Humanitarna organizacija DORA od 1991. godine pomaže da deca bez jednog ili oba roditelja, deca iz socijalno ugroženih porodica, kao i zlostavljana, zanemarena, ili bolesna deca dobiju šansu za zdravo i srećno odrastanje i mogućnost da ostvare svoje pune potencijale.

Predsednica DORE, Jadranka Granić, ispričala nam je više o tome kako ova organizacija pomaže decu, mlade i porodice i motiviše sve članove zajednice da postanu senzibilisani i uključe se u pružanje podrške onima kojima je pomoć potrebna.

Kako je nastala Humanitarna organizacija DORA? Sa kojom idejom je sve počelo, kako se razvijala vaša misija?

Jadranka: Skupština Humanitarne organizacije DORA je održana u prosincu 1991. godine na samom početku agresije na Republiku Hrvatsku, na inicijativu grupe volontera različitih profesija, te uz veliku podršku Hrvatske matice iseljenika koja je osigurala skroman prostor za djelovanje udruge. Prvu registraciju DORA je dobila već u siječnju 1992. godine kao jedna od prvih humanitarnih organizacija u Hrvatskoj te sam tada imenovana predsjednicom DORE, funkciju volonterski obavljam do danas punih 29 godina u kontinuitetu.

Glavni cilj humanitarne udruge tada je bio pružanje pomoći djeci i mladima iz obitelji brojnih progranika, izbjeglica, raseljenih osoba te osoba iz socijalno ugroženih skupina bez obzira na nacionalnu, vjersku, rodnu, dobnu, rasnu, manjinsku i ostalu pripadnost a koji su boravili ili se školovali na području cijele Republike Hrvatske. Nakon mirne reintergracije okupiranih područja uz pomoć međunarodne zajednice u RH je nastupio proces ubrzane privatizacije koji se često odvijao netransparentno, na štetu velikog broja zaposlenih. Veliki broj visokoobrazovanih ljudi je ostao bez posla tako da više nisu mogli osigurati daljnje školovanje svojoj djeci.

DORA je u tom periodu, do izbijanja svjetske ekonomske krize 2008. godine, pomagala upravo takve višečlane mlade obitelji sa djecom koje su pored problema nezaposlenosti upali u probleme prezaduženosti. Ostajali su bez svojih domova, stanova i kuća te se stopa siromaštva naglo povećala što je uzrokovalo veliki val iseljavanja u inozemstvo cijelih radno sposobnih obitelji, naročito onih iz ruralnih područja.

Jadranka Granić, predsjednica DORE

Koja je bila Vaša lična motivacija za rad u neprofitnom sektoru?

Jadranka: Kao majka troje djece, od kojih je najmlađe imalo samo par mjeseci te 1991. godine bila sam svjesna i potresena činjenicom kako ratno stanje i stalne zračne uzbune u Zagrebu negativno i deprimirajuće utječu na psihofizičko stanje djece, koja uz to nisu mogla pohađati vrtiće niti škole. Odmah sam se uključila pomagati tim nesretnim ljudima te sam posjećivala prognanička naselja, domove, škole i ostala organizirana utočišta brojnih prognanih obitelji u Zagrebu i okolici sa ostalim članovima DORE. Posjećujući dnevno brojne izbjeglice i prograne, uočili smo u DORI da najviše pate i snose duboke poslijedice rata upravo oni najmlađi i najranjiviji.

Djeca i mladi nisu imali uvjete da redovito pohađaju škole koje žele prema svojim talentima i željama a uz to su živjeli u neprimjerenim životnim uvjetima u grupnim smještajima, dok je istovremeno veliki broj njih boravio bez svojih obitelji i bližnjih bez bilo kakvih primanja i roditeljske potpore i ljubavi. Tako je DORA već 1993. godine oformila Fond za stipendiranje srednjoškolaca i studenata za sve one koji su pohađali škole u Republici Hrvatskoj sa ciljem da steknu visoko stručna znanja i kvalifikacije.

Na koji način Humanitarna organizacija DORA doprinosi razvoju filantropije u Hrvatskoj?

Jadranka: DORA od prvog dana svojeg humanitarnog djelovanja okuplja ljude velikog srca koji nesebično i bezuvjetno pomažu ne samo kao donatori već kao i volonteri, poklanjajući svoje dragocjeno vrijeme potrebitima a posebno mladima i njihovim obiteljima.

DORINU „obitelj“ čine članovi koji dolaze iz svih društvenih slojeva, od prosvjetnih, zdravstvenih, gospodarskih, umjetničkih, javnih i drugih djelatnosti, bez obzira na dobnu, rodnu, statusnu, nacionalnu i bilo koju drugu pripadnost. DORIN lanac dobrote djeluje dugoročno i širi se svakim danom zahvaljujući vrijednim volonterima koji okupljaju svojim dobrotvornim radom nove donatore koji s vremenom postaju aktivni članovi DORE.

DORA promiče načela volontiranja, društvene solidarnosti, nenasilja, tolerancije, potrebu društveno korisnog rada i pomaganja u zemlji i inozemstvu, naročito među brojnom hrvatskom dijasporom, njihovim prijateljima i suradnicima.

DORA promiče demokratske kulture civilnog društva, aktivno promiče i surađuje pri zaštiti ljudskih i dječjih prava i njihovog dostojanstva te se bori i promiče svijest u javnosti o pogubnosti siromaštva i isključenosti među mladima i njihovim obiteljima u potrebi.

DORA podiže svijest kod djece i mladih o zaštiti okoliša i prirode, promiče zdrav načina života i prehrane, potiče svijest o razvoju ruralnih i urbanih područja prilagođenih pojedincu, potiče športske aktivnosti, potrebu smanjenja onečišćenja okoliša, zaštitu i očuvanje voda, svijest o štetnosti klimatskih promjena te posebno potiče mobilnost i solidarnost mladih u svim područjima.

Da li uključujete zajednicu u svoj rad, na koji način i šta vam to donosi?

Jadranka: DORIN rad je javan i transparentan, djeluje isključivo u zajednici, udruga je registrirana u Gradu Zagrebu a djeluje na teritoriju cijele Hrvatske.

Njeni korisnici pomoći su svi koji legalno borave i školuju se u RH, što uključuje i migrante te druge privremeno nastanjene u RH a socijalno su ugroženi. DORA surađuje sa svim javnim tijelima kod provjere identiteta korisnika pomoći te ostalih podataka o socijalnom statusu, potrebi pohađanja škola, liječenju i sl.

DORA je prepoznatljiva u široj društvenoj zajednici kroz svoje kasice za milodare koje su postavljene u bankama, poštanskim uredima, trgovačkim lancima, ljekarnama, muzejima, poduzećima i drugim mjestima putem kojih DORA senzibilizira širu javnost za potrebu pomaganja siromašnima i svima koji se trenutno nalaze u poteškoćama a posebno potrebu dugoročnog školovanja djece i mladih.

Kako se finansira Humanitarna organizacija DORA, sa kojim različitim tipovima donatora sarađujete i na koji način?

Jadranka: DORA se pretežito financira od financijskih donacija, materijalnih donacija i donacija usluga privatnih pravnih osoba, fizičkih osoba iz zemlje i inozemstva te u manjem dijelu iz javnih izvora.

Koliko članova ima vaš tim i kako izgleda jedan prosečan radni dan?

Jadranka: DORA trenutno ima preko 350 redovnih članova od kojih je preko 70 aktivnih redovnih članova što znači da su ujedno aktivni u volontiranju zajedno sa 15 članova Upravnih tijela.

Redovna Skupština se održava svake godine dok se Izborna Skupština održava svake druge godine. U Uredu DORE je od prvog dana u stalnom radnom odnosu jedna do dvije osobe a trenutno je stalno zaposlena tajnica udruge.

DORINA tajnica Iva Pavlović je zaposlena na puno radno vrijeme, dok ja kao predsjednica udruge svoju funkciju obavljam volonterski od samog osnivanja. Ured DORE je otvoren svaki radni dan od 09:00 do 17:00 sati dok tajnici dnevno pomažu o obavljanju uredskih poslova dugogodišnji volonteri Ružica, Jasna , Ivan, Martin i mnogi drugi volonteri.

Trenutno DORA zapošljava jednu mladu osobu sa završenim fakultetom kroz program Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pod nazivom “Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa” na rok od godinu dana.

U Uredu DORE je svaki dan dinamičan jer tajnici pored volontera dnevno pomažu kroz volonterski rad i stipendisti, ovogodišnji i bivši, u okviru dugogodišnjeg programa "Dorin most dobrote" te su nezamjenjiva pomoć oko brige o DORINIM kasicama za milodare, distribuciji paketa i materijalne pomoći korisnicima, kontaktima sa drugim stipendistima, pomažu pri organizaciji pojedinačnih akcija i obavljanju ostale jednostavnije uredske poslove prema svojim mogućnostima i željama.

Glavnu brigu o stipendistima vodi Ured DORE, naročito nadzire tijek njihovog učenja i uspjeha u školi, organizira pomoć pri rješavanju tekućih poteškoća i potreba, ne samo vezano uz učenje već i za njihove druge potrebe, zdravstvene, materijalne i sl. Ured DORE se nalazi u centru Zagreba te je pristupačan za brojne donatore, trenutne i potencijalne, koji osobno kontaktiraju ili dolaze u Ured ponuditi pomoć i donacije.

Tajnica koordinira poslove Ureda sa članovima Upravnih tijela i volonterima te raspodijeljuje humanitranu pomoć i ostale vrste pomoći korisnicima. Dnevno Ured DORE osobno posjećuju i kontaktiraju DORINI stipendisti te korisnici pomoći a to su najčešće mlade višebrojne socijalno ugrožene obitelji o kojima DORA dugoročno skrbi i pruža povremenu materijalnu i svaku drugu pomoć.

Koji su najveći izazovi sa kojima se suočavaju deca i mladi kojima pomažete i na koji način im pomažete da ih prevaziđu?

Jadranka: Nakon svjetske ekonomske krize 2008. godine stopa siromaštva u RH je porasla na 20% te je naglo došlo do porasta broja siromašnih obitelji u Hrvatskoj koje nisu mogle školovati svoju djecu. Posebno su teške poslijedice krize snosile obitelji iz ruralnih područja koje nisu mogle financirati prijevoz za svoju djecu do srednjih škola i fakulteta koji su organizirani isključivo u većim gradovima. Nastupio je val trajnog iseljavanja mladih obitelji u inozemstvo sa djecom iz ruralnih područja kao i iz cijele Hrvatske.

Školovanje u RH je besplatno a osnovna škola je obavezna dok nažalost srednja škola nije. Time država nije dužna snositi troškove prijevoza za srednjoškolce što je veliki teret za socijalno ugrožene obitelji. Stopa nezaposlenosti mladih u zemlji porasla je na 25% što dodatno potiče val iseljavanja.

Veliki broj mladih su danas zbunjeni, nesnalažaljivi, nezainteresirani za druženje sa drugima, izgubljeni, deprimirani, te su pod velikim utjecajem medija i društvenih mreža koje često negativno utječu na njih ne promičući „više“ ciljeve kojima bi trebali težiti mladi ljudi na svojem putu odrastanja, školovanja, zapošljavanja i stvaranja svojih obitelji. Probleme mladih i osoba iz socijalno osjetljivih i marginaliziranih skupina se često prati isključivo kroz afere, incidente i pojave koje su medijski atraktivne i zagovaraju trenutnu pomoć takvim osobama ili skupinama kroz aktivističko kratkoročno djelovanje koje često nije podržano i sveobuhvatno sagledano od strane stručnjaka, znanstvenih institucija i javne vlasti.

DORIN cilj je da senzibilizira javnost i širu društvenu zajednicu o problemima siromaštva, naročito među mladima sa ciljem da se o djeci i mladima pristupi i brine koordinirano, dugoročno, suštinski, sustavno i to od njihovog rođenja do stjecanja diploma i zvanja, bez obzira na njihov socijalni status, rodnu, nacionalnu, vjersku ili bilo koju drugu pripadnost.

DORA smatra da je kvalitetno obrazovanje temelj zdravog i prosperitetnog demokratskog društva, društva bez nasilja i socijalne isključenosti, ugnjetavanja i iskorištavanja siromašnih i nemoćnih članova na korist samo onih koji drže poluge financijske i druge moći. DORIN cilj je da su djeca i mladi sretni, nasmijani, zadovoljni, puni ideja i želja, solidarni, suosjećajni sa potrebitima, željni putovanja, mobilni u svakom pogledu, društveno aktivni u izvanškolskim aktivnostima i da su uvažavani u društvu sa svojim idejama, potrebama i vizijama kao vjesnici naše budućnosti.

Šta mislite da izdvaja Humanitarnu organizaciju DORA u odnosu na druge organizacije u vašem okruženju?

Jadranka: Glavni dugoročni cilj udruge je da djeca i mladi uspješno završe, osnovno, srednje ili fakultetsko obazovanje te da ne izlaze iz sustava školovanja odmah nakon završene osnovne, tj. srednje škole. DORA naprotiv motivira i potiče svoje korisnike pomoći da steknu visoko obrazovanje radi lakšeg dobivanja bolje plaćenih poslova i moogućnosti poboljšanja životnog standarda za sebe i svoje obitelji, brzog izlaska iz sustava socijalne skrbi i pootpunu intergraciju u sve društvene tokove ravnopravne sa svojim vršnjacima a na dobrobit cijele društvene zajednice. DORA ne djeluje isključivo aktivistički u pogledu promicanja smanjenja siromaštva među mladima i zaštite dječijih i ljudskih prava, već djeluje dugoročno humanitrano, pružajući pojedinačnu individualnu pomoć svojim registriranim korisnicima, vodeći trajno brigu o njima na njihovom teškom životnom putu odrastanja do trenutka njihovog osamostaljivanja i stjecanja boljih uvjeta za nastavak samostalnog rada i života u okruženju kojeg sami odaberu.

Da li sarađujete sa drugim organizacijama civilnog društva, kojim i na koji način?

Jadranka: DORA aktivno surađuje sa brojnim organizacijama civilnog društva koje se bave socijalnom pomoći, školovanjem djece I mladih, invalidima, zaštitom ljudskih i dječjih prava, promiču volonterstvo, društvenu solidarnost i odgovornost, razvijaju civilno društvo, promiču važnost zaštite okoliša i prirode među djecom i mladima.

Pored suradnje s školama, fakultetima, vrtićima, muzejima, lokalnim zajednicama, europskim institucijama, DORA aktivno surađuje sa udrugama umirovljenika na projektima EU i svim drugima koji brinu o siromašnim, marginaliziranim i ugroženim skupinama našeg društva.

Šta su najveći uspesi koje je Humanitarnu organizaciju DORA ostvarila u dosadašnjem radu, a šta tek želite da ostvarite?

Jadranka: DORIN najveći uspjeh za sve nas je kada DORINI stipendisti ili korisnici pomoći izađu iz okova siromaštva zahvaljujući dugoročnoj pomoći tijekom školovanja i odrastanja uz poboljšanje životnih i zdravstvenih uvjeta za njih i njihove obitelji. DORA trajno ostaje vezana za svoje korisnike pomoći i stipendiste od kojih su većina danas ugledni i uspješni poslovni i obiteljski ljudi.

DORA u svojem Statutu ima obvezu da svoje bivše štićenike uključuje u svoje humanitarne aktivnosti i imenuje ih kao članove Upravnih tijela DORE.

Tijekom proteklih 29 godina neprekinutog humanitarnog rada, DORA je pomogla više od 6.200 djece, mladih i članova njihovih obitelji te isplatila na njihove račune financijsku pomoć u protuvrijednosti većoj od 7,1 milijuna eura. DORA je za ovu 2019./2020. šk./ak. godinu odobrila 80 godišnjih stipendija u minimalnom iznosu od 5.000 kn godišnje.

Pored toga DORA je potpisala 30 dugogodišnjih Ugovora o kumstvu za potporu malodobnoj djeci sa donatorima i skrbnicima korisnika pomoći. Kako je DORIN cilj dugoročno iskorjenjivanje siromaštva među djecom i mladima a što se nadamo da će se ostvariti u budućnosti, tako želimo da svoj daljnji humanitarni rad DORA usmjeri na pomaganje nadarenih i vrijednih srednjoškolca i studenta te invalida i svih onih koji imaju posebne potrebe a koji bez pomoći drugih ne mogu ostvariti svoje želje i ciljeve.

Pored toga DORA planira unaprijediti informatički i tehnološki rad Ureda i poboljšati uvjete za rad većeg broja volontera sa korisnicima pomoći i druženja stipendistima.