Udruženje „Otaharin“, od 2005. godine radi na pružanju podrške isključenim i marginalizovanim grupama širom Bosne i Hercegovine. Ključne oblasti u kojima udruženje deluje su obrazovanje Roma, integracija marginalizovanih grupa, ljudska prava i aktivizam mladih.

Dragan Joković, izvršni direktor organizacije i Bojana Jovanović, programska direktorica, ispričali su nam više o radu, vrednostima i misiji „Otaharina“ i o tome kako ova organizacija unosi pozitivne promene u svoju zajednicu.

Kako je nastalo Udruženje „Otaharin“? Sa kojom idejom je sve počelo, kako se razvijala vaša misija?

Dragan: Udruženje građana za promociju obrazovanja Roma „Otaharin“ ili od milja „Otaharin“ nastalo je 2005. godine. Osnovali su ga iskusni aktivisti u nevladinom sektoru i roditelji romske djece. Naša ideja je bila da za djecu romske nacionalanosti ostvarimo pravičan pristup obrazovanju. Često možete da čujete i to je i zvanični stav da su zakoni BiH jednaki za sve i da nisu diskriminatorni. Samo slovo zakona je isto za sve, ali mogućnost pristupa pravima nije jednaka ukoliko ne uvažimo specifične potrebe koje određene marginalizovane grupe imaju. Tu je i počela naša borba da se za pravičnost u obrazovanju rosmke djece izborimo.

Vremenom smo sticali relevantno iskustvo, ali i povjerenje romske zajednice što je i uticalo da našu misiju i strateške ciljeve širimo u skladu sa potrebama zajednice. Vrlo brzo smo uočili da nije dovoljno da djetetu obezbjedimo knjige i školski pribor kako bi bilo ravnopravno sa svojim vršnjacima i pohađalo školu ukoliko se ne pozabavimo i drugim problemima kao što su siromaštvo, glad, nasilje. Sa fokusa na djeci smo svoj fokus proširili na čitave pordice, a u kriznim situacijama kao što su bile katastrofalne poplave 2014. godine i pandemija COVID-19 na cijelu romsku zajednicu.

Dragan Joković, izvršni direktor organizacije

Koja je bila Vaša lična motivacija za rad u neprofitnom sektoru?

Bojana: Činjenica da je toliko djece kojima su uskraćena neka od osnovnih dječijih prava je bila i ostala naša motivacija. Frustracija time do koje mjere društvo, pojedinici i institucije mogu da okrenu glavu na drugu stranu i da namjerno ne primjete probleme sa kojima se djeca romske nacionalanosti suočavaju nego tu djecu doživaljavaju kao problem i svojim nečinjenjem im uskraćuju neophodnu zaštitu, a ruke često peru time što ekstermne negativne pojave kao što su prinudno prosijačenje i dječiji brakovi pravdaju „romskom tradicijom“.

Bojana Jovanović, programska direktorica

Koliko je COVID-19 kriza uticala na aktivnosti udruženja, na koji način se promenio način na koji funkcionišete? Na šta ste bili najviše fokusirani u prethodnom periodu?

Dragan: Na Otaharin, ako i na sve ostale je značajno uticala pojava pandemije COVID-19. Morali smo svoj sistem rada da prilagodimo situaciji. Neke aktivnosti i socijalne usluge koje pružamo smo potpuno zaustavili, a neke prilagodili novonastaloj situaciji. Može se reći da u toku lockdown-a nismo imali dana odmora.

Iskustvo u kriznim situacijama nas je naučilo da se prvo procjenimo broj potencijalnih korisnika i njihove potrebe. Imajući u vidu da Romi i Romkinja iz Bijeljine često sezonski migriraju htjeli smo da utvrdimo kakvo je stanje u zajednici zatekao COVID-19. Tako je broj korisnika naših usluga sa 70 porodica koje su stalni korisnici naših usluga broj korisnika narastao na 187 romskih porodica sa 729 članova od kojih su 345 djeca. Po procjeni stanja u zajednici fokusirali smo se na obezbjeđenje humanitarne pomoći za naše korisnike koji i u normalnim vremenima žive na rubu egzistencije, a ova situacija ih je praktično gurnula još dublje imajući u vidu da su sve aktivnosti od kojih su imali neke prihode kao što su sezonski rad i skupljanje sekundarnih sirovina potpuno prestali. U toku jeka pandemije uspjeli smo da uz pomoć naših tradicionalnih donatora i nekih novih obezbjedimo 539 humanitarnih paketa hrane, higijene i dezinfekcije, 59 porodica je dobilo tablete za praćenje online nastave, a podjeljeno je i 360 vaučera za nabavku hrane i higijene.

Za naše korisnike smo takođe obezbjedili redovno informisanje o mjerama i prevenciji koje im je bilo dostupno na B/H/S i romskom jeziku; psihoscijalnu pomoć koju smo organizovali kroz rad 4 tima koji su redovno konataktirali korisnike za koje su zaduženi, razgovarali sa njima i pružali im podršku, evidentirali potencijalne problem; podršku pohađanju online/nastavu na daljinu koja je organizovan kroz podjelu tableta i obezbjeđenje podrške u učenju romskim učenicima koji su ima pružala 4 učiteljice i 2 romska asistenta na ovaj način smo naš standardi rad preorjentisali u inovatvni pristup bez kojeg romska djeca ne bi imala nikakvu šansu da izađu na kraj sa nastavom na daljinu, a kroz podršku smo uspjeli da 87 učenika uspješno završi razred; prikupljanje i distribucija humanitarne pomoći i komunikacija sa vlastima i institucijama u lokalnoj zajednici.

Šta su najvažnije aktivnosti koje trenutno imate u fokusu, a šta su najvažniji planovi na čijoj ćete realizaciji raditi u budućnosti?

Bojana: Otaharin je prilično velika nevladina organizacija sa 21 zaposlenim i 3 organizacione jedinice. Konstantno se bavimo ostvarivanjem naših strateških ciljeva koji svi doprinose integrativnom uključivanju Roma i Romkinja. Samim tim provodimo projekte u oblati obrazovanja, zdravstva, stambenog zbrinjvanja, ekonomskog osnaživanja i borbi protiv anticiganizma kao ključnog uzroka marginalizacije Roma.

I dalje je okosnica našeg rada rad sa djecom koja su u dobi da pohađaju osnovnu školu, ali smo u krug naših korisnika uključili i mlade i žene, a sa katasrofalne poplave iz 2014. godine i situacija sa pandemijom COVID-19 je praktično sve članove romske zajednice usmjerila na Otaharin koji im je prva tačka kontakta za bilo koji problem sa kojim se suočavaju.

Bitno nam je da održimo standard u radu našeg Dnevnog centra koji na svakodnevnoj osnovi pruža više vrsta socijalnih usluga našim korisnicima i to besplatni udžbenici i školski materijal; podrška u učenju; radionice za djecu (obrazovne, muzičke, glumačke, plesne, HEART; socijalne vještine: higijena); radionice i informativne sesije za roditelje i njegovatelje; psihosocijalna podrška; usluge romskog medijatora; jedan besplatan obrok dnevno; praonica; održavanje lične higijena; biblioteka; pravna pomoć i jednokratna humanitarna pomoć i program intenzivne podrške pordici. Na godišnjem niivou pružimo ukupno oko 6500 različitih socijalnih usluga. Posebno nam je bitno da sev ovo učinimo dostupnim za naše korisnike i u uslovima pandemije i restriktivnih mjera, jer smo svjesni koliko im ova podrška znači.

Takođe nastvaljamo sa našim nastojanjima da naše društveno odgovorno preduzeće „Agro-Plan“ d.o.o. koje se bavi ekonomskim osnaživanjem žena Romkinja postane samodrživo. Preduzeće se bavi uzgojem organskog povrća i jedini smo sertifikovani proizvođač oganskog povrća na području Semberije. U ovom preduzeću su zaposlene 4 žene Romkinje i jedan Rom, mladić sa smetnjama u razvoju.

U 2020. godini smo formalizovali i našu inicijativu za osnivanje prihvatilišta. Inicijativa za osnivanje Prihvatilišta za djecu bez adekvatnog roditeljskog staranja i djecu koja su u riziku da postanu žrtve krivičnih djela je usmjerna na rješavanje problema kroz osnivanje ustanove socijalnog smještaja. Osnivanje jedne ovakve ustanove ovoj djeci bi omogućilo da izađu iz kruga nasilja i zapostavljanja, i pružila bi im se adekvatna podrška, kako bi sutra postali odgovorni članovi zajednice i društva, koji svojim radom i ponašanjem doprinose napretku Grada Bijeljina. Na području Grada Bijeljina Otaharin je identifikovao 60 djece koja su prinuđena na prosijačenje i radno eksploatisana, u periodu od 2017. godine prijavili smo i 18 dječijih brakova. Do sada uspostavljeni referalni mehanizmi za zaštitu sigurnosti djece nisu postigli mnogo u efikasnom rješavanju ovih problema, jer su se djeca, i kad je utvrđeno da su im bezbjednost i prava ugrožena, bila vraćena u sredinu koja ih ugrožava. Nadamo se da ćemo do kraja ove godine izdejstvovati odluku Skupštine Grada Bijeljina o osnivanju Prihvatilišta kako bi postigli efikasnu zaštitu djece koja su žrtve krivičnih djela.

Kako se finansira „Otaharin“? Sa kojim tipovima donatora najčešće sarađujete i na koji način? Kako oni koji to žele mogu podržati vaš rad?

Dragan: Svi smo svjesni da se broj donatora koji su zaintersovani za BiH rapidno smanjuje kao i djelokrug interesovanja donatora. A kako podrška civilnom sektoru u BiH nije definisana niti podržana praktično civilni sektor / nevladini sektor zavisi od inostranih donatora. Obzirom na naša strateška opredjeljenja vrlo smo aktivni i u prikupljanju sredstava i pripremanju projektnih aplikacija. Otaharin uspjeva još uvijek da funkcioniše u punom kapacitetu zahvaljujući našim dugogodišnjim donatorima CARE International Balkans, GIZ, TRAG fondacija, Češka razvojna agencija, Austrijska razvojna agencija, Save the Children Norway, CARITAS Swiss, Help Germany, HUMUS Foundation Germany, The Federal Ministry for Economic Cooperation and Development (BMZ), Ambasada Holandije u BIH, Ambasada SAD u BiH i Gradske uprave Bijeljina.

Svi koji žele da podrže naš rad mogu da se informišu o našim aktivnostima, programima i rezultatima na našem websajtu, na našim društvenim mrežama, npr. Facebooku i mogu nas kontaktirati za više informacija i/ili da nam predlože njihove ideje kako bi nas podržali.

Na koji način „Otaharin“ doprinosi razvoju filantropije u zajednici?

Bojana: Podstičući nove genracije da se aktivno uključe u aktivizam i volonterizam kroz veliki broj edukativnih i aktivističkih aktivnosti koje organizujemo. Cilj nam je da što više mladih Roma i neRoma zajedno promišljaju o problemima u zajednici i kako ih rješiti.

Takođe radimo konstantno na podizanju svijesti građana i institucija o problemima romske zajednice a pogotovo djevojčica i dječaka Roma. Želimo da mobilišemo što više naših sugrađana da nam se pridruže u našim nastojanjima da cijela zajednica prihvati društenu odgovornost za zaštitu romske djece i podršku Romima i Romkinjama kao najugroženijim članovima našeg društva.

Šta smatrate za najveće uspehe koje ste ostvarili u dosadašnjem radu, a šta je ono što tek želite da realizujete?

Dragan: Otaharin je u dva navrata dobio Evropsku nagradu za integraciju Roma. Vrlo smo ponosni na naš rad i postignuća, a za proteklih 15 godina ih je zasta bilo mnogo.

Posebno smo ponosni na naš sportski program koji provodimo od 2016 godine prvo kroz projekat „Sportom za obrazovanje, a od 2019. godine „Sportom za razvoj“ kroz koji smo razvili posebni intervencijski program u kome se kao alat za uključivanje koristi fudbal, a usmjeren je na romsku i neromsku djecu dječake i djevojčice. Ovaj program podrazumjeva da inkluziven grupe djece zajedno dobijaju podršku u učenju, učestvuju na radionicama obrazovnim i onim na kojima stiču socijalne vještine, parti se njihovo školavanje, a dva puta sedmično zajedno treniraju fudbal kroz specijalni kurikulum radionica koje su integrisane u treninge u cilju unapređenja njihovih socijalnih vještina i postignuća. Trenutno je u projekat uključeno 70 djece.

Ali takođe i ekonomsko osnažiavnje žena Romkinja koje provodimo u protekle tri godine kako kroz programe zapošljavanja, neformalno obrazovanje tako i kroz cjelokupan rad društveno odgovornog preduzeća „Agro-Plan“ d.o.o. Ženama je data prilika da po prvi put imaju svoju platu koja je redovna i na taj način je uticano ne samo na njihov život nego i na život njihovih porodica. Trudimo se da kapacitetet društveno odgovornog preduzeća proširimo kako bi još veći broj žena imao priliku da stekne dodatna znanja, a neke od njih i zaposlenje.

Od 21 zaposlenog u Otaharinu 10 su Romi i Romkinje. Među našim kolegama su mladi Romi i Romkinje koje je Otaharin podržavao od prvog razreda osnovne. Dvoje od njih su sada uspješni sudenti.

Pozitivno i podržavajuće okruženje koje smo stvorili za sve naše uposlene i volontere, kao i činjenica da Otaharin i članovi romske zajednice doživljavaju kao siguran prostor i prvi kontakt kada se suoče sa problemima nam je izuzetno bitno i ponosimo se time.

Činjenica da svako jutro preko 100 romske djece krene u osnovnu školu sa svim udžbenicima bez straha i zabirnutosti, jer znaju da ih po završetku nastave čeka i topao obrok i podrška u savladavanju gradiva i pisanju zadaće čini naš rad i zalaganje potpuno smislenim i vrijedi svog truda koji uložimo. Zato svoj rad nastavljamo i želimo da ono što pružamo našim korisnicima bude sigurno i dostupno, kako bi i oni uz našu podršku na pravičan način mogli da pristupe svim svojim pravima.