Intervjui s brojnim neprofitnim organizacijama diljem Zapadnog Balkana tokom ove i prethodnih godina pružili su nam nešto jasniji uvid u to kako se prilagođavaju učincima pandemije. Kako izgledaju njihove redovne aktivnosti? Kako su nastavili s provedbom programa? Koliko je bilo zahtjevno preći iz fizičkog u online svijet, a da se pritom ne uskrate mnoge vrste podrške koje pružaju svojim korisnicima i korisnicama?

Neke od odgovora saznaćete u ovom tekstu, gdje su nam Udruženje MoSt iz Hrvatske, Žene Bara iz Crne Gore, KRIK iz Sjeverne Makedonije i Kosovo Women’s Network omogućili da naučimo neke od primjera praksi koje se koriste u regiji, kao i načine prilagođavanja novim sistemima i novim pravilima koje je donio COVID.

U razgovoru sa Udruženjem MoSt, neprofitnom organizacijom iz Splita sa lokalnim, regionalnim i nacionalnim djelovanjem koje počiva na vrijednostima volonterskog rada, humanosti, solidarnosti, poštovanju različitosti i ljudskih prava, Đordana Barbarić, voditeljica Centra znanja za društveno uključivanje i smanjenje siromaštva otkrila je kako je COVID-19 kriza uticala na rad udruženja. Saznali smo i kako se promijenio način na koji funkcioniraju, kao i na koje aktivnosti su bili najviše fokusirani na samom početku pandemije.

Đordana: Tokom pandemijske godine suočili smo se, kao svi građani svijeta i kao mnogi u pomagačkim zanimanjima, s potpuno novim okolnostima u radu s korisnicima. Bio je ogroman izazov osigurati epidemiološke uvjete u radu našeg Centra za beskućnike, osigurati da sve nesmetano funkcionira, a naročito pružiti pomoć i podršku onima koji su na ulici.

U socijalnoj skrbi nema “lockdown“ perioda, naši korisnici trebaju svakodnevno hranu i smještaj, djeca i porodice s kojima radimo trebaju psihosocijalnu podršku stoga smo započeli koristiti internet tehnologiju i osigurali različite modalitete kontakata. Provodili smo savjetovanje online i direktno sa svim zaštitnim mjerama, povezali volontere i djecu i mlade iz našeg programa Centra podrške djeci i mladima s problemima u ponašanju, omogućili svakodnevnu pomoć u učenju i vršnjačku podršku.

Ovaj period otvorio je i mnoga pitanja kako naš sistem socijalne skrbi može raditi bolje i učinkovitije, pa smo stoga pisali apele nadležnim institucijama, promovirali građansku solidarnost putem društvenih mreža i potakli, u novim okolnostima, građansku filantropiju. Poticali smo rad u mrežama koje smo pokrenuli na nacionalnom nivou (Hrvatska mreža za beskućnike, Hrvatska mreža socijalnih samoposluga), provodili zajedničke akcije, okrugle stolove, konferencije…

Nova dobra okolnost u ovim teškim vremenima bila je i mogućnost besplatnog učenja i usavršavanja putem webinara i ZOOM-a i drugih platformi i zapravo tokom ove teške 2020. nismo stali i učinili smo sve da i u “novom normalnom“ činimo iskorake. Tokom 2020. pripremili smo više stotina “korona paketa“ u formi ruksaka sa svim potrebnim rekvizitima za održavanje higijene i pridržavanje epidemioloških mjera i podijelili korisnicima koji nemaju ličnih sredstava da bi to osigurali. Za taj iskorak dobili smo i nagradu belgijske fondacije i nova finansijska sredstva za iste i slične aktivnosti usmjerene prema ranjivim skupinama.

Udruženje Žene Bara iz Crne Gore nam je otkrilo da ih je pojava pandemije navela na duboko razmišljanje. Detalje pročitajte u nastavku, u odgovoru predsjednice ovog Udruženja Ljiljane Vujović.

Ljiljana: Pojava pandemije navela nas je na duboko razmišljanje, šta i kako dalje. Obustava javnog prijevoza onemogućila je našim korisnicima dolazak u Narodnu kuhinju. Potrebe za obrocima i pomoći brojnim porodicama odjednom su se utrostručile, a mi smo morali pronaći način da odgovorimo i pomognemo. Kako nemamo dostavno vozilo, obroke smo vozile same do vrata nesnađenih.

Kako u Baru nije bilo zaštitnih maski, u roku 12 sati okupile smo grupu volonterki koje su sašile preko 10.000 maski, koje smo poklonile svima koji su nam se obratili, od medicinskih radnika do sugrađana koji su sami dolazili na naša vrata.

Veoma smo ponosne zbog mogućnosti da u najtežoj godini pomognemo nesnađenom, nepoznatom čovjeku. Mi nismo mogle ni imale sredstava da poklonimo bolnici respirator ili nešto slično, ali darivale smo  što smo znale i mogle.

Volonterka Udruženja Aleksandra Gvozdenović Kosović dodaje da je pandemija svima izmijenila živote, pa i prioritete.

Aleksandra: Pandemija je onemogućila da mnoge stvari koje su nam donosile prihod realiziramo, poput prodajnih humanitarnih bazara i raznih vidova manifestacija. Međutim, šivenje maski, prikupljanje namirnica, pakovanje paketa pomoći u vidu hrane, higijene, nabavka lijekova, ogrjeva, medicinskih pomagala i distribucija gore navedenog, našem Udruženju bila je svakodnevnica.

U intervjuu sa Centrom za omladinski aktivizam KRIK iz Sjeverne Makedonije od izvršne direktorice Mile Karadafove saznali smo da je prenošenje aktivnosti iz fizičkog prostora u digitalni svijet jedan od načina da nastave sa radom.

Mila: Aktivnosti koje smo planirali realizirati fizičkim prisustvom prenijeli smo na internet. Školski programi su trenutno online, samo u jednoj školi se organiziraju lično. Uredsko osoblje fizički se vratilo na posao početkom 2021. godine i nastavlja raditi punim kapacitetom. Jedna od aktivnosti koju smo nakratko odgodili bila je Evropski korpus solidarnosti, gdje smo morali odgoditi početak volonterskih aktivnosti za volontere koji će volontirati dugoročno. Sada možemo prihvatiti samo kratkoročne volontere.

Trenutno, neki od projekata na kojima Krik radi su KA2 iz programa Erasmus+. Sami projekti su dizajnirani da implementiraju intelektualne rezultate, tako da se dio posla može odvijati nesmetano. U ovim projektima sastanke sa partnerima smo pomjerili za dalje, a do tada se sastajemo online.

Razgovor sa Kosovo Women’s Network dao nam je uvid u njihovu perspektivu koju nam je predstavila Etleva Malushaj, koordinatorica projekta “Jačanje učešća žena u politici“ podržanog od EU-a.

Etleva: Svakako, pandemija je uticala na rad naše organizacije ograničavajući našu aktivnost i onemogućavajući fizičke sastanke sa našim članovima. Međutim, što se tiče javnog zdravlja, trudili smo se da svoj rad i aktivnosti organiziramo online preko raznih platformi. Naravno, stalno smo bili zabrinuti jer je pandemija otežala živote žena. Njihovo zdravlje više je ugroženo jer su više zastupljene u zdravstvu i drugim bitnim sektorima. Mnoge žene su izgubile posao i suočile se sa ekonomskim teškoćama. Također, za ovo vrijeme povećani su slučajevi nasilja u porodici, a žene su, pored pandemije, ugrožene i u prostorijama svog doma. Mi, kao organizacija, pažljivo smo pratili situaciju na Kosovu i štaviše pripremili smo istraživački izvještaj “Pandemija ne priznaje spol“ u kojem smo napravili analizu budžeta ocjenjujući odgovor Vlade Kosova na pandemiju COVID-a 19 u iz rodne perspektive.

Također smo aktivno zagovarali u Vladi Kosova da je potrebno  pridržavati se ovih preporuka, uključujući dodjelu sredstava za podršku ženama u nevolji tokom vanrednih situacija. Preraspodijelili smo sredstva koja su nam na raspolaganju za rješavanje situacije nastale s COVID-om 19, posebno olakšavajući prijenos sredstava malim organizacijama koje rade s marginaliziranim skupinama na Zapadnom Balkanu. Ove organizacije uložile su napore u rješavanju rodno uvjetovanog nasilja, kao i rodne diskriminacije u radu, koja je povećana zbog pandemije i mjera koje je poduzela vlada. Osim osiguravanja bespovratnih sredstava, također smo radili sa skloništima i pružateljima usluga na Kosovu i u Srbiji na razvoju vodiča za telesavjetovanje kako bi se omogućilo ženama da dobiju psihološko savjetovanje tokom izolacije na siguran način. Također smo prikupili sredstva za nabavku digitalne opreme našim članovima tokom pandemije.

Od velike važnosti je što pomenute organizacije iz regiona u vanrednim okolnostima vezuje međusobna solidarnost i podrška u pronalaženju rješenja za smanjenje posljedica pandemije. O solidarnosti tokom ovog perioda na Zapadnom Balkanu, nedavno smo pisali – o virusu Covid-19, uklanjanju posljedica iz ugla zajednica, kao i podacima istraživanja o davanjima za opće dobro. Saznaj više u Odgovoru dobročinstva na Covid-19 na Zapadnom Balkanu.

Ukoliko tvoja organizacija želi s nama podijeliti svoju priču o prilagođavanju pandemiji, pošaljite nam na hello@catalystbalkans.org.