lockdown“ razdoblja, naši korisnici trebaju svakodnevno hranu i smještaj, djeca i obitelji s kojima radimo trebaju psihosocijalnu podršku stoga smo započeli koristiti Internet tehnologiju i osigurali različite modalitete kontakata. Provodili smo savjetovanje on line i direktno sa svim zaštitnim mjerama, povezali volontere i djecu i mlade iz našeg programa Centra podrške djeci i mladima s problemima u ponašanju, omogućili svakodnevnu pomoć u učenju i vršnjačku podršku.

Ovo razdoblje otvorilo je i mnoga pitanja kako naš sustav socijalne skrbi može bolje i učinkovitije stoga smo pisali apele nadležnim institucijama, promicali građansku solidarnost putem društvenih mreža i potakli u novim okolnostima građansku filantropiju. Poticali smo rad u mrežama koje smo pokrenuli na nacionalnoj razini (Hrvatska mreža za beskućnike, Hrvatska mreža socijalnih samoposluga), provodili zajedničke akcije, okrugle stolove, konferencije…

Nova dobra okolnost u ovim teškim vremenima bila je i mogućnost besplatnog učenja i usavršavanja putem webinara i ZOOM i drugih platformi i zapravo tijekom ove teške 2020. nismo stali i učinili smo sve da i u „novom normalnom“ činimo iskorake. Tijekom 2020. pripremili smo više stotina „korona paketa“ u formi ruksaka sa svim potrebnim rekvizitima za održavanje higijene i pridržavanje epidemioloških mjera i podijelili korisnicima koji nemaju osobnih sredstava da bi to osigurali. Za taj iskorak dobili smo i nagradu belgijske zaklade i nova financijska sredstva za iste i slične aktivnosti usmjerene prema ranjivim skupinama.

Na koje aktivnosti ste trenutno najviše fokusirani? Koji su najvažniji planovi za 2021. godinu?

Đordana: Naš fokus je uvijek, a bit će i nadalje, na radu s korisnicima i ispunjavanju svih obveza vezanih uz programe i projekte koje provodimo te stalnom kontaktu s javnošću kako bi u novim okolnostima informirali o potrebama naših korisničkih skupina ali i potakli na uključivanje cijele zajednice.

Osim svakodnevnog rada s korisnicima, na različite načine komuniciramo s tijelima odlučivanja na lokalnoj i nacionalnoj razini kako bi unaprijedili rad, posebno skrb i brigu o beskućnicima.

Fokus će i dalje biti isti a s obzirom na pandemijske okolnosti i posljedice, tijekom sljedeće godine, usmjerit ćemo se na radno okupacijske aktivnosti naših korisnika, povezivanje dionika u suzbijanju siromaštva i onih koji pružaju podršku mladima s problemima u ponašanju te promociju solidarnosti u zajednici.

Dosta ste posvećeni razvoju volontiranja u zajednici. Na koji način Udruga MoSt doprinosi razvoju volonterizma u Hrvatskoj? Kako dolazite do volontera i motivišete ih da se uključe u različite aktivnosti?

Đordana: MoSt kontinuirano i sustavno razvija i afirmira volonterski rad mladih u zajednici, vršnjačku pomoć u radu s rizičnim skupinama, potiče, osnažuje i povezuje volonterske timove splitskih srednjih škola, potiče studentski aktivizam, organizira edukacije, tribine, humanitarne akcije za dobrobit građana i grada Splita.

Program je 1999. godine započeo javnim pozivom mladima da se uključe u edukaciju i postanu „vršnjaci pomagači“ mladima u riziku i s problemima u odrastanju. Tada se okupilo dvadesetak mladih, a do danas više tisuća mladih se educiralo i uključilo u pomagački rad s ranjivim skupinama i u brojne akcije za dobrobit grada u kojem živimo. Vršnjaci pomagači postali su i službeno priznat i važan segment preventivnog rada, ali MoSt je učinio i korak dalje i afirmirao volonterski rad mladih za dobrobit grada u kojem žive.

Organizirano je niz akcija u kojima su mladi uređivali okoliš splitskih dječjih vrtića, čistili plaže, izvore rijeka, park šumu Marjan, prikupljali hranu i nosili pakete hrane na stotine različitih adresa građanima koji žive u siromaštvu. MoSt je akcijama s konkretnim ciljem okupljao u jednom danu preko 400 mladih volontera čiji je doprinos borbi protiv siromaštva i brizi o ranjivim skupinama građana izniman.

Uključuju se na naše javne pozive putem društvenih mreža ili na informaciju u medijima da MoSt organizira akciju, prijave su gotovo svakodnevne i afirmacijom volonterskog rada mladih smanjili smo stigmu i brojne predrasude kako su mladi u Splitu letargični, neaktivni i nezainteresirani za svijet oko sebe.

Kako se finansira Udruga MoSt, sa kojim različitim tipovima donatora sarađujete i na koji način? Na koje sve načine oni koji to žele mogu podržati rad udruge?

Đordana: MoSt danas ima brojne izvore financiranja putem natječaja na lokalnoj, nacionalnoj i na razini EU. Velik broj donatora pruža dugi niz godina značajnu financijsku podršku (Grad Split, Županija splitsko-dalmatinska, Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva, Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalnu politiku, Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ured za suzbijanje zlouporabe droga) te međunarodne fondacije AED, CNF.

Zadnjih nekoliko godina financiramo se europskim fondovima, sredstvima Europskog socijalnog fonda, a raste broj donacija pojedinaca, građana i tvrtki...

Kako funkcioniše vaš Centar znanja za društveno uključivanje i smanjenje siromaštva? Kako izgledaju vaše edukativne i zagovaračke aktivnosti?

Đordana: Udruga MoSt je 2012. godine potpisala s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva sporazum o Razvojnoj suradnji u području centara znanja za društveni razvoj u RH. Centri znanja razvijanju različite oblike djelovanja kroz istraživanja i analize javnih politika; prijenose specifičnih znanja u Republici Hrvatskoj i u drugim zemljama, razvijaju društvene potencijale i baze znanja, te zagovaraju pozitivne društvene promjene.

MoSt je u okviru ovog programa dosadašnje iskustvo i specifična znanja u radu u s mladima s problemima u ponašanju i beskućnicima prenosio u druge sredine; poticao inovativne modele rada u području društvenog uključivanja i smanjenja siromaštva; zagovarao povezivanje i stvaranje mreža dionika u cilju pozitivnih društvenih promjena; provodio istraživanja i analize javnih politika u ovom području djelovanja. U okviru Centra znanja MoSt je potakao više lokalnih i nacionalnih mreža, utjecao na promjene zakonske regulative za ranjive skupine građana, potakao partnerstva na nacionalnoj razini i na području JI EU.

CZ će u sljedećem petogodišnjem razdoblju izrađivati kriterije za promicanje koncepta „Zajednice koje brinu“ (gradovi koji brinu o mladima, solidarni gradovi…) te djelovati na informiranju građana izradom specifičnih informativnih mapa u tiskanoj i digitalnoj formi. Takvi koncepti bi podigli razinu svijesti u tijelima odlučivanja o potrebi razvijanja različitih oblika podrške ranjivim skupinama i time doprinijeli njihovom socijalnom uključivanju i smanjenju njihovog rizika od siromaštva.

Zagovaranje promjena MoSt uvijek započinje javnim iskazom o nekom društvenom problemu ili potrebama neke ranjive skupine, vrlo argumentirano i jasno a onda slijedi niz aktivnosti u cilju povezivanja važnih dionika i uspostavljanjem komunikacijskim kanala s tijelima odlučivanja (tribine, okrugli stol, kampanje, radni sastanci, javne akcije, apeli...).

Već 20 godina postoji Centar za beskućnice/ike. Kako funkcioniše ovaj centar i na koji način kroznjegov rad pružate podršku najugroženijima?

Đordana: Skrb i briga za beskućnike započela je 2000. godine, u suradnji s Gradom Splitom, otvaranjem prvog splitskog Prihvatilišta. Grupa Mostovih entuzijasta započela je opremati prostor za prihvat 12 korisnika u dvije sobe te s aktivistima i volonterima krenula tražiti beskućnike po gradu i informirati ih o mogućnostima smještaja. U večernjim satima, 1. listopada 2000. godine, otvorena su prvi put vrata splitskog prihvatilišta i organizirana prva dežurstva.

MoSt se po prvi put susreće s neobičnim i teškim sudbinama ljudi koji žive na ulici. Sve tadašnje aktivnosti bile su usmjerene na smještaj i zbrinjavanje beskućnica/ka, osiguravanje večera, mogućnosti održavanja higijene i osiguravanja čiste odjeće, ali i na „male noćne“ savjetodavne razgovore.

Do danas je MoSt razvio brojne druge oblike pomoći i podrške beskućnicima/cama - poludnevni boravak, programe socijalnog uključivanja, psihosocijalnu podršku, radno okupacijske aktivnosti, uključivanje u život zajednice kroz akcije, podrška pri zapošljavanju te Socijalnu samoposlugu „Solidarnost“ koja je usmjerena na beskućnike i građane u riziku od beskućništva koji mogu doći i besplatno opskrbit se hranom i higijenskim potrepštinama.

Akcijama u zajednici i javnim istupima putem medija i društvenih mreža utjecalo se na senzibiliziranje javnosti za problematiku beskućništva i socijalne isključenosti, a Split je, kao nijedan drugi grad na svijetu, prihvatio svoje beskućnike. Građani punih 10 godina svaku večer kuhaju i donose tople večere za 35 korisnika i gotovo svakodnevno pune našu socijalnu samoposlugu.

Centar za beskućnice/ke ima danas kapacitet za smještaj 35 korisnika u prostoru koji je opremljen i uređen sa svim sadržajima koji osiguravaju dostojanstven život beskućnica/ka.

Šta mislite da izdvaja Udrugu MoSt u odnosu na druge organizacije u vašem okruženju?

Đordana: Ostali smo vjerni našoj misiji, svoji, slobodni u osmišljavanju programa i usluga po mjeri korisnika i njihovih potreba, predani u onome što radimo i kreativni u načinima kako uključiti volontere i građane u naše javne humanitarne akcije i kampanje.

Približili smo svima pomaganje i brigu o ljudima na margini i otvorili mogućnost da svatko može na jednostavan način biti filantrop. Ljudi su to prepoznali i stoga su naše javne akcije masovne.

Šta su najveći uspesi koje je Udruga MoSt ostvarila u dosadašnjem radu, a šta je ono što tek želite da postignete?

Đordana: Najveći uspjeh i vrijednost su konkretna pomoć koju smo pružili onima u potrebi. Tisuće mladih kojima smo pomogli, omogućili im da ostanu u redovnom školovanju, pružili im podršku u odrastanju i doprinijeli da ne počine recidiv kaznenog djela te brojnim obiteljima pomogli da kvalitetnije funkcioniraju a tisućama ljudi koji su bili na ulici i u dubokom siromaštvu pomogli da prežive, reintegriraju se i resocijaliziraju. Vrijednost su, za nas koji smo tu od početka, ljudi koji su u MoSt-u radili, pomagali, volontirali, donirali. Mnogi od njih i više od desetljeća.

Uspjehom držimo i to što smo svojim aktivizmom smanjili količinu predrasuda prema skupinama naših korisnika koje su u društvu stigmatizirane i duboko marginalizirane. MoSt je prepoznat u javnosti i na nacionalnom i međunarodnoj razini u području djelovanja, pouzdani smo partneri i suradnici brojnim organizacijama civilnog društva, ustanovama i institucijama, pokretači smo nekoliko mreža u okviru kojih smo utjecali na važne promjene u zakonima koje su podigle kvalitetu života beskućnika.

Želimo u budućnosti, u svakoj sljedećoj godini našeg djelovanja, napraviti korak više. Nije važno je li velik ili mali, važno je ići naprijed.