Razgovori s mnogobrojnim neprofitnim organizacijama diljem Zapadnoga Balkana ove i prošle godine pružili su nam nešto jasniji uvid u to kako se nose s posljedicama pandemije te kako im izgledaju redovne aktivnosti. Kako su nastavili s provedbom svojih programa? Koliko je bilo zahtjevno prijeći iz fizičkog u virtualni svijet, a da pritom ne uskrate svojim korisnicima mnoge oblike podrške koje pružaju?

Neke od odgovora na ova pitanja pronaći ćeš u ovome tekstu u kojem su Udruga MoSt iz Hrvatske, Žene Bara iz Crne Gore, KRIK iz Sjeverne Makedonije i Mreža žena Kosova s nama podijelili neke od primjera dobre prakse iz regije kao i načine prilagođavanja novim pravilima pandemije bolesti COVID-19. 

 

U razgovoru s Udrugom MoSt, neprofitnom organizacijom iz Splita koja provodi aktivnosti na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, a svoje djelovanje temelji na vrijednostima volonterskoga rada, solidarnosti, poštovanja raznolikosti i ljudskih prava, Đordana Barbarić, voditeljica Centra znanja za društveno uključivanje i smanjenje siromaštva, otkrila nam je kako je kriza koju je izazvao COVID-19 utjecala na njihov rad. Saznali smo kako se on promijenio i na koje su se aktivnosti najviše usredotočili na samome početku pandemije.

Đordana: „Tijekom pandemije smo se kao i svi građani svijeta i mnogi zaposlenici u službama podrške suočili s potpuno novim okolnostima u radu s korisnicima. Bio je veliki izazov osigurati poštovanje epidemioloških  mjera u našem Centru za beskućnike, osigurati da sve teče glatko, prvenstveno pružiti pomoć i podršku onima na ulici.“

U socijalnoj skrbi nema „lockdowna”; naši korisnici svakodnevno trebaju hranu i smještaj. Djeca i obitelji s kojima radimo trebaju psihosocijalnu potporu pa smo se počeli koristiti  internetskom tehnologijom i omogućili različite oblike kontakta.  Savjetovanje smo provodili online i izravno uz sve zaštitne mjere, povezivali volontere i mlade iz našega  Centra podrške za djecu i mlade s problemima u ponašanju te pružali svakodnevnu pomoć pri učenju i vršnjačku podršku.

Ovo je razdoblje također otvorilo mnoga pitanja o tome kako sustav socijalne skrbi može biti bolji i učinkovitiji. Pisali smo apele nadležnim institucijama, promicali građansku solidarnost putem društvenih mreža te poticali građansku filantropiju u novonastalim okolnostima. Inspirirali smo djelovanje u mrežama koje smo pokrenuli na nacionalnoj razini (Hrvatska mreža za beskućnike, Hrvatska mreža socijalnih samoposluga), provodili zajedničke akcije, organizirali okrugle stolove, konferencije…

Izvrsna nova okolnost u tim teškim vremenima bila je mogućnost besplatnog učenja i edukacije na webinarima putem Zooma i drugih platformi i zapravo tijekom te teške 2020. godine mi nismo stali i učinili smo sve kako bismo ostvarili napredak u „novom normalnom“. Tijekom 2020. godine pripremili smo stotine „COVID paketa“ u ruksacima sa svim nužnim potrepštinama za održavanje higijene i pridržavanje epidemioloških mjera i podijelili ih našim korisnicima koji si ih nisu mogli priuštiti. Primili smo za taj iskorak i nagradu od belgijske zaklade kao i nova financijska sredstva za iste i slične aktivnosti namijenjene ranjivim skupinama.“

 Udruženje Žene Bara iz Crne Gore otkrilo je da ih je pandemija navela da se dobro zamisle. Pročitajte pojedinosti u odgovorima predsjednice Ljiljane Vujović.

Ljiljana: „Početak pandemije naveo nas je da se dobro zamislimo što učiniti i kako nastaviti. Privremeno ukidanje javnoga prijevoza onemogućilo je našim korisnicima da dođu u Narodnu kuhinju. Potreba za hranom i pomoći mnogobrojnim obiteljima iznenada se utrostručila i morale smo pronaći način kako reagirati i pomoći. Budući da nemamo dostavno vozilo, same smo vozile obroke u rinfuzi od vrata do vrata.

Budući da u Baru nije bilo zaštitnih maski za lice, u roku od 12 sati okupile smo skupinu volontera koji su sašili više od 10 000 maski koje smo poklanjale svima koji su nam se obratili, od zdravstvenih djelatnika do sugrađana koji su nam pokucali na vrata.

 

Vrlo smo ponosne na priliku da pomažemo bespomoćnima i nepoznatima u godini najvećih izazova. Nismo mogle namaknuti sredstva da doniramo respirator ili nešto slično bolnici, ali donirale smo ono što smo mogle.“

Aleksandra Gvozdenović Kosović, volonterka u organizaciji, dodaje da je pandemija svima promijenila život, čak i prioritete.  

Aleksandra: „Zbog pandemije je bilo nemoguće realizirati mnoge stvari kojima ostvarujemo dohodak, poput prodaje na humanitarnim buvljacima i različitih vrsta manifestacija. No šivanje maski, prikupljanje namirnica, priprema humanitarnih paketa s hranom i higijenskim potrepštinama, nabava lijekova, drva za ogrjev, medicinskog potrošnog materijala i posebice distribucija bile su dio svakodnevnice našega Udruženja.“

U razgovoru s Centrom za aktivizam mladih KRIK iz Sjeverne Makedonije saznali smo od izvršne direktorice Mile Karadafove da je prebacivanje aktivnosti iz fizičkoga u virtualni svijet jedan od načina na koji su nastavili raditi. 

Mila: „Prebacili smo aktivnosti koje smo namjeravali realizirati u fizičkom obliku na internet. Nastava se trenutačno odvija online. Samo jedna škola ima nastavu uživo. Uredski službenici vratili su se u urede početkom 2021. godine i nastavljaju funkcionirati punim kapacitetom. Jedna od aktivnosti koje smo odgodili na neko vrijeme bila je ona koja se odnosi na Europske snage solidarnosti u sklopu koje smo odgodili početak volonterskih aktivnosti za volontere koji će ubuduće volontirati  dugoročno. Trenutačno možemo primiti samo volontere na kratki rok.

Trenutačno su neki od projekata na kojima KRIK radi oni u sklopu KA2 programa Erasmus +. Osmišljeni su za postizanje intelektualnih rezultata kako bi taj dio posla tekao glatko. U sklopu tih smo projekata fizičke sastanke odgodili, a dotad se sastajemo online.“ 

Intervju s Mrežom žena Kosova dao nam je uvid u njihovo gledište, a predstavila nam ga je Etleva Malushaj, koordinatorica projekta „Osnaživanje sudjelovanja žena u politici“ koji se provodi uz podršku EU-a.

Etleva: „Svakako, pandemija je utjecala na rad naše organizacije ograničivši naše aktivnosti i spriječivši fizičke sastanke s našim članovima. No što se javnog zdravlja tiče, nastojali smo svoj rad i aktivnosti organizirati online uz pomoć raznih platformi. Naravno, neprestano smo  bile zabrinute jer je pandemija ženama otežavala život. Njihovo je zdravlje ugroženije jer su zastupljenije u zdravstvenom i ostalim ključnim sektorima. Mnoge su žene ostale bez posla i našle  se u ekonomskim teškoćama. Tijekom toga je razdoblja također došlo do porasta obiteljskog nasilja pa su žene, koje su već u opasnosti zbog pandemije, u opasnosti i u vlastitom domu. Kao organizacija smo pozorno pratile situaciju na Kosovu i pripremile izvješće temeljem istraživanja „Pandemija ne zna za spol“ u kojem smo dale proračunsku analizu koja je odraz evaluacije odgovora Vlade Kosova na pandemiju bolesti COVID-19 iz rodne perspektive.

Također smo kod Vlade Kosova aktivno zagovarale prihvaćanje tih preporuka, uključujući i izdvajanje sredstava za pomoć ženama u hitnim situacijama. Nama dostupna sredstva prenamijenile smo kako bismo se nosile sa situacijom koju je izazvao COVID-19, konkretno kako bismo olakšale prebacivanje resursa malim organizacijama koje rade s marginaliziranim skupinama na Zapadnom Balkanu.  Te su se organizacije trudile baviti problemom rodno uvjetovanoga nasilja kao i rodno uvjetovane diskriminacije koja se povećala zbog pandemije i Vladinih mjera. Osim dodjele bespovratnih sredstava radile smo i sa skloništima i pružateljima usluga na Kosovu i u Srbiji kako bismo izradile vodič za telesavjetovanje koji bi ženama omogućio da tijekom izolacije imaju psihološko savjetovanje na siguran način.  Prikupile smo i sredstva za nabavu digitalne opreme za naše članice tijekom pandemije.“

Vrlo je važno to što spomenute organizacije iz regije povezuje zajednička solidarnost i podrška u pronalasku rješenja za umanjivanje posljedica pandemije. Nedavno smo pisali o solidarnosti na Zapadnome Balkanu u ovom razdoblju – o virusu bolesti COVID-19, uklanjanju njegovih posljedica od strane podržavajući zajednica i istraživačkim podacima o darovanju za opće dobro.  Saznajte više u tekstu Dobrotvorni odgovor na COVID-19 na Zapadnom Balkanu.

Ako vaša organizacija želi podijeliti svoju priču o prilagodbi pandemijskim uvjetima, pišite nam na hello@catalystbalkans.org.