Zaklada „Slagalica“ već 12 godina svojim radom doprinosi razvoju lokalnih zajednica u Slavoniji. Jedna od ključnih delatnosti ove zaklade je razvoj filantropije, na kojoj, osim kroz svakodnevne aktivnosti posebno radi kroz organizovanje manifestacije „Tjedan filantropije“ i dodelu nagrade Johann Kohlhoffer za filantropa godine.

Zaklada Slagalica je razvila i onlne platformu za donacije Doniraj.org putem koje organizacije mogu voditi kampanje za finansiranje svojih projekata i prikupljati donacije od građana i kompanija.

Branka Kaselj, upraviteljica Zaklade i stručne saradnice Dijana Živaković i Mirna Šmit otkrile su nam na koji način Zaklada „Slagalica“ doprinosi razvoju filantropije i stvaranju aktivnih zajednica.

Kako je nastala Zaklada “Slagalica”? Sa kojom idejom je sve počelo, kako se razvijala vasa misija?

Branka: Zaklada „Slagalica“ osnovana je 2007. godine i izrasla je iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava, kao izraz želje i htijenja da i u Hrvatskoj bude neko ko bi pomagao male organizacije koje tek startaju na lokalnoj razini. Tijekom osnivanja su se priključile još neke organizacije, među kojima je i Organizacija za Građanske inicijative. Prvih 10 godina našeg rada obilježeno je suradnjom s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva kroz program decentralizirane podrške razvoju civilnog društva. Odmah smo krenuli sa provođenjem programa „Naš doprinos zajednici“ kojim smo postigli značajnu vidljivost na području cijele Slavonije. Ostvarili smo kontakte sa svim županijama i postali prepoznatljivi kao organizacija koja podržava razvoj malih zajednica koje i s manjim financijskim sredstvima mogu prepoznati svoju snagu, moć, odgovornost i kompetencije da utječu na promjene u svojim zajednicama. Negdje 2010/2011 smo krenuli sa programom „Malo za puno“ i počeli sa dodijeljivanjem malih grantova za područje grada Osijeka.

Cijela misija – poboljšanje kvaliteta života građana u početku je možda bila malo zatomljena jer je prevladao identitet Zaklade kao davatelja finansijske podrške. Tako da nam je trebalo nekoliko godina da uspostavimo aktivnosti s kojima bi bili prisutni u gradu Osijeku kako bi nas građani prepoznali više kao lokalnu zakladu.

Koja je bila vaša lična motivacija za rad u neprofitnom sektoru?

Branka: Ja sam u stvari prvo došla u Centar za mir 1993. godine, sa željom da negdje volontiram. U Centru za mir sam bila sve skupa 14 godina i kroz to sam razdoblje radila na aktivnostima koje su bile usmjerene na izgradnju mira i ljudskih prava, a onda s vremenom i na jačanje organizacija civilnog društva kroz Centar podrške. Onda se, kao kruna svega, radilo na osnivanju zaklade. Ta moja volja i potreba da doprinesem nekim promjenama se realizirala najprije kroz Centar za mir, pa onda i kroz Zakladu „Slagalica“.

Dijana: Shvatila da ne radim ovo samo za svoje dobro već da radim ovakve stvari za opće dobro, uz mali doprinos stvari se mogu puno pomaknuti, mali korak jako puno znači.

Mirna: Tijekom studiranja sam znala da ne mogu samo biti studentica, pa sam tako već u studentskim danima postala volonterka i činilo mi se da se apsolutno mogu uklopiti u celu tu priču jer sam se osjećala puno otvorenije, kreativnije i bolje u neprofitnom sektoru. Kroz volontiranje sam dobila svoj prvi posao, a kao mlada aktivistica brzo sam napredovala. Vrlo brzo postajem voditeljica nekih projekata. To mi je zaista bio vjetar u leđa jer mi se činilo da ja kao pojedinac mogu realizirati neku ideju u zajednici.

Na koji način Zaklada “Slagalica” doprinosi razvoju filantropije u Hrvatskoj?

Dijana: Zaklada "Slagalica" radi na razvoju zajednice. Već drugu godinu za redom u pet slavonskih županija provodimo projekt „Aktivni u zajednici“ u sklopu kojeg potičemo zajednice da se okrenu same prema sebi, da ne čekaju neku intervenciju izvana za svoje probleme i svoje poteškoće, nego da sa svojim vlastitim resursima pokušaju riješiti neke od problema i poboljšati kvalitetu života u svojoj zajednici.

Jako nam je drago što nam se javljaju udruge mladih koje su shvatile da neće niko umjesto njih - stariji, načelnici, župani, država - doći u njihovo selo i napraviti nadstrešnicu za autobus, postaviti klupu, organizirati neko natjecanje ili kino pod zvjezdama, već da se moraju sami organizirati i nešto potaknuti u svojoj zajednici. Mi smo bili ti koji su im samo pružali logističku podršku za realizaciju njihovih ideja.

Kako uključujete zajednicu u svoj rad i šta vam to donosi?

Dijana: U organizaciji naših aktivnosti pokušavamo povezati sve dionike u zajednici. Dobar primjer toga je organizacija Tjedana filantropije – tu je Hrvatsko narodno kazalište, amatersko kazalište OKOS, Glazbena škola Franje Kuhača, Grad Osijek i razne druge udruge, a ove godine ugostili smo i kolege iz Fondacije tuzlanske zajednice, našega prijateljskog grada. Uvijek pokušavamo biti djelom zajednice, pitati dionike o njihovim potrebama ali i mogućim rješenjima nekih izazova i problema u zajednici kroz zajednički rad i aktivizam. Dobar primjer razvoja filantropije je i akcija „Vozimo za vozačke“. Ukoliko se dobro prezentira neka ideja, a ova kampanja je to i pokazala, građani se uključuju u aktivnosti i odluče na doniranje bilo vremena, novca ili vještina.

Kako se finansira Zaklada “Slagalica” – sa kojim različitim tipovima donatora sarađujete i na koji način?

Branka: Prvih 10 godina rada Zaklade obilježila je suradnja s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva, ali imali smo i dugogodišnju suradnju i s Charles Mott zakladom i nekoliko drugih međunarodnih organizacija koje su podržale rad Zaklade.

Negdje 2013/2014. počeli smo pisati projekte kako bi osigurali dodatna sredstva za rad, aplicirali smo na različite EU grantove i ostvarivali podršku,imali smo jedan veći prekogranični projekt sa Mađarima, 2-3 na nacionalnoj razini za razvoj filantropije, gdje smo, između ostalog, proveli prvo istraživanje o indeksu filantropije na području Republike Hrvatske, što do tada nitko nije napravio. Nastojimo biti više aktivni u području pisanja projekata i kroz taj način jačati svoje financijske kapacitete.

Na lokalnoj razini se svakako radi na poticanju individualnog i korporativnog davanja. Sa svim donatorima smo imali vrlo uspješnu suradnju i vrlo često smo imali podršku i kroz duže vrijeme.

Šta mislite da izdvaja Zakladu “Slagalica” u odnosu na ostale organizacije u vašem okruženju?

Branka: Možda to da smo uvijek otvoreni za suradnju, trudimo se razvijati partnerstva s udrugama, a otvorenost i transparentnost visoko su postavljeni vrijednosni sustavi u našoj organizaciji.

Mirna: Zaklada je organizacija koja može različite teme i probleme objediniti i dobro umrežiti organizacije, ojačati zajednicu da se organizira i surađuje. Nekako mi se čini da zaklada ima veću mogućnost i kredibilitet unutar nevladinog sektora za razvijanje građanskog aktivizma.

U okviru Zaklade postoji Klub filantropa. Koja je njegova uloga i na koji način funkcioniše?

Dijana: Klub filantropa Zaklade "Slagalica" je klub građana grada Osijeka koji svojom članarinom na godišnjoj razini doprinose poboljšanju kvalitete života u gradu Osijeku. Klub postoji oko 9 godina i broji pedesetak aktivnih članova, a mogu se učlaniti i građani i pravne osobe. Od prikupljenih financijskih sredstava Zaklada raspisuje natječaje i provodi male projekte u Osijeku – manje intervencije u parkovima (npr. bojenja klupa), uređenja javnih površina, dječijih vrtića, dvorišta vrtića. Svake godine imamo barem dva – tri manja projekta koja financiramo.

Jedna od aktivnosti koje sprovodite je i dodela Nagrade Johann Kohlhoffer za filantropa godine. Sa kojom idejom ste osnovali ovu nagradu i koji je njen značaj za razvoj i promociju filantropije?

Branka: Kroz jedan mali projekt počeli smo promovirati bogatu osječku filantropsku povijest i raditi na tome da se javnost educira o njoj. Kroz istraživanja i podršku stručnjaka iz područja povijesti i kulture došli smo do saznanja da su rezultati davanja Zaklade Kohlhoffer i danas izuzetno značajni i vrijedni za grad Osijek i njegove građane, a da je Johann Kohlhoffer, koji je bio inicijator zaklade, ostao bez ulice i bez bilo kakvog spomena u gradu. Upravo zbog toga smo odlučili po njemu nazvati ovu nagradu. Na tragu bogate osječke filantropske povijesti željeli smo i danas prepoznati i valorizirati donatore koji svojim nesebičnim djelovanjem pomažu drugima.

Prije sedam godina započeli smo s dodjelom nagrada za korporativnu filantropiju „Johann Kohlhoffer“. Nagrada se dodijeljuje u dvije kategorije – za tvrtku i za obrt. Sada već imamo jedan lijepi krug tvrtki i obrta koji su dobili nagradu i s kojima imamo jako dobru suradnju. Neki donatori ipak žele ostati anonimni jer smatraju da je davanje srcem nešto što se podrazumijeva kada imaš mogućnosti za to.

Jedan ste od organizatora Tjedna filantropije. Šta podrazumeva Tjedan filantropije, kako izgleda i u čemu je njen značaj? Šta biste izdvojili kada je u pitanju ovogodišnji Tjedan filantropije?

Mirna: Od 2016. godine Zaklada "Slagalica" i Zaklada "Srce grada Osijeka" sudjeluju u obilježavanju nacionalnog Tjedna filantropije organizacijom niza događaja koji imaju za cilj potaknuti građanski aktivizam, solidarnost i ulaganje u razvoj zajednice i društva. Tjedan filantropije obilježava se posljednji tjedan u septembru, a tijekom tjedna dvije osječke zaklade organiziraju različite tribine, javne humanitarne akcije, filantropske šetnje i vožnje gradom te FilantroPIJU – dobrotvorni buvljak za osječke udruge.

Ovogodišnji TFOS najavili smo kampanjom na koju sam stvarno jako ponosna. Kampanja je proizašla iz inicijative dvojice pojedinaca - Igora Tomana i Ivice Lenarda - biciklističko-trkački tandem koji je sudjelovao u nizu različitih humanitarnih akcija. U sklopu kampanje „Vozimo za vozačke“, vozili su kroz sedam gradova Županije i donirali 500 kilometara u jednom danu. Cilj kampanje bio je skupiti 10.000 kuna za potrebe financiranja dvije vozačke dozvole dvoma mladima koji izlaze iz doma „Klasje“. Na našu donatorsku platformu Doniraj.org postavili smo kampanju koja je započela 11. septembra, a u nju se uključilo 135 jedinstvenih donatora koji su do 27. septembra uplatili 143 donacije u ukupnoj vrijednosti od 10.650,00 kuna.

Ove godine u goste su nam došli i kolege iz Fondacije tuzlanske zajednice koji već imaju velikog iskustva u radu u zajednici, a na tribini o aktivnim zajednicama predstavili su neke primjere dobre prakse iz svog okruženja.

Organizirali smo i izložbu plakata – priče o pojedincima koji su zaslužni za razvoj filantropije u Osijeku i Tuzli. Zgodno je što su dešavanja na različitim lokacijama u gradu pa se onda povezuje i povjesna priča o filantropiji u Osijeku.

Tu je i filantropska šetnja gradom koju organiziramo uz podršku Turističke zajednice grada Osijeka. U saradnji sa amaterskim kazalištem odlučili smo i dramatizirati 3 lika iz povijesti filantropije – Josipu Glembay, Adelu Deszaty i Lorenza Jägera, što je super jer je naš novi ured u Jägerovoj ulici. Imamo i vožnju tramvajem, što je sjajna poveznica jer ove godine slavimo 135 godina osječkog tramvaja – grad Osijek je jedan od prvih gradova koji je uveo vožnju tramvajem.

Na koji način funkcioniše platforma za online donacije Doniraj.org?

Mirna: Doniraj.org je donatorska platforma na kojoj uz našu podršku postavljate svoju kampanju. Jednim klikom možete uplatiti sredstva i uplata je odmah vidljiva na platformi. Možete vidjeti zadani financijski cilj i općenite ciljeve kampanje, ona je vrlo transparentna, u svakom trenutku se možete informirati, a jasno je postavljeno za šta idu određena financijska sredstva.

Međutim, nije dovoljno samo postaviti kampanju na platformu. Vi uz to morate imati cijeli jedan medijski back up i medijsku promociju koja iziskuje jako puno vremena jer svaki dan apdejtate informacije o prikupljenim sredstvima, a uvijek je važno i podsjetiti - „Sharing is caring but donating is even more“.

Na platformi je trenutno postavljena kampanja Pučkog otvorenog učilišta „Korak po korak“, a koristili smo je i za program „Malo za puno“.

Šta su neka od najvećih postignuća vaše organizacije, a šta tek želite da ostvarite?

Branka: Mislim da je svakako vrijedno izdvojiti da smo tu i danas posle 12 godina. Bez obzira na to što Zaklada nema svoj financijski kapital uspjeli smo opstati kao zaklada lokalne zajednice i to upravno na području Slavonije koja je, nažalost, još uvijek nedovoljno razvijena. Uspjeli smo osigurati kontinuitet dodjele nagrade za korporativnu filantropiju, četvrtu godinu za redom organiziramo Tjedan filantropije s najbogatijim programom na području Republike Hrvatske, prisutni smo s programom „Aktivni u zajednici“ gdje nastavljamo na području cijele Hrvatske s jednim malo drugačijim pristupom, imamo i „Klub filantropa“, u Upravnom odboru imamo ljude koji su sa nama od samog osnutka - ima tu jako puno postignuća.

U procesu smo ugovaranja s norveškim grantovima za program Fond aktivnog građanstva za Republiku Hrvatsku, čiji smo nositelji zajedno s još tri organizacije iz Hrvatske i jednom iz Slovenije. Relativno mala organizacija je dobila jedno tako veliko priznanje i veliku odgovornost – raditi u 5 godina na razvoju aktivnog građanstva na području Republike Hrvatske.