Udruga ADOPTA već 10 godina radi na pružanju podrške usvojiteljima, potencijalnim usvojiteljima, usvojenoj deci i njihovim porodicama.

Diana Topčić-Rosenberg, članica Upravnog odbora, Diana Šinjori, psihologinja, Andreja Turčin, predsjednica Udruge i UO, Dorja Mučnjak, zamjenica predsjednice, Helena Gjurić, psihologinja i Igor Hrustić, voditelj ureda i financija, ispričali su nam više o radu udruge, kao i postignućima i uspesima ostvarenim tokom decenije njenog postojanja.

Kako je nastala Udruga ADOPTA? Sa kojom idejom je sve počelo, kako se razvijala vaša misija?

Diana Topčić-Rosenberg: ADOPTA – Udruga za potporu posvojenju je nevladina, neprofitna organizacija koju su u prosincu 2010. osnovala mala grupa ljudi koji su posvojili dijete ili su željeli posvojiti. Prije ADOPTE nije postojala niti jedna institucija ili udruga koja se bavila sustavnom podrškom posvojiteljskoj zajednici, a tema i problematika posvojenja uopće nije bila artikulirana u hrvatskoj javnosti. Prve dvije godine djelovali smo potpuno volonterski, sastajali smo se prostorima mjesnih zajednica, kafićima ili kućama. Kao volonteri smo pokrenuli prve grupe potpore potencijalnim posvojiteljima, izdali prvu slikovnicu o posvojenju, počeli s edukacijama na temu posvojenja i 2012.godine organizirali prvu Konferenciju o posvojenju s međunarodnim sudjelovanjem. Započeli smo i artikuliranje potrebe posvojiteljske zajednice u javnosti te počeli postajati sudionik u stvaranju drugačijih praksi I propisa vezanih uz posvojenje.

ADOPTA se u međuvremenu širila i okupljala sve veći broj ljudi koji su željeli doprinijeti promociji teme posvajanja ali i tražili podršku za sebe i svoje posvojiteljske obitelji. S prvim većim projektima, započeo je proces profesionalizacije udruge, a nakon što smo 2014. dobili i prostor za ured ADOPTE, počeo se stvarati profesionalni tim stručnjaka specijaliziranih za temu posvajanja.

Danas je ADOPTA referentni centar za temu posvajanja koja je snažno usmjerena na zaštitu prava djece s iskustvom skrbi, uključujući I udomiteljstvo. U okviru svoga djelovanja, pružamo edukaciju, psihološka i socio-pedagoška savjetovanja potencijalnim posvojiteljima, posvojiteljima, posvojenoj i udomljenoj djeci I mladima. Povrh toga, organiziramo edukacije i stručnu pomoć stručnim radnicima centara za socijalnu skrb. Sve više smo prisutni u vrtićima i školama u kojima kroz radionice s djecom I stručnim službama podižemo kompetencije za isključivost i potrebe djece s iskustvom skrbi. Provodimo ciljana istraživanja koja su nam podloga za zagovaranje promjena i unapređenje standarda i zakonodavnih okvira skrbi za djecu.

Diana Topčić Rosenberg, članica UO

Koja je bila Vaša lična motivacija za rad u neprofitnom sektoru?

Diana Šinjori: Rad u nevladinom sektoru omogućuje okupljanje ljudi koji žarko zastupaju zajedničku viziju i koje spaja veći zajednički cilj. Omogućuje ti da radiš ono što voliš, zagovaraš ono u što vjeruješ, ideš prema promjeni koju želiš vidjeti u društvu. Smatram to neprocjenjivim iskustvom. Kada radiš u udruzi ti si taj koji kreira i prilagođava svoj rad onome što vidi kao potrebu za pomoći i podrškom. Tu nema granica ukoliko ima volje, ustrajnosti i timskog duha.

Neprofitni sektor pruža svu slobodu u uvođenju inovacija i promjena, udaljava se od hladnog i unaprijed zacrtanog pristupa i približava nas onome što je važno u temi kojoj se bavimo, zbližava korisnike i pružatelje pomoći. Osobno upravo ta prilika da radim za viši cilj u koji vjerujem, neposrednost i kreativnost takvog rada je ono što sam itekako brzo zavoljela.

Diana Šinjori, Helena Grujić, Igor Hrustić

Na koji način Udruga ADOPTA doprinosi razvoju filantropije u Hrvatskoj?

Dorja: ADOPTA je vrlo važna u posvojiteljskoj zajednici pa su njezini članovi prirodno zainteresirani za razvoj same Udruge, a posredno i za razvoj civilnog društva. No, naši volonteri nisu isključivo iz naše zajednice, već smo ostvarili čvrstu suradnju sa zainteresiranima i izvan našeg užeg kruga. Javljaju nam se ljudi koji žele pomoći iz raznih razloga: jer bi htjeli pomagati, jer su zainteresirani za dobrobit djece, a mnogi su se bezrezervno odazvali kada smo ih zamolili da doniraju svoje znanje, vrijeme ili sredstva. Zahvalni smo na svakoj donaciji. Evo, zadnju akciju prikupljanja sredstva organizirali početkom godine, a rezultat je to što smo zahvaljujući prikupljenim sredstvima uspjeli pokrenuti, novi, ciklus ADOPTAonice, obavezne pripreme potencijalnih posvojitelja - prvih iz naših sredstava.

ADOPTA kao udruga dijeli izazove i nedaće s drugih organizacijama civilnog društva kojima je trenutno, zbog objektivnih okolnosti, teže doći do potrebnih projektnih sredstava. Stoga smo posebno ponosni što su nas mnogi prepoznali kao relevantnu udrugu, pomogli nam financijski da osiguramo obaveznu pripremu za potencijalne posvojitelje i na taj način osnažimo potencijalne posvojitelje za zahtjevan put budućeg roditeljstva.

Dorja Mučnjak, zamjenica predsjednice

Da li uključujete zajednicu u svoj rad, na koji način i šta vam to donosi?

Helena: Zajednica i naše okruženje nam je jako važno i zapravo smo i osnovani da pridonosimo pozitivnim promjenama unutar zajednice u kojoj djelujemo. Možemo se pohvaliti velikim brojem volontera koji rado sudjeluju u našim aktivnostima. U Adopti se godinama povećava broj članova koji čine mrežu socijalne podrške koja je neprocjenjiva pogotovo u stresnim i zahtjevnim situacijama. Organiziramo i druženja članova, sudjelujemo u Danima otvorenih vrata Udruga gdje pozivamo sve zainteresirane da se dođu bolje upoznati s našom Udrugom i s onim što radimo i predstavljamo.

U Adopti smo od osnutka organizirali i 5 konferencija o posvojenju, jedinstvenih u Republici Hrvatskoj, na kojima je sudjelovao veliki broj stručnjaka i predavača iz Republike Hrvatske, ali i iz drugih zemalja. Organizacijom konferencija širimo pozitivne poruke i pozitivan utjecaj na sve stručnjake koji primijenjeno znanje koriste u radu s korisnicima. Proveli smo i javnu kampanju „I ja želim obitelj“ koja je za cilj imala upoznati širu zajednicu sa skupinama djece koje teško pronalaze posvojitelje (djeca romske nacionalne manjine, djeca starija od 8 godina, djeca s teškoćama u razvoju i djeca koja imaju više braće i sestara) te na taj način smanjiti predrasude prema posvojenju djece iz tih skupina.

Kako se finansira Udruga ADOPTA, sa kojim različitim tipovima donatora sarađujete i na koji način?

Igor: ADOPTA se uglavnom financira putem prijava na javne natječaje i pozive državnih tijela i jedinica lokalne i područne samouprave, od kojih bismo istaknuli Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Grad Zagreb i Zagrebačku županiju te Nacionalnu zakladu za razvoj civilnoga društva. Do sada smo bili uspješni, osim nacionalnih sredstava, postići kvalitetu projektnih prijedloga koji su financirani iz sredstava fondova zemalja Europskog gospodarskog prostora i Kraljevine Norveške, a počeli smo se natjecati i za sredstva EU fondova.

Osim spomenutih, tu su i donacije pojedinaca, naših članova i pojedinih tvrtki na kojima smo jako zahvalni.

Dio prihoda ADOPTA ostvaruje kroz izdavačku djelatnost i predstavlja jedno od rijetkih mjesta u Hrvatskoj na kojem je moguće pronaći stručnu literaturu s područja posvojenja te didaktička pomagala, slikovnice i priručnike za roditelje posvojitelje i posvojenu djecu.

Također, razvijamo stručne edukacije za djelatnike u sustavu skrbi te odgoju i obrazovanju, nastojeći temu i problematiku posvojenja koja je ipak specifična, približiti onima koji posredno i neposredno sudjeluju u procesu posvojenja ili su u doticaju s pripadnicima posvojiteljske zajednice.

Da li sarađujete sa drugim organizacijama civilnog društva, kojim i na koji način?

Helena i Diana Topčić-Rosenberg: ADOPTA od svog osnutka surađuje s mnogim organizacijama civilnog društva, ali i s ustanovama socijalne srbi i odgojno-obrazovnim ustanovama. Uspostavili smo uspješnu suradnju i s akademskom zajednicom te smo tijekom godina bili česti gosti na predavanjima Fakulteta socijalnog rada, Edukacijsko-rehabilitacijskog i Filozofskog fakulteta.

Zajedno s drugim organizacijama uključenim u Koordinaciju za djecu pripremamo Alternativno izvješće o stanju prava djece za Odbor za prava djece UN-a. Iako nam je sjedište u Zagrebu, djelujemo na području cijele Republike Hrvatske, pa smo tako u zadnjih nekoliko godina u okviru raznih projekata održavali naše aktivnosti u Dubrovniku, Splitu, Rijeci, Lovranu, Slavonskom Brodu, Čakovcu, Osijeku, Samoboru – zaista na području cijele Republike Hrvatske. U svakom od tih gradova ostvarili smo uspješnu suradnju s centrima za socijalnu skrb, knjižnicama, gradom i drugim organizacijama civilnog društva.

Naši projekti se gotovo uvijek provode u partnerstvu s drugim organizacijama civilnog društva, školama, centrima za socijalnu skrb i raznim drugim institucijama. Zadovoljni smo i ponosni na uspješnu suradnju s mnogim ustanovama na području cijele Republike Hrvatske.

Konferencija o posvojenju

Na koji način sprovodite zagovaračke aktivnosti i koji su najvažniji rezultati?

Diana Topčić-Rosenberg: Naše zagovaračke uključuju različite segmente. Redovito provodimo istraživanja kroz koja identificiramo prepreke posvajanju određenih kategorija djece te predlažemo resornom ministarstvu načine unapređenja procesa posvajanja. Pišemo prijedloge izmjena zakonodavnih okvira radi zaštite prava djece. Jedno od najvećih postignuća je uključivanje obvezne stručne pripreme potencijalnih posvojitelja u Obiteljski zakon (2015) te omogućavanje promjene OIB-a djeci nakon posvojenja radi zaštite privatnosti. Međutim, još uvijek se borimo da pravo na promjenu OIB-a dobiju djeca koja su posvojena prije 2015. godine. Bili smo djelomično uspješni i u zagovaranju prava na posvojiteljski dopust u jednakom trajanju kao i kod rođenja djeteta, međutim trenutni Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama to pravo omogućuje samo za djecu posvojenu do njihove 8 godine starosti.

Na našim konferencijama, koje okupljaju više stotina stručnjaka iz sustava socijalne skrbi i resornog ministarstva, redovito dovodimo stručnjake iz drugih zemalja koji predstavljaju primjere dobre prakse za koje se zalažemo da budu uključeni u sustav posvajanja u RH. Imamo izvrsnu suradnju s medijima te smo često gosti i sugovornici na teme vezane za posvojenje i zaštitu prava djece. Time se mijenja i percepcija i razumijevanje javnosti o problematici posvojenja i potrebama posvojiteljske zajednice te posvojene djece i mladih.

Organiziramo javne kampanje, slavimo studeni kao Mjesec posvojenja, sudjelujemo na tematskim raspravama u Hrvatskom saboru, a imali smo i izvrsnu suradnju s kazalištem u okviru koje je nastala višestruko nagrađivana predstava na temu posvojenja.

Koliko članova ima vaš tim i kako izgleda jedan prosječan radni dan?

Helena: Naš mali, ali učinkoviti i jako aktivni tim je do kraja prosinca 2019. godine činilo 5 osoba. Međutim, uslijed zastoja u ugovaranju novih projekta, trenutno naš tim ima 3 zaposlena člana, dvije psihologinje i voditelja ureda i financija. Osim toga, imamo i čitav niz redovitih vanjskih suradnika, stručnjaka koji se uključuju u pojedine aktivnosti.

Upravni odbor ADOPTE, koji se sastoji od volontera, aktivno sudjeluje u osmišljavanju strateških i zagovaračkih smjernica ADOPTE.

Svakodnevno dobivamo upite u naš Info centar, telefonski, mailom ili putem društvenih mreža te na njih odgovaramo.

Dostupni smo svima kojima su potrebi savjeti i podrška i često nas telefonski kontaktiraju potencijalni posvojitelji, posvojitelji, ali i kolege stručni djelatnici sa raznim pitanjima vezanim za posvojenje.

U Adopti obavljamo i aktivnosti psihološkog savjetovanja za odrasle, djecu i mlade, psihološku procjenu djece i mladih, stručnu pripremu za posvojenje i mnoge druge aktivnosti. Jedan dio vremena osmišljavamo i nove zanimljive aktivnosti te se bavimo uobičajenim projektnim zadacima.

Šta su najveći uspesi koje Udruga ADOPTA ostvarila u dosadašnjem radu, a šta tek želite da ostvarite?

Helena: ADOPTA ja jedina udruga koja se usko bavi pitanjima posvojenja, od podrške posvojiteljskoj zajednici do zagovaranja nužnih promjena da bi se proces posvojenja poboljšao. Prepoznati smo kao referentno mjesto za pitanja posvojenja te nam se često javljaju i naši kolege stručnjaci za koje organiziramo i edukacije te smo im na neki način podrška u svakodnevnom radu.

Ponosni smo na to što smo proveli preko 20 projekata, podržali i educirali veliki broj ljudi i što još uvijek trajemo unatoč činjenici da smo projektno financirani i da je ponekada teško planirati unaprijed. Ponosni smo i na našu suradnju s mnogim institucijama i mnogim istaknutim stručnjacima u Republici Hrvatskoj i šire koji redovito sudjeluju na našim stručnim skupovima i konferencijama.

Uspjeli smo ustrajnim zagovaranjem utjecati na donosioce javnih politika da se neki zakoni i propisi usklade sa stvarnim potrebama posvojiteljske zajednice, a u tom nastojanju hrabro nastavljamo i dalje.

Šta su najveći izazovi sa kojima se susreću usvojitelji i usvojena deca u Hrvatskoj i na koje načine im pomažete da ih prevaziđu?

Andreja: Iako je postupak posvojenja u Republici Hrvatskoj dugotrajan i iscrpljujući jer i posvojitelji i djeca dugo čekaju da se riješi papirologija i da se posvojenje doista i dogodi pravi izazov za sve počinje samim posvojenjem.

Dijete koje dolazi u novu sredinu puno je nepovjerenja i straha, pitanja - hoće li me voljeti, hoće li me vratiti ako budem „zločest“. Posvojitelji se također suočavaju s nizom pitanja od onih krajnje prizemnih - nisu mi rekli, a zaboravila sam pitati koji broj cipele nosi moje dijete nosi, što voli jest, ajme, ne znam ga utješiti. Do onih drugih mnogo važnijih - hoćemo li znati biti dobri roditelji, hoćemo li ga uspjeti zaštititi od svega onog što mu život nosi.

I, iako načelno svi pozdravljaju i podržavaju posvojenje, stvaran život otkriva cijelo more nerazumijevanja sustava, okoline, obitelji. Svi očekuju da dijete preko noći zaboravi i preboli sva svoje prethodna, uglavnom ne lijepa, iskustva, da u vrlo krakom vremenu usvoji lijepe manire, pristojno pozdravlja učitelje i nastavnike. A tome nije tako. Potrebe su godine ljubavi i pažnje da dijete zaliječi svoje rane, da zaboravi, da se otvori posvojiteljima i povjeruje da su iskreni i dobronamjerni, da ga vole i žele.

ADOPTA i u ovom segmentu nudi podršku i razumijevanje. Ponosi smo na upravo razvijeni projekt „Čuvari posvojenja“ koji je nastao je kao odgovor na strahove i pitanja djece i posvojitelja, koji je osmišljen je kako bi im neposredno nakon posvojenje pomogao izgraditi privrženost i povezanost, kako bi im pomogao da nakon što su spojili ruke, spoje i srca i stvore obitelj.

Tu su i druge aktivnosti kao npr. grupe podrške za posvojitelje na kojima posvojitelji, uz stručnu pomoć, razmjenjuju iskustva, osnažuju jedni druge, igraonice za djecu na kojima oni, u sigurnom okruženju, njima jednake djece i ljudi koji ih razumiju, grade svoje socijalne vještine i kapacitete. Rastu i napreduju.

ADOPTA je zapravo trajno za sve njih (nas) tu što potvrđuju i riječi jedne naše članice „Sada imam osjećaj da nisam sama i da ja to mogu“.

Andreja Turčin, predsjednica udruge

Šta mislite da izdvaja Udrugu ADOPTA u odnosu na druge organizacije u vašem okruženju?

Diana Topčić-Rosenberg: ADOPTA je fantastična kombinacija visoko profesionalne udruge i aktivističkog djelovanja njenih članova. Ulažemo u izgradnju specifičnih znanja i kompetencija zaposlenih te u uspostavu visokih profesionalnih standarda pružanja usluga.

Kroz razvoj i širenje ciljanih aktivnosti , nastalih na osnovu identificiranja potreba posvojiteljske zajednice, te okupljanju vanjskih stručnjaka, postali smo prepoznati kao mjesto eksperti u ovom području.

Odgovornim financijskim upravljanjem smo stekli reputaciju kao pouzdan partner tijelima državne i lokalne uprave. Jedna od naših najvećih vrijednosti je posvećenost i aktivizam članova posvojiteljske zajednice koji godinama, kroz većinom volonterski angažman, sudjeluju u kreiranju javnih politika, zagovaranju promjena i upravljanju organizacijom.

Kao u svim situacijama u kojima se događaju promjene, najvažniju su ljudi koji te promjene potiču. Upravo povezanost izvanredne motiviranosti cijelog ADOPtinog tima i svih suradnika s visokim profesionalnim standardima čini ADOPTA-u cijenjenom i prepoznatljivom udrugom civilnog društva.