U utorak, 16. oktobra u Beogradu je održan Dan socijalnih preduzeća, u okviru kog je predstavljeno 21 socijalno preduzeće koje je učestvovalo u programu podrške “Podsticanje zapošljavanja mladih” koje sprovodi Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) u saradnji sa Ministarstvom omladine i sporta.

Šta su socijalna preduzeća? Koja socijalna preduzeća postoje u Srbiji? Da li je u pitanju održiv poslovni model i kakve su posledice nepostojanja zakonskog okvira za ovakva preduzeća?

Odgovori na ova i mnoga druga pitanja mogla su se pronaći na manifestaciji pod nazivom Grad socijalnih preduzeća koje su organizovali Smart kolektiv, Social Impact Award, Podsticanje zapošljavanja mladih - GIZ YEP i Reflektor teatar. Na malom sajmu svoju delatnost su predstavila sledeća preduzeća: Caritas, Zaječarska inicijativa, Chrono, Naša kuća, Agro Iris, Koba Yagi, udruženje Zajedno, Konjički klub Aranđelovac, IAN Telecentar, Centar za obuku i radno angažovanje mladih, Timočki omladinski centar, Nanin recept s juga, Ecocetas, kvART, Mahala 1, Reflektor teatar, Uradi-Zaradi, Omladinski edukativni centar, Vrtlari, Centar za mame i Nostalgija (Kiri123).

Program podrške čiji su korisnici ova preduzeća obuhvata finansijsku pomoć ali i kompletnu konsultantsku podršku i rad sa ekspertima. U intenzivnom radu sa konsultantima u periodu od 30 dana, preduzeća su na različite načine unapređivala svoj rad, na primer kroz treninge o finansijskom upravljanju i merenju društvenog uticaja.

Posle predstavljanja samih preduzeća započeo je i konferencijski deo manifestacije. Andreja Rosandić, eksperkinja za socijalno preduzetnišvo i konsultantkinja na programu, pružila je uvid u stanje socijalnog preduzetništva na zapadnom Balkanu. U svom izlaganju ona se koncentrisala na to kako socijalna preduzeća funkcionišu u postojećim sistemima, posebno kada se uzmu u obzir nepotpuni odnosno nepostojeći zakonski okviri.

Uz to, kako je pre par nedelja sprovedena i prva evaluacija samog programa podrške socijalnim preduzećima, Andreja je iznela i osnovne preporuke za dalji razvoj programa koje uključuju manji broj preduzeća radi lakšeg konsultatskog rada, veći fokus na finansijskom delu izgradnje kapaciteta, kao i povećanje vidljivosti samog sektora.

Pored prezentacije programa, u okviru dva panela, i učesnici su imali priliku da podele svoja iskustva.

Preduzeće Vrtlari je od malog seoskog gazdinstva preraslo u socijalno preduzeće koje nastoji i da ohrabri mlade ljude da žive i rade na selu. Branislav Sokić je istakao da je učeše u programu znatno ubrzalo razvoj ovog preduzeća (između ostalog omogućilo im je učešće na sajmu Fancy Food u Njujorku).

Milica Čalija, koja je na programu angažovana kao konsultantkinja, naglasila je da je jedan od osnovnih ciljeva bio naučiti preduzeća kako da mere svoj društveni uticaj. Ona je objasnila da je ovo ključno za sticanje podrške velikih kompanija koje sve više prepoznaju značaj društvene odgovornosti. Primer za to je dao Boban Radosavljević ispred Centra za obuku i angažman mladih čiji projekat socijalnog preduzeća Za selo franšiza su podržale tri firme - Beba kids, Kran inžinjering i SCS plus.  

Na drugom panelu je Maja Vračević iz kreativnog studija kvART (koji kroz svoj rad pruža podršku ženama sa invaliditetom) naglasila kako im je program pomogao da fokusiraju svoje usluge na web i grafičkog dizajna, kao finansijski održivije. Anica Spasov, ispred Naše kuće, još jednom je naglasila koliko je važno umrežavanje socijalnih preduzeća:

“Na taj način mi hrabrimo jedni druge, dolazimo do novih ideja, sarađujemo i razmenjujemo informacije. A to je itekako važno za mali sektor u razvoju.”

Na samom kraju ove manifestacije dodeljene su i nagrade Social Impact Award u okviru studentskog takmičenja na temu društvenog preduzetništva. Konkurs je bio otvoren mladim pojedincima ili timovima sa idejama koje rešavaju društvene i ekonomske probleme.