Institut „Plavi svijet“ već više od dve decenije radi na očuvanju morskog okoliša i edukaciji javnosti u ovoj oblasti, sa naglaskom na Jadransko more i Mediteran.

Glavne oblasti u kojima organizacija deluje su naučno istraživanje, edukacija i zaštita morskog okoliša.

Prof. Jelena Basta, osnivačica i predsjednica Instituta „Plavi svijet“, Andrea Borić voditeljica Lošinjskog edukacijskog centra o moru i tajnica udruge i dr sc. Peter Mackelworth, predsjednik Upravnog odbora Instituta „Plavi svijet“ i direktor programa zaštite vrsta i staništa otkrili su nam na koji način ova organizacija, uz podršku zajednice, radi na zaštiti morskog okoliša i razvoju održivog turizma i svakodnevno daje doprinos edukaciji i naučnom istraživanju, kada su u pitanju morska područja, morske vrste i ekološka svest.

Kako je nastao Institut „Plavi svijet“? Sa kojom idejom je sve počelo, kako se razvijala vaša misija?

Jelena: Institut „Plavi svijet“ osnovan je s namjerom da se provode znanstvena istraživanja, promiče ekološka svijest i unaprijede projekti očuvanja i zaštite prirode na području Cresko-lošinjskog arhipelaga, Hrvatske i čitavog Jadrana.

Povod osnivanja Instituta bio je preuzimanje i nastavak znastveno-istraživačkih i obrazovnih aktivnosti u sklopu Jadranskog projekta dupin kojeg je još 1987. godine pokrenula talijanska nevladina organizacija Tethys Research Institute.

Kada je 1998. godine Tethys izrazio namjeru da obustavi projekt, istraživači su s nekolicinom lokalnih stanovnika odlučili nastaviti s projektnim aktivnostima svjesni značaja i vrijednosti koju istraživana rezidentna populacija dupina može donijeti budućem razvoju otoka.

Tako je 1999. godine skupina od deset osnivača, pretežno lokalnih stanovnika, suradnika i prijatelja Jadranskog projekta dupin utemeljila Institut „Plavi svijet“, registriran kao nevladina udruga 28. ožujka 2000.

Međutim, proces razvoja iz inicijalnog projekta do punopravne i priznate organizacije nije bio bezbolan.

Nakon razilaženja s institutom Tethys, ostavljeni samo sa znanjem i podacima morali smo se izboriti da osiguramo osnovna sredstva i opremu za nastavak projektnih aktivnosti.

Budući da "sreća prati hrabre", uspjeli smo prenijeti našu strast sponzorima i donatorima koji su prepoznali našu misiju i ideje. Za početak, osigurali smo sredstva za kupovinu novog istraživačkog broda i potrebne opreme. Ponosno i s osmjehom na licu nastavili smo s predanim radom. Angažirali smo se oko predavanja, kampanja, suradnje s medijima - od televizijskih intervjua do radijskih emisija, od Hrvatske do Japana i SAD-a.

Naš sljedeći veliki uspjeh bio je otvaranje Lošinjskog edukacijskog centra o moru i stalno zapošljavanje prve osobe - naše Andree, koja je još s nama i svojim neodoljivim osmjehom pozdravlja sve posjetitelje.

U godinama nakon toga uslijedilo je proglašenje prvog rezervata za dupine na čitavom Sredozemlju i otvaranje naše druge istraživačke baze na otoku Visu. Tako je krenuo streloviti uspon naše organizacije!

Slijedilo je otvaranje treće istraživačke baze na otoku Murteru, istraživačke aktivnosti na čitavom Jadranu, međunarodna priznanja i preko 10 projekata financiranih sredstvima iz EU fondova.

Ponosni smo na svoj uspjeh i sigurni smo da su i naši podupiratelji. Njih preko sto koji su tijekom proteklih godina volontirali i sudjelovali u istraživanju. Tisuće onih koji su izravno potpomogli naš rad putem programa "Usvajanja dupina". Deseci tisuća sudionika u našim obrazovnim aktivnostima. Preko 30.000 naših pratitelja na Facebook-u.

Naša priča je priča o prijateljstvu, posvećenosti, ustrajnosti i nadasve motiviranosti te podršci mnogih od vas. Vjerujemo kako će nam otvorenost prema prihvaćanju novih znanja i raznovrsnih ideja pomoći da i dalje rastemo i unapređujemo svoj rad.

Jelena Basta, osnivačica i predsjednica Instituta

Koja je bila Vaša lična motivacija za rad u neprofitnom sektoru?

Peter: Prvi put sam došao u Hrvatsku 1998. godine, sa jednom italijanskom NGO, sa ciljem da uradim svoju tezu.

NGO sektor je prilično jak kada je u pitanju istraživanje kitova, verovatno zbog toga što većina ribara i instituta za okeanografiju velike morske sisare posmatra kao relativno nevažne (ili su ih bar tako posmatrali nekada). Kako veliki morski sisari više ne spadaju u komercijalne vrste (lov je zaustavljen) nije bilo previše interesovanja za finansiranje istraživanja koja se njima bave, pa su neprofitne organizacije popunjavale taj jaz.

Danas je uloga velikih morskih sisara, prvenstveno kitova, u ekosistemu shvaćena kao važna i njihovo proučavanje je industrija vredna milijarde dolara, ali kada sam ja došao, 1998. godine, NGO je bila jedina opcija za posao.

Takođe, kada smo osnivali Institut „Plavi svijet“, 1999. godine, NGO je bio najjednostavniji oblik organizovanja.

Takođe, rad u neprofitnom sektoru omogućava veću fleksibilnost i brže reagovanje kada je potrebno doneti neke odluke.

Peter Mackelworth, predsjednik Upravnog odbora Instituta

Na koji način Institut „Plavi svijet“ doprinosi razvoju filantropije u Hrvatskoj?

Peter: Kao korisnici, često smo u prilici da primamo donacije od organizacija koje su zainteresovane da ulažu u zaštitu životne sredine. Međutim, u Evropi, filantropija ne igra glavnu ulogu kada je u pitanju zaštita životne sredine.

Takođe, u prvim danima rada, Institut „Plavi svijet“ nije bio baš dobra opcija za ulaganje novca, naročito ne privatnog, zbog nepoverenja države u ulogu neprofitnih organizacija.

Kao izvor donacija, nismo baš u prilici da obezbedimo finansijsku pomoć, ali pružamo podršku u pisanju grantova i promociji lokalne zajednice.

Takođe, tokom 20 godina rada, uvek smo obezbeđivali besplatan ulaz lokalnim školama na naša predavanja i radionice.

Jelena i Andrea, kao predstavnice lokalne zajednice, igraju ključnu ulogu u integraciji Instituta „Plavi svijet“ u tu istu zajednicu.

Na koji način uključujete zajednicu u svoj rad i šta vam to donosi?

Andrea: Uloga lokalne zajednice od velikog je značaja. Uključenost Grada Malog Lošinja, kao jedinice lokalne samouprave u kojoj djelujemo, u naš rad kao i potpora s vremenom su rasli.

Gdje god je to moguće, podupiru nas i predstavljaju kao pozitivan primjer kako se predanošću i marljivim radom može puno napredovati i postići. Prikazuju nas kao jednu od najvažnijih i najaktivnijih udruga na otoku, kao partnera koji svojom aktivnostima doprinosi razvoju lokalne zajednice, podiže kvalitetu života te privlači mlade stručne ljude na otok.

Važno je znati kako idemo u istom smjeru. Iako, iskreno govoreći ,mi smo ti koji “potegnemo”, donesemo odluke u kratkom roku, a zajednica se onda uključi.

Nakon gotovo 30 godina rada, mi i dalje pričamo istu priču samo sa puno više iskustva.

Andrea Borić voditeljica Lošinjskog edukacijskog centra o moru i tajnica udruge

Jelena: Institut „Plavi svijet“ u lokalnoj zajednici povremeno organizira volonterske akcije poput čišćenja podmorja i obale te rada na edukaciji najmlađih u sklopu obilježavanja Dana kornjača, Dana dupina i sl. Na sva spomenuta događanja građani se rado odazivaju.

Imamo neke 'stalne' volontere koji redovito sudjeluju u svim našim volonterskim akcijama.

Kada je riječ o čišćenju podmorja i obale tu se rado uključuju i turisti ili organizirane grupe poput sportskih klubova, udruga, ronilačkih centara. Također, od samog početka djelovanja Institut „Plavi svijet“ nudi zainteresiranim pojedincima uključivanje u program eko-volontiranja, putem kojeg sudionici mogu sudjelovati u istraživanju, pomoći u prikupljanju podataka i dobiti paket predavanja i praktičnih radionica. Sudionici ovog programa koji nam dolaze iz čitavog svijeta plaćaju određeni iznos kotizacije za smještaj i hranu, obuku i ostale troškove provedbe koju osigurava Institut.

Poseban program osmišljen je za studente koji boravkom u Institutu „Plavi svijet“ odrađuju svoju stručnu praksu ili izrađuju svoje završne, magistarske i doktorske radove.

Ostali građani koji žele podržati naš rad redovito to čine putem programa donacija Usvajanja dupina. Naime, većinu dupina koji žive u lošinjskom akvatoriju pratimo i poznajemo od početka njihova života. Stoga imamo jako puno podataka o njima. Osim što svi dupini temeljem identifikacije putem leđne peraje dobiju različita imena, razlikuju se i po dobi, spolu, ponašanju i karakteru. One koje najčešće viđamo i najbolje poznajemo ponudimo zainteresiranim građanima na simbolično usvajanje. Pri tom usvajatelji mogu birati između nekoliko dupina i nekoliko usvajateljskih paketa te dobivaju zahvalnicu i certifikat sa slikom i opisom usvojenog dupina, a kasnije tijekom godine i dodatne informacije o njemu. Ovaj način prikupljanja donacija izuzetno je popularan među turistima i posjetiteljima Lošinjskog edukacijskog centra o moru, ali i među ostalim građanima putem naših web stranica.

Kako se finansira Institut „Plavi svijet“, sa kojim različitim tipovima donatora sarađujete i na koji način?

Peter: Institut „Plavi svijet“ trenutno najveći deo sredstava dobija kroz EU projekte. Ranije nije bilo tako, pa smo u prvih 5 godina najviše zavisili od grantova koje smo dobijali od banaka, od donacija dobijenih kroz kampanju „usvoji dupina“ i eko-volonterskog programa, kroz koji je finansiran najveći deo naših istraživanja, dok nismo krenuli sa EU projektima.

Radili smo sa bankama i IT kompanijama, a najznačajniji donator bila je jedna automobilska kompanija, što je dosta uticalo na naš rad i razvoj istraživanja na Visu.

Danas dosta blisko radimo i sa kompanijama koje posluju u turizmu, prvenstveno onim koje rade na tome da ukinu upotrebu plastike i smanje štetne emisije.

Da li sarađujete sa drugim organizacijama civilnog društva, kojim i na koji način?

Jelena: Institut „Plavi svijet“ je izuzetno aktivan na promociji i provedbi međusektorske suradnje od lokalnog do regionalnog i međunarodnog nivoa.

Značajan dio suradnji se odnosi na civilni sektor kroz provedbu zajedničkih projekata koji imaju za cilj promociju određene ideje ili općenito zaštitu okoliša i vrsta, izmjenu iskustava, edukativne radionice i sl. Posebno partnerstvo ostvarujemo s Gradom Malim Lošinjem s kojim usko surađujemo na brojnim projektima.

U lokalnoj zajednici ostvarujemo dugogodišnju suradnju sa drugim udrugama s područja Malog Lošinja (Centar za zdravo odrastanje Idem i ja, Vaterpolo klub Lošinj, Foto klub Lošinj i dr), s lokalnim turističkim agencijama i organizacijama (Miomirisni vrt, Turistička zajednica Malog Lošinja), OŠ “Maria Martinolića”, SŠ “Ambroza Haračića” i DV "Cvrčak", a u proteklih nekoliko godina unaprijedili smo i intenzivirali našu suradnju s Odgojnim domom u Malom Lošinju.

Također, usko surađujemo s TZ Grada Maloga Lošinja, Lučkom kapetanijom i Lučkom upravom Mali Lošinj. Na projektu "Centar za posjetitelje Biševo" usko surađujemo s lokalnom zajednicom na otoku Biševu i Visu, Gradom Komižom i turističkom zajednicom Grada Komiže.

Na regionalnoj razini izvrsnu suradnju ostvarujemo s JU “Priroda” iz Rijeke te Oporavilištem za bjeloglave supove na Cresu. Također surađujemo s udrugom SMART, sudjelovanjem naših djelatnika u njihovim programima i radionicama te ustanovama i udrugama koje skrbe za osobe s različitim oblicima posebnih potreba (Centar za kulturu dijaloga Rijeka – program Moje mjesto pod suncem, Centar za rehabilitaciju Rijeka).

Također, članovi smo Upravnog odbora te aktivno sudjelujemo u radu Lokalne akcijske grupe u ribarstvu "Vela vrata" koja obuhvaća Gradove Cres, Mali Lošinj, Opatija te općine Lovran i Mošćenička Draga.

Dio suradnji odnosi se na profesionalni rad i suradnju s institutima, sveučilištima i drugim znanstvenim organizacijama. Institut „Plavi svijet“ surađuje s javnim ustanovama za zaštitu prirode (Priroda, Kamenjak, NP Kornati, PP Telašćica), Ministarstvom zaštite okoliša i Ministarstvom turizma.

Posebni tripartitni sporazum o suradnji Institut „Plavi svijet“ ima sa Hrvatskim prirodoslovnim muzejom i Institutom za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Formalna suradnja u sveučilišnoj nastavi i istraživanju provodi se sa Prirodoslovno-matematičkim fakultetom u Zagrebu, Prirodoslovno–matematičkim fakultetom u Splitu, Sveučilištem na Primorskoj iz Kopra, Prirodoslovno – matematičkim fakultetom u Trstu, Institutom za zaštitu i istraživanje mora CNR-ISMAR iz Venecije, Institutom Ruđer Bošković CIM iz Rovinja, Institutom za biologiju mora iz Crne Gore i Institutom za zaštitu i istraživanje okoliša (ISPRA) iz Rima.

Putem prijava na natječaje za financiranje naših projekata surađujemo s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova EU, Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Uredom za udruge Vlade RH koji sufinancira naše najveće projekte započete u 2019. godini.

Uspješnu suradnju na nacionalnoj razini ostvarili smo i s tvrtkama: Zagrebačka pivovara u kampanji u kampanji „Zaštićene zakonom“, Break Time u kampanji „Save marine life“ te „Unforgetable Croatia“.

IPS je od 2014. član Europske mreže znanstvenih centara i muzeja (ECSITE) te strukovnog udruženja „Cetacean Alliance“. Također, IPS je jedini hrvatski institucionalni partner Sporazumu o zaštiti kitova Sredozemnog i Crnog mora (ACCOBAMS). IPS je i institucionalni partner Jadranske mreže zaštićenih morskih područja (AdriaPAN).

Predstavnici IPS članovi su radnih skupina Svjetske unije za zaštitu prirode (IUCN), Međunarodnog sporazuma o regulaciji kitolova (IWC), Međunarodne komisije za znanstveno istraživanje Sredozemnog mora (CIESM), Zajedničke radne skupine za buku u moru Konvencije o migratornim vrstama (CMS) i Sporazuma ACCOBAMS i ASCOBANS. 

Koliko članova ima vaš tim i kako izgleda jedan prosečan radni dan?

Andrea: Naš tim broji 20 djelatnka, odnosno još par djelatnika više u ljetnim mjesecima (od svibnja do listopada). Fleksibilnost i kolegijalnost su najvažnije. Prosječan dan svakog od nas je vrlo različit.

Moj dan započinje obično u uredu oko 8:30/9:00. Pregledavaju se mailovi, rezervacije za radionice i predavanja za školske grupe, rezervacije za Dolphin watching koje stižu cijele godine iako sezona traje od travnja-listopada, organiziranje izlazaka - kojima prethodi predavanje. Telefonski pozivi sastavni su dio svakodnevnice. Često puta ispada kao da radim na nekoj centrali, samo mijenjam jezike; engleski, njemački, talijanski, hrvatski….svi žele saznati kako se mogu uključiti u naš rad.

Edukacijski centar koji je smješten u Velom Lošinju otvoren je cijele godine te mu je glavna svrha informiranje javnosti o našim aktivnostima. U sklopu njega nalazi se i mala suvenirnica. Važno je posvetiti se svakom posjetitelju, ispričati mu priču o Institutu „Plavi svijet“ - od samog početka pa sve do naših budućih planova.

Šta su najveći uspesi koje je Institut ostvaro u dosadašnjem radu, a šta tek želite da ostvarite?

Andrea: Jedan od najvećih uspjeha u dosadašnjem radu je otvorenje Lošinjskog edukacijskog centra o moru 2003. Od tada pa do 2019. Kroz naš je centar prošlo više od 150.000 posjetitelja i svaki je posjetitelj prenio dio naše priče svojim prijateljima…bilo to kroz suvenir, neku zanimljivu činjenicu ili usvojenjem dupina…to je ono što je najbolje u radu sa ljudima. I najmanja informacija koja se prenese otputuje brzinom svjetlosti.

Zadnjih 12 godina puno smo energije uložili u projektiranje novog Znanstvenog centra o moru u Malom Lošinju. Puno puta smo bili toliko blizu ostvarenja pa ponovno na samom početku. Svi već “radimo” u tom novom centru, svatko je u svom uredu!

Moram naglasiti kao je lijepo imati snove, biti motiviran i težiti ostvarenju istih, ali isto tako moram naglasiti kako ništa od toga ne bi imalo smisla kada ne bi bilo ljudi s kojima sve to možete ostvariti.

Moje su kolege karike bez kojih ne bi bilo niti Instituta „Plavi svijet“… Najveći je uspjeh imati dobar tim koji se ne boji izazova! Lijepo je raditi sa ljudima to me ispunjava i uživam u tome!

Šta su najveći izazovi sa kojima se susrećete u radu i na koji način ih prevazilazite?

Jelena: Često za nas veliki izazov predstavlja činjenica da djelujemo iz jedne male i prilično udaljene lokalne zajednice. Živjeti i raditi na otoku 12 mjeseci u godini i tako 20 godina za mnoge ljude samo po sebi predstavlja izazov.

Ponekad je teško doći do neke opreme ili dodatnih usluga koje su nam potrebne na pojedinim projektima.

Isto tako sve je na otoku skuplje, a kako bi ostali u kontaktu s partnerima i relevantnim institutcijama potrebno je često putovati.

Zbog toga je ponekad teško privući stručne ljude da dođu i rade s nama na pojedinim projektima, ali to ujedno i predstavlja određenu selekciju u smislu formiranja tima. Zaista s nama ostaju i rade samo oni najuporniji i najmotiviraniji - samo ’najhrabriji’, a ključna riječ je fleksibilnost u radu i u međuobnim odnosima.

Šta mislite da izdvaja Institut „Plavi svijet“ u odnosu na druge organizacije u vašem okruženju?

Jelena: Za uspjeh svake organizacije ključan je dobar tim ljudi i međusobno povjerenje.

Institut „Plavi svijet“ postoji već 20 godina, a neki od nas znaju se i duže od toga.

Zaista vjerujem da smo u tom periodu puno toga postigli – od male udruge do prepoznate organizacije u regiji, zahvaljujući upravo timskom radu i entuzijazmu koji nas uvijek vodi.

Također, fokus smo zadržali na našim primarnim ciljevima – istraživanju, edukaciji i zaštiti mora i uvijek dosljedno slijedili svoj put. Mnogi nas upravo po tome razlikuju u odnosu na druge organizacije.