Iako smo se do sada svi navikli na vijesti o virusu koji uzrokuje COVID-19, ima onih koji stalno pronalaze načine kako pomoći zajednici da se nosi s posljedicama pandemije. Humanost brojnih organizacija diljem regije usmjerena je na pomoć djeci koja su tokom pandemije izgubila jednog ili oba roditelja, ljekare, radnike i socijalno ugrožene građane.

Akcije koje su uspješno provedene u proteklom periodu također se odnose i na pomoć starijim sugrađanima, pojedincima koji su ostali bez posla, kao i na opremanje bolnica u cilju pružanja što veće podrške.

Saznajte koje su nedavne humanitarne akcije u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini obilježile prethodni period.

Pandemija produbila siromaštvo, ali i solidarnost

Potreba za humanitarnom pomoći u periodu pandemije koronavirusa bila je u porastu, jer, prema riječima humanitarnih organizacija u BiH, upravo je pandemija produbila i iznijela na površinu probleme sa kojim se svakodnevno suočavaju socijalno ugrožene osobe, ali je također pokazala da su građani spremni pomoći onima kojima je pomoć najpotrebnija.

Saliha Rokša, glasnogovornica Udruženja “Pomozi.ba“, rekla je da je ovo Udruženje zbog uticaja pandemije prolongiralo neke svoje projekte, ali se istovremeno okrenulo drugim, kao što su akcije “Pandemija 2020“ i “Pandemija 2021“.

Kroz te dvije akcije smo pomagali sugrađanima, kao i bolnicama u BiH. Dijelili smo zaštitne maske, zaštitnu opremu i slično, rekla je Rokša, dodajući da su građani BiH čak u ovom periodu bili humaniji.

 Građani su se na neki način solidarizirali sa svojim sugrađanima. Kad je riječ o realizaciji naših humanitarnih akcija, odaziv građana je zaista bio fenomenalan, rekla je Rokša. Istaknula je da je bilo situacija da su porodice koje nisu socijalno ugrožene, ljudi koji su radno sposobni zbog pandemije ostajali bez posla, pa je ovo Udruženje pružalo podršku i takvim građanima. Navela je kako su nastojali pružiti pomoć svim sugrađanima kojima je to bilo potrebno, a posebno starijim građanima koji na početku pandemije prošle godine nisu smjeli napuštati svoje domove, pa su im dostavljali lijekove, te higijenske i prehrambene potrepštine.

Veliku pomoć smo dobili od naših volontera, koji su nam pomagali i prilikom podjele, ali i tokom rada sa našim korisnicima. Mnogo su radile i naše kolege. Svi oni su radili punim srcem, a nekada i 24 sata dnevno, rekla je Rokša.

Da se pomoć pružala 24 sata dnevno i u Banjoj Luci, za “Nezavisne novine“ je potvrdio Željko Mastikosa, koordinator Servisa za personalnu asistenciju i pomoć u kući Humanitarne organizacije “Partner“ iz Banja Luke.

Prema njegovim riječima, pomoć socijalno ugroženim građanima, prije svega osobama sa invaliditetom, starijim i bolesnim sugrađanima, u ovoj organizaciji pruža oko 40 zaposlenih, koji svakodnevno posjećuju po nekoliko korisnika i pružaju im svu neophodnu pomoć.

Napravio sam dopis kada su bili nagrađivani medicinski radnici i policija za požrtvovani rad da i naši ljudi dobiju priznanje za svoj rad, jer smo i mi svakodnevno bili na terenu, svaki dan smo posjećivali oko tri ili četiri korisnika, rekao je Mastikosa. Iako nije humanitarno udruženje, Udruženje građana “Mozaik prijateljstva“ u Banjoj Luci se bavi humanitarnim radom, a kako je za “Nezavisne“ potvrdio Miroslav Subašić, sekretar Udruženja, tokom pandemije su neumorno radili, a u odnosu na period prije COVID-a 19, ovo Udruženje sada daje pomoć i do 400 puta više nego ranije.

Pandemija je dovela do finansijski lošeg stanja i ljude koji su prije pandemije živjeli skromno, ali su imali od čega da žive. Nakon pandemije i oni su se našli u redovima za hranu iz naše javne kuhinje, rekao je Subašić.

Projekt „Čak i posle pandemije ostajemo uz sakupljače”

Nevladina organizacija “Porečje“ iz Vučja i u ovoj godini nastavlja svoj rad na poboljšanju socioekonomskog položaja sakupljača sekundarnih sirovina na jugu Srbije. U prilici je predstaviti svoj novi projekat “Čak i poslije pandemije ostajemo uz sakupljače”, koji je finansiran kroz program SWISS PRO-a uz podršku Vlade Švicarske i Vlade Srbije.

Cilj projekta je poboljšati sigurnost na radu i podržati obnovu izvora sredstava za život za 53 Roma sakupljača sekundarnih sirovina iz podstandardnog naselja Podvrce. Donacijom zaštitne opreme postići će se veća sigurnost u radu sakupljača. Ova je oprema posebno važna tokom pandemije uzrokovane COVID-om 19. Doniranjem opreme sakupljačima koji su započeli proces legalizacije potaknućemo i druge sakupljače da učlanjenjem u udruženje izraze spremnost da legaliziraju svoje poslovanje. Nacionalna strategija za socijalno uključivanje Roma i Romkinja kao rok za legalizaciju predviđa 2025. godinu. Danas su opremu dobili članovi Udruženja “Marko Crni“.

Oprema je podijeljena ispred sjedišta njihovog udruženja na raskršću na ulazu u grdelički put. Dan kasnije oprema će biti uručena članovima Udruženja sakupljača JUPI, također ispred sjedišta Udruženja. Paket zaštitne opreme koji će dobiti 53 sakupljača iz dva leskovačka udruženja uključuje radno odijelo, zaštitne rukavice, zaštitne čizme, zaštitnu vodootpornu kabanicu i 50 komada zaštitnih maski.

U Gradskom parku organiziran humanitarni bal

Gradski park u Vranju  bio je svojevrsna pozornica velikog humanitarnog bala organiziranog kako bi se prikupila sredstva za pomoć djeci koja su tokom pandemije ostala bez jednog ili oba roditelja.

Manifestacija je bila vrhunac dvomjesečne akcije animiranja pojedinaca i privrede – da se ujedine i pokažu kako bi zajednica trebala biti solidarna u teškim vremenima, posebno kada je veliki broj Vranjanaca izgubio bitku sa koronom.

I, ideju Milice Anđelković Jovanović prihvatile su mnoge Vranjanke, pa su se okupile oko neformalne grupe “Ženski solidarni front“ i predano prikupljale sredstva i širile priču o ovom događaju.

Našem apelu odazvalo se oko 500 pravnih i fizičkih osoba. Neki su donirali svoje proizvode i usluge, a neki su jednostavno kupovali ono što nam treba, kaže Milica Anđelković Jovanović, ponosna na to što su pravnice, novinarke, ljekarke, domaćice... održale istinski čas humanosti.

Na radnom mjestu srećem mnogo ljudi, dijelim sa njima tugu zbog loše sudbine, pa sam jedva dočekala ovakvu akciju, priključila se i animirala kolege, prijatelje, komšije i sve ljude koje poznajem. Presretna sam što smo uspjele, kaže ljekarka Nataša Stojiljković iz “Ženskog solidarnog fronta“, objašnjavajući da će uskoro biti raspisan javni poziv za porodice i djecu kako bi mogli dobiti neku vrstu pomoći.

Humanitarni „Milamara Fest“ posvećen užičkom muzičaru

Humanitarni “Milamara Fest 2021“ održaće se u Gradskom kulturnom centru Užice u petak, 27. augusta od 20 sati. Festival su pokrenuli prijatelji Miška Milosavljevića, užičkog muzičara, koji je preminuo u aprilu prošle godine od posljedica zaraze koronavirusom.

Novac od prodaje ulaznica, koje koštaju 300 RSD, doniraće se porodici preminulog muzičara. Zbog protuepidemijskih mjera, ograničen je broj ulaznica koje se mogu kupiti na blagajni GKC-a.

Na toj manifestaciji, kako je najavljeno, nastupiće užički bendovi –  “Arhivska zabava“, “Blekova petorka“, Đorđe Vasić i prijatelji, “Koherentni konji“, “Lude žene“, “Moondance“, “Pop kok“, “Rock almanac“, “S.U.P.“, “Užička republika“ i “The Highlanders“.

Ljekarima stiže podrška u borbi sa novim valom COVID-a 19

U sklopu Kliničkog centra Crne Gore uskoro će biti otvoren jedna od najmodernijih svjetskih PCR laboratorija za testiranje pacijenata na koronavirus. Riječ je o vrijednoj donaciji Fondacije “Volnoe Delo” ruskog poduzetnika Olega Deripaske, koji je prije nekoliko mjeseci osigurao sličnu opremu Domu zdravlja u Kotoru kako bi pružio podršku što većem broju građana u borbi protiv COVID-a 19.

Prije zvaničnog pokretanja, provedene su pripremne aktivnosti, uključujući dodatnu obuku za radnike KCCG. Na čelu tima koji je prošle sedmice boravio u Podgorici i koji je zajedno sa stručnjacima Kliničkog centra radio na specifičnim detaljima edukacije medicinskog osoblja je dr Branka Jeličić, doktorica molekularne biologije.

Kolege sa kojima sam radila u Kliničkom centru Crne Gore su izvanredni, stručni i posvećeni poslu kojim se bave. Trebalo nam je svega dva dana da obavimo potrebne procedure u vezi sa obukom i sada je sve spremno za početak rada laboratorije, kaže dr Jeličić, koja već sedam godina obučava ljude kako da koriste opremu za dijagnostiku.

Pored opreme i obučenog kadra, potrebno je sve vrijeme biti maksimalno oprezan jer rad sa mikrobiološkim agensima zahtijeva strpljenje, vrijeme i preciznost.

Potrebno je da se prati dobra laboratorijska praksa, koja govori šta da se radi da ne bi došlo do kontaminacije uzoraka. To je važno jer u jednom trenutku imate na stotine uzoraka, od kojih su neki zaraženi sa COVID-om 19. Mikrobiolozi su svjesni te odgovornosti, pritiska koji postoji, kao i želje građana da se rezultati dobiju odmah. Specifičan je rad u ovim uvjetima za kolege, jer se radi i po 12 sati u smjeni, opasnost da se i sami zaraze je velika. Laboratorija će im u svemu tome pomoći, jer je PCR test zlatna metoda u detekciji koronavirusa. Pritom, ovakva oprema će sigurno olakšati rad osoblja u KCCG, i doprinijeti da građani brže i kvalitetnije dođu do rezultata, zaključuje dr Branka Jeličić.

Krajem januara ove godine sličnu laboratoriju Oleg Deripaska donirao je Domu zdravlja Kotor, gdje se dnevno analizira prosječno 550 testova na koronavirus. U PCR laboratoriji obrađuju se uzorci koji pristižu iz Opće bolnice Kotor i drugih primorskih mjesta, a pružaju besplatne usluge stanovnicima većeg dijela crnogorskog primorja, između ostalog iz općina Herceg Novi, Tivat, Kotor, Budva i Bar, kao i stranim osiguranicima koji žive u Crnoj Gori. U laboratoriji, osim opreme, kao donacija stigli su i potrošni materijali, specijalna zaštitna oprema za zaposlene i dezinfekcijska sredstva.

Kao što vidimo, pružanje pomoći u kriznim situacijama, uz djelovanje pojedinaca ili organizacija te uz pomoć kompanija i građana, često je od vitalnog značaja. Iz samo jedne ideje može  se realizirati veliki projekt koji će naše društvo učiniti jačim i solidarnijim.

Iz tog razloga, ukoliko vas je neka od današnjih tema inspirirala na dobročinstvo, pogledajte aktuelne kampanje koje možete podržati na platformi Donacije.rs.