Bacanje i uništavanje hrane sa jedne strane, dok veliki broj ljudi svakodnevno gladuje, sa druge predstavlja problem u svim zemljama Zapadnog Balkana. Na njegovom rešavanju se na različite načine radi, a u Bosni i Hercegovini je u poslednjih nekoliko meseci u fokusu javnosti, zahvaljujući kampanji Niko gladan. Niko sam.

Za ovu kampanju ste morali čuti, ili je primetiti bilo u medijima, bilo na društvenim mrežama, bilo na bilbordima u prolazu. Podaci koje otkriva su neverovatni – u BiH postoji više od 60 javnih kuhinja od kojih je jedna za bebe, dok se svake godine baci i uništi više od 400.000 tona hrane. Tome u velikoj meri doprinosi visoka stopa PDV-a na donacije u hrani, koja iznosi 17% i zbog koje se kompanijama više isplati da hranu bace i unište nego da je doniraju.

Kampanja Niko gladan. Niko sam. zalaže se za ukidanje PDV-a na donacije u hrani pred istekom roka trajanja. Kako izgleda ova borba, koji su koraci do sada sprovedeni i šta se još može učiniti, otkrila nam je Adnana M. Čamdžić, direktorica programa za filantropiju u Mozaik Fondaciji.

Kampanja Niko gladan. Niko sam. inače je deo projekta Pravni okvir za filantropiju koji sprovodi Fondacija Mozaik zajedno sa partnerima (Fondacija Hastor, Mreža za izgradnju mira, Udruženje Pomozi.ba, Trag fondacija i Catalyst Balkans), uz finansijsku podršku USAID Bosnia and Herzegovina.

Recite nam nešto više o problemu bacanja i uništavanja hrane u BiH.

Adnana: Ogromne količine hrane koja je sigurna za ljudsku upotrebu se bace u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Ujedinjenih nacija, riječ je o 400.000 tona hrane koja se godišnje uništi u Bosni i Hercegovini, od čega trećinu čini hrana koja je pred istekom roka trajanja ili čija je ambalaža oštećena. Procijenjena vrijednost uništene hrane samo u 2020. godini iznosila je 126,6 miliona KM.

Poražavajući su ovo podaci kada uzmemo u obzir činjenicu da u našoj zemlji konstantno raste broj korisnika i korisnica javnih kuhinja. Svakodnevno se u našoj zemlji podijeli preko 16.800 besplatnih obroka, a veliki broj građana i građanki čak i ne može sam doći do javne kuhinje, te zavisi od dostave na kućna vrata. Krajem prošle godine u Bratuncu je otvorena i prva javna kuhinja za bebe, a u Lukavcu djeluje javna kuhinja za djecu sa invaliditetom.

Uništavanje hrane, koja bi dobro došla ugroženim kategorijama stanovništva, uveliko bi moglo biti smanjeno ukoliko bi se ukinulo plaćanje PDV-a na doniranu hranu koja je pred istekom roka trajanja.

Sa kojim izazovima se susreću javne kuhinje kojih trenutno u BiH ima više od 60?

Adnana: Najveći problem javnih kuhinja u našoj zemlji je finansiranje, jer im u radu uvijek nedostaje sredstava za nabavku opreme, održavanje inventara, troškove goriva, naknade uposlenika i uposlenica i tako dalje. Dakle, za rad javnih kuhinja nije potrebna samo hrana, već tu hranu treba i uskladištiti, spremiti, poslužiti, transportovati, te osigurati radnu snagu koja će sve to obavljati. Sredstva su neophodna i za rad servisa za dostavu hrane za korisnike i korisnice koji nisu u mogućnosti da dođu sami po hranu. Ukoliko bi se ukinulo plaćanje PDV-a na doniranu hranu koja je pred istekom roka trajanja, povećala bi se količina donirane hrane, a sredstva koja javne kuhinje imaju i koja trenutno troše i na nabavku hrane, mogli bi usmjeriti na unapređenje drugih segmenata sistema podrške socijalno ugroženih osoba.

Kako je došlo do pokretanja kampanje Niko gladan. Niko sam?

Adnana: Inicijativa je rezultat višemjesečnog istraživanja i velikog broja konsultacija sa javnim, privatnim i građanskim sektorom, kao i vjerskim zajednicama koje još od 2021. godine vodimo u cijeloj BiH kao dio programa „Pravni okvir za filantropiju“, koji provodi Fondacija Mozaik zajedno sa partnerskim organizacijama (Fondacija Hastor, Udruženje Pomozi.ba, Mreža za izgradnju mira, Fondacija Trag i Catalyst Balkans) uz finansijsku podršku USAID-a. Sama kampanja “Niko gladan. Niko sam.“ zvanično je pokrenuta na Svjetski dan borbe protiv uništavanja hrane, 27. aprila 2022, kada smo predstavili podatke od kojih neki kažu da svaka peta osoba u BiH živi ispod linije siromaštva, te da se godišnje uništi 280 miliona obroka koji bi mogli biti donirani.

Kako je izgledao dosadašnji tok kampanje? Koji rezultati su do sada postignuti i koliko ste zadovoljni učinjenim?

Adnana: Zvaničnu kampanju smo, kao što sam i rekla, počeli krajem aprila, ističući na bilbordima poruke kojima smo željeli skrenuti pažnju građana i građanki naše zemlje na ovaj gorući problem. Sigurno je da smo svi donekle svjesni činjenice da se veliki broj ljudi u BiH hrani u javnim kuhinjama, kao i toga da se velike količine hrane uništavaju, ali je drugačije kada vam se predoče konkretne cifre.

Razgovarali smo sa predstavnicima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO), gdje smo naišli na razumijevanje i podršku našoj inicijativi da se donirana hrana koja je pred istekom roka trajanja oslobodi plaćanja PDV-a. Znamo da je to dugotrajan proces, ali bitno je da se počelo intenzivnije pričati o tome, a vjerujemo da će u konačnici ova izmjena zakona i ugledati svjetlo dana. Prema riječima nadležnih iz UIO, nacrt novog Zakona o PDV bi se moglo naći u parlamentarnoj proceduri do kraja 2022. godine.

Početkom jula organizovali smo konferenciju gdje smo na jednom mjestu okupili predstavnike i predstavnice javnih kuhinja iz cijele BiH, predstavnike i predstavnice vlasti i nevladinih organizacija koje rade na rješavanju ovog gorućeg pitanja. Reakcije su bile pozitivne i nastavljamo komunicirati sa svima njima.

Također, poslali smo dopis u kojem smo predstavili inicijativu predstavnicima i predstavnicima vlasti na nivou Bosne i Hercegovine u kojem tražimo njihovu podršku u našem cilju da se izmijeni Zakon o PDV-u. Već imamo prve reakcije pojedinih zastupnika, zahvaljujući kojima se o inicijativi za ukidanje PDV-a govorilo na Komisiji za finansije i budžet Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. Naime, Komisija je jednoglasno podržala inicijativu o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koje se odnose na ukidanje PDV-a na doniranu hranu. Ovime je napravljen još jedan korak ka omogućavanju većeg doniranja hrane, a nadamo se da će i Zastupnički dom prepoznati važnost ove inicijative, te da će je podržati.

Podsjećam da je inicijativu za ukidanje PDV-a na doniranu hranu pokrenula Fondacija Mozaik sa svojim partnerima - Fondacijom Hastor, Udruženjem Pomozi.ba, Mrežom za izgradnju mira, Fondacijom Trag i Catalyst Balkans, u okviru programa Pravni okvir za filantropiju koji finansira USAID. U okviru inicijative rađena su višemjesečna istraživanja o stanju na terenu, brojne konsultacije sa kompanijama kao donatorima hrane, kao i udruženjima i javnim kuhinjama, kao posrednicima u doniranju, koji osiguravaju da ta hrana dođe do onih kojima je najpotrebnija.  Rezultat te inicijative je kampanja “Niko gladan. Niko sam.”.

Zadovoljni smo dosadašnjim aktivnostima, jer smo postigli da se sve veći broj osoba interesuje za ovu kampanju, sve više kompanija nudi nam svoju podršku, a i od predstavnika i predstavnica vlasti imamo samo pozitivne reakcije. Od njih sad očekujemo konkretna djela, a mi im se stavljamo na raspolaganje da nas kontaktiraju pa da zajednički radimo na uspostavi provodivog sistema za doniranje hrane.

Ko je sve podržao vašu kampanju do sada? Kako svi koji to žele mogu podržati kampanju? Kako se mogu uključiti kompanije, kako neprofitne organizacije, a kako građanke i građani?

Adnana: Kampanju su do sada podržale brojne kompanije iz naše zemlje koje i sada doniraju hranu, a kojima bi mnogo značilo kada bi se ukinulo plaćanje PDV-a na doniranu hranu pred istek roka ili čija je ambalaža oštećena. Tada bi mnogo više i donirali. Podršku i zahvalnost smo dobili i od predstavnika i predstavnica javnih kuhinja kojima je svaki vid pomoći dobro došao, a kojima bi ukidanje PDV-a osiguralo veće količine hrane koju bi onda mogli distribuirati krajnjim korisnicima i korisnicama.

Podršku smo dobili i od Uprave za indirektno oporezivanje BiH, kao i predstavnika i predstavnica ministarstava sa kantonalnog i entitetskih nivoa, kao i iz Brčko distrikta.

Svi oni koji žele da podrže kampanju na bilo koji način mogu se javiti nama u Fondaciju Mozaik, ali i bilo kojem od naših partnera na ovom projektu. Cilj nam je svima isti, a to je da poboljšamo pravni okvir za filantropiju u BiH, da davanja, kao što su donacije hrane, budu olakšana i uvećana.

Koje su najvažnije aktivnosti planirane za naredni period?

Adnana: Nastavljamo sa aktivnostima koje smo provodili u proteklom periodu, a s obzirom na to da smo poslali poziv za podršku predstavnicima i predstavnicama vlasti iz cijele Bosne i Hercegovine, očekujemo da ćemo dobijati povratne informacije od njih. Već imamo reakciju nekih zastupnika na državnom nivou, koji su, kao rezultat naše kampanje, uputili pitanje Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) BiH tražeći njihov stav o prijedlogu za ukidanje plaćanja PDV-a na doniranu hranu kojoj se približava istek roka trajanja. Očekujemo da će takvih reakcija i upita UIO, ali i nama, biti i u narednom periodu, a mi smo svima na raspolaganju, da objasnimo o kakvoj se inicijativi radi, koliko bi ona značila građanima i građankama BiH, te kompanijama koje doniraju, te na koji način svako može doprinijeti.

U proteklom periodu pokrenuli smo i konkurs za himnu kampanje „Niko gladan. Niko sam”. u kojem smo zamolili sve kreativne osobe da osmisle tekst i muziku za kampanju „Niko gladan. Niko sam“. Dobili smo 14 prijava za koje su glasali javnost i stručna komisija. Pobjednik je himna ”Niko gladan. Niko sam.” benda Bratt Section!

Uprkos nepovoljnom okruženju, kakva je trenutna situacija kada su u pitanju donacije hrane u BiH? Koliko se donira, ko su najveći donatori? Postoje li neki trendovi koji se mogu ispratiti iz godine u godinu i kako oni izgledaju?

Adnana: Čak i uprkos činjenici da na doniranu hranu moraju platiti PDV, veliki broj kompanija donira javnim kuhinjama i drugim institucijama kojim je hrana potrebna, ali ima tu i pojedinaca i pojedinki. Ono što je značajno jeste i da veliki broj građana i građanki, u saradnji sa pojedinim javnim kuhinjama u našoj zemlji, sve više odlučuje da poklanja hranu za one koji je sebi ne mogu priuštiti.

Broj korisnika i korisnica u posljednje dvije godine značajno je porastao, a samim tim je porasla i potreba za hranom. Veliki broj kompanija pokazao je svoju filantropsku stranu te je i pored količina koje su redovno do tada donirali, svoje donacije pojačao u proteklom periodu. Nije to bio jedini slučaj. Naši filantropi i filantropkinje pokazali su svoju humanost i u nekim drugim situacijama kada je pomoć našim građanima i građankama trebala, kao što je bio slučaj za vrijeme poplava.

Međutim, mnogo više hrane bilo bi donirano i mnogo veći broj korisnika i korisnica javnih kuhinja imao bi priliku da koristi usluge javnih kuhinja kada bi se ukinulo plaćanje PDV-a na doniranu hranu koja je pred istekom roka trajanja.

Ko bi i zbog čega imao najviše benefita od ukidanja PDV-a na donacije u hrani pred istekom roka trajanja?

Adnana: Ukoliko bi bila uvedena stopa od 0% PDV-a za donacije hrane korist bi imali svi akteri i akterke. Organizacije bi dobile doniranu hranu u stvarnoj vrijednosti od minimalno 126,6 miliona KM, uz nivelisanu vrijednost od 6,33 miliona KM, država bi dobila minimalno dodatnih 1,07 miliona KM dodatno naplaćenog PDV-a i poreza na dobit, a preduzeća bi imala gotovo iste troškove uz napomenu da bi bili prepoznati kao društveno-odgovorna kompanija.

Korist bi imale i javne (narodne/pučke) kuhinje i druge organizacije koje hrane glade, odnosno preko njih krajnji korisnici i korisnice koji bi dobili doniranu hranu u vrijednosti 126,6 miliona KM, dok država u ovom slučaju ne bi naplatila bilo kakav dodatni iznos PDV-a. Preduzeća bi na ovaj način uštedjela troškove uništavanja hrane u iznosu od minimalno 6,33 miliona KM. Ipak, država u ovom scenariju ne bi imala direktnu korist kroz naplaćeni iznos PDV-a, ali bi imala indirektne koristi na svim nivoima vlasti, tačnije u svim budžetima kroz veći iznos naplaćenog poreza na dobit, jer će preduzeća više imati novca na raspolaganju zbog manjih troškova za uništavanje hrane.

Postoji li dobra volja državnog sektora da usvoji vaše sugestije za ukidanje PDV-a na donacije u hrani i zakonske izmene? Šta je do sada učinjeno u tom pogledu i koji su naredni koraci? Kakva je zainteresovanost nadležnih institucija kojima ste se obraćali za rešavanje ovog važnog pitanja?

Adnana: Razgovarali smo sa predstavnicima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, predstavili im svoje ideje i ciljeve, od njih smo dobili konkretne savjete u kojem smjeru da idemo i na koji način se ovo pitanje može riješiti. Dobili smo punu podršku i rečeno nam je da je moguće da se izmjene Zakona o PDV-u dese do kraja 2022. godine te su naši prijedlozi već uvršteni u nacrt Zakona o PDV-u. Podršku smo dobili i od određenih ministarstava i vlada na kantonalnom i entitetskim nivoima, te na nivou Brčko distrikta. Konkretniju podršku tek očekujemo u narednom periodu, kada bi nam se trebali javiti i predstavnici i predstavnice vlasti kojima smo slali poziv podrške inicijativi, a od kojih ovisi usvajanje Zakona kao i uspostava transparentnog i efikasnog sistema doniranja.

Koje su najvažnije aktivnosti koje planirate da sprovedete nakon što dođe do izmjene zakonske regulative za koju se zalažete?

Adnana: Nakon izmjene Zakona, kojom će kompanije koje doniraju hranu pred istek roka javnim kuhinjama biti oslobođene od plaćanja PDV-a, ovu mogućnost će biti potrebno promovirati među kompanijama, i to prije svega kompanijama iz proizvodno-prerađivačkog sektora i onima koje se bave plasmanom i distribucijom hrane. Kroz program „Pravni okvir za filantropiju“ osnovan je, i nastavit će da djeluje i nakon završetka programa, Filantropski forum u Bosni i Hercegovini, koji kao platforma ima za cilj da ujedinjuje dobro. Filantropski forum će kompanijama olakšavati davanje za opšte dobro putem informisanja i edukacije, pa tako i na temu doniranja hrane.

Olakšavanje doniranja hrane izmjenama zakona je jedna od tema kojom se bavimo u okviru programa „Pravni okvir za filantropiju“, tako da ćemo za partnerima, a uz podršku USAID, nastaviti da radimo na izmjenama zakona u Bosni i Hercegovini kako bi se davanje za opšte dobro olakšalo i uvećalo.

Šta svako od nas pojedinačno može učiniti da doprinese smanjenju bacanja i uništavanja hrane sa jedne i povećanju njenog doniranja sa druge strane?

Adnana: Ono što svako od nas može uraditi jeste da vodi računa o svojim komšijama i komšinicama, odnosno osobama za koje znaju da nemaju mogućnost da sebi obezbijede obrok, da im pomognu tako što će s njima podijeliti hranu  ili tako što će pomoći da hrana iz javnih kuhinja dođe do onih koji sami nisu u mogućnosti da fizički odu po nju.

Također, građani i građanke mogu se pridružiti i našim naporima da niko ne ostane gladan, tako što će pratiti naše aktivnosti na web stranici https://nikogladan.lonac.pro, zatim zapratiti Filantropski forum na društvenim mrežama i u lonac.pro zajednici, te sadržaje koje mi dijelimo dijeliti sa svojim prijateljima, prijateljicama, poznanicima i poznanicama. Mogu potpisati pismo podrške da se donirana hrana oslobodi plaćanja PDV-a. Ono što još mogu uraditi jeste da kreiraju sadržaj na svojim profilima o ovoj temi (post, video, foto, priča o heroini ili heroju iz komšiluka..), samo trebaju koristiti oznake #NikoGladanNikoSam  i @filantropskiforumbih.

Doprinos koji mogu pružiti kompanija, udruženje ili organizacija jeste da također sadržaj sa naših profila podijele na stranicama i profilima svoje kompanije, udruženja i organizacije. Također, mogu potpisati pismo podrške da se donirana hrana oslobodi plaćanja PDV-a.

Doprinos koji kampanji mogu pružiti mediji, novinari i novinarke ogleda se u njihovom izvještavanju o našoj inicijativi, da daju ovoj temi prostor u svom mediju. Otvoreni smo i za sastanke sa njima kako bismo podijelili istraživanja, podatke i informacije koje imamo, kako bi njihovi prilozi i tekstovi bili što kvalitetniji. Rado ćemo se odazvati i na pozive za gostovanje u studiju, obezbijediti izjave na terenu, učestvovati u dijalogu sa kredibilnim sagovornicima i sagovornicama.

Svaki vid pomoći i promocije onoga što radimo dobro nam je došao, a mi smo za svakoga otvoreni i spremni podijeliti sva saznanja i informacije koje imamo.