Fondacija za mlade Obrenovca je lokalna fondacija, koju je osnovala grupa mladih aktivista u junu 2014. godine sa željom da se Obrenovac što pre oporavi od posledica poplava.

Danas je Fondacija za mlade Obrenovca velika mreža volontera i aktivista, koju podržava veliki broj partnerskih organizacija širom Srbije i Evrope.

Podršku zajednici pružaju na različite načine, kao što su dva fonda za podršku lokalnim inicijativama: Omladinski fond i Fond za komšijske inicijative.

Jelena Ivković, projektna menadžerka Fondacije za mlade Obrenovca ispričala nam je više o aktivnostima Fondacije i planovima za buduće aktivnosti, kroz koje će raditi na razvoju zajednice.

Kako je nastala Fondacija za mlade Obrenovca? Sa kojom idejom je sve počelo, kako se razvijala vaša misija?

Jelena: Fondacija je nastala neposredno nakon poplava 2014. godine koje su, kao što je već poznato, u značajnoj meri ugrozile veći deo opštine Obrenovac. Upravo ta situacija je bila povod da se grupa mladih – koji su na različite načine aktivni u lokalnoj zajednici – poveže i pokuša da pronađe način da pomogne sugrađanima da se izbore sa različitim teškoćama sa kojima su se iznenada susreli. U tom trenutku, fokus Fondacije je bio na pokretanju volonterskih akcija čišćenja objekata i javnih površina, obezbeđivanju humanitarne pomoći, te oganizovanju različitih javnih događaja kako bi se život ljudi što pre vratio u redovne tokove.

S obzirom na okolnosti, podrška je dolazila sa različitih strana, pri čemu bih istakla saradnju sa kolegama iz civilog sektora koji su pomogli realizaciju mnogih aktivnosti. Naša misija je omogućavanje građanima da budu aktivni, da se povezuju i uče, kako bi se zajednica razvijala upravo zahvaljujući njihovim inicijativama; pri čemu se programi razvijaju u skladu sa potrebama i resursima u lokalnoj zajednici, kao i resursima same organizacije.

Posle 6. godina postojanja, danas radimo na tome da uspostavimo održive programe finansijske pomoći projektima građana, promovišemo davanje za opšte dobro i duh zajednice, ali preduzimamo i korake usmerene ka jačanju organizacija koje deluju na lokalu i uspostavljanju novih usluga, pre svega za mlade ljude.

Koja je bila Vaša lična motivacija za rad u neprofitnom sektoru?

Jelena: Iako je u javnom diskursu dominantno mišljenje da se malo stvari u društvu može promeniti i da je moć u rukama političke elite, smatram da je za izgradnju nekog boljeg društva važno da građani budu aktivni, organizovani oko pozitivnih vrednosti i uključeni u donošenje odluka na različite načine, odnosno da je važno da svako od nas doprinese svojoj zajednici u skladu sa mogućnostima.

Pored toga, kao neko čije je fomalno obrazovanje vezano za društveno-humanističke nauke, smatram da je javni sektor (u postojećem sistemu) ponekad rigidan i da mu u pojedinim oblastima nedostaje ekspertiza – što sa jedne strane onemogućava razvoj određenih usluga, a sa druge guši potencijal mladih ljudi.

Bez ikakve namere da glorifikujem neprofitni sektor ovakav kakav je, svakako da može adekvatnije da odgovori na moje potrebe i vrednosti.

Na koji način Fondacija za mlade Obrenovca doprinosi razvoju filantropije u Srbiji?

Jelena: Fondcija za mlade je community fondacija, odnosno deluje primarno na lokalnom nivou, iako različite kampanje imaju i širi doseg.

Na primer, kada je reč o kampanji prikupljanja sredstava za renovaciju škole, imali smo donatore i van Obrenovca.

Takođe, neki od naših događaja i programa su bili predstavljeni i u nacionalnim medijima.

Na koji način uključujete zajednicu u svoj rad i šta vam to donosi?

Jelena: Pored programa kroz koji se pruža finansijska podrška inicijativama građana i različitih javnih događaja koje organizujemo, Fondacija direktno uključuje građanje u procese donošenja odluka.

Konkretno, kada je reč o Omladinskom fondu, Fondu za komšijske inicijative i OYF nagradi za lokalnu filantropiju, formiraju se nezavisni selekcioni odbori sastavljeni od građana različitih profila.

Takođe, Fondacija je do sada imala partnerstvo sa srednjim i osnovnim školama, centrom za socijalni rad, nacionalnom službom za zapošljavanje i drugim institucijama, kao i lokalnim biznisima, medijima i organizacijama i uključivala mlade volontere u različite aktivnosti.

Sve ovo je od značaja za ispitivanje potreba koje postoje u zajednici, mapiranje resursa i kreiranju budućih projekata.

Ono o čemu takođe vodimo računa jeste da, kad god je to moguće, podržimo lokalne pojedince i biznise čije usluge ili proizvode koristimo tokom sprovođenja aktivnosti.

Kako se finansira Fondacija za mlade Obrenovca, sa kojim različitim tipovima donatora sarađujete i na koji način?

Jelena: Kao i većina organizacija civilnog sektora, finansiranje Fondacije je primarno projektno, tako da su glavni donatori nacionalne i međunarodne organizacije.

Ovakav vid saradnje sa biznis sektorom smo u najvećoj meri imali na početku rada, što je naravno bilo uslovljeno samom vanrednom situacijom u opštini; a osim toga, tokom 2019. smo imali veliku kampanju prikupljanja sredstava u koju se uključio značajan broj lokalnih privrednika i pojedinaca koji su pomogli renovaciju seoske škole.

Prošle godine ste ustanovili Obrenovačku nagradu za filantropiju. Kako ste došli na ideju za pokretanje ovakve inicijative? Koliko je i na koji način ova nagrada motivišuća za razvoj lokalne filantropije?

Jelena: Na ideju za uspostavljanje nagrade za lokalnu filantropiju smo došli jer je u Obrenovcu poslednjih godina organizovan zaista veliki broj humanitarnih i filantropskih akcija koje su uglavnom pokretali sami građani. Kako ne postoji slična nagrada, želeli smo na neki način da promovišemo pozitivne vrednosti i duh zajedništva, te da podstaknemo i druge građane da budu solidarni i daju svoj doprinos za opšte dobro.

Da li će i ove godine biti dodeljena lokalna nagrada za filantropiju, kako će izgledati taj proces?

Jelena: Naša zamisao je da je se nagrada dodeljuje na godišnjem nivou budući da je jedinstvena na lokalu i da su reakcije zajednice bile jako pozitivne. Međutim, kako je ishod pandemije neizvestan, još uvek smo u procesu planiranja i promišljanja o različitim rešenjima.

Koliko je COVID-19 kriza uticala na rad vaše Fondacije? Da li su i na koji način promenjene aktivnosti koje sprovodite? Na šta ste bili najviše fokusirani u prethodnom periodu?

Jelena: Svakako da je pandemija uticala na naš rad. Određene aktivnosti nismo mogli uopšte da sprovedemo, dok smo neke prilagodili situaciji ili ih odložili.

Kada je reč o aktivnostima koje bi direktno bile vezane za COVID-19, procenili smo da nemamo dovoljno resursa za bavljenje ovim problemom, tako da je naša uloga (bar do sada) podrazumevala informisanje građana i povezivanje različitih aktera.

Napomenula bih da Fondacija nema stalno zaposlene, tako da su članovi tima usmereni i na svoje redovne obaveze.

Koji su najvažniji planovi i ciljevi koje želite da realizujete u budućnosti?

Jelena: Pomenula sam da želimo da uspostavimo održivost programa koji podrazumevaju dodelu finansijskih sredstava projektima građana. Za sada su to Omladinski fond i Fond za komšijske inicijative, a želeli bismo da otvorimo i teme koje se tiču ekologije i zaštite životne sredine jer smatramo da su neopravdano zanemarene.

Ono o čemu već dugo maštamo i ka čemu smo krenuli ove godine, jeste i uspostavljanje prostora koji bi funkcionisao kao neka vrsta društvenog centra koji bi nudio različite usluge u zajednici, a u čije funkcionisanje bi bili uključeni različiti akteri – građani, institucije i civilni sektor.

Šta mislite da je u vašem radu najveći doprinos zajednici?

Jelena: Fondacija je do sada na različite načine pomogla uređenje javnih površina i objekata, organizovala različite događaje (edukativne, sportske, iz oblasti kulture...) ali mislimo da je naš najvažniji doprinos to što smo dosegli do ljudi koji su prvi put pokretali inicijative u svom okruženju.

Posebno nas raduje što je gotovo polovina projekata koje smo podržali realizovano u seoskim sredinama i što su grupe ili pojedinci nastavili da budu aktivni u zajednici.