SOS Dječija sela BiH su humanitarna organizacija koja brine o deci i mladima bez roditeljskog staranja i pruža im šansu za srećno detinjstvo i bolju budućnost. U SOS porodicama, sa braćom, sestrama i SOS roditeljima, deca odrastaju u porodičnom okruženju uz roditeljsku ljubav, jer, kako i ističu iz organizacije – svako dete zaslužuje da negde pripada, da bude voljeno i sigurno.

Osim brige o deci i mladima bez roditeljskog staranja, kroz Program jačanja porodica pomažu i biološkim porodicama koje su u riziku od razdvajanja od dece, da ostanu na okupu. U direktnoj brizi odrasta 210 dece i mladih, a kroz programe jačanja porodica brinu o 716 dece i 272 porodice.

Sa našom sagovornicom, nacionalnom direktorkom SOS Dječijih sela BiH Mirelom Gruenther-Đečević, popričali smo na teme kako i zašto je nastala ova organizacija, na koji način su se prilagodili radu tokom pandemije, ali i o kumstvu SOS porodica – sistemu koji dozvoljava svakom sugrađaninu da postane mesečni podržavalac SOS porodica.

Kako je nastala vaša organizacija? Sa kojom idejom je sve počelo, kako se razvijala vaša misija?

Mirela: Kap vode i jedno zrno riže bili su temelj za izgradnju jednog SOS Dječijeg sela i sretnog djetinjstva za hiljade djece, širom svijeta. Nakon Drugog svjetskog rata mnoga djeca ostala su bez roditelja, a žene bez svojih supruga. Stoga je osnivač SOS Dječijih sela, Hermann Gmeiner, u nadi da iznađe najbolje rješenje, došao na ideju da spajajući djecu bez roditeljskog staranja sa ženama koje su ostale same nakon rata, pruži topli dom i međusobnu ljubav onima kojima je bila najpotrebnija. U početku nije imao podršku za realizaciju svoje vizije – da nijedno dijete ne treba odrastati samo. Jednostavno, nije bilo dovoljno hrabrih ljudi koji su se željeli upustiti u tako hrabru avanturu. Ipak, nije se Hermann dao obeshrabriti, pomislio je „Šta pokreće veliki vodeni točak?“ Pa kapljice vode, i to mnogo ujedinjenih kapi vode! A šta bi bilo kada bi mnogo dobrih ljudi, zajedno, sa sasvim malim iznosima, pokrenuli izgradnju SOS Dječijih sela?! Tako je Hermann zajedno sa prijateljima, svoju ideju ostvario i osnovao prvo SOS Dječije selo! Desetak godina kasnije, kada je otputovao u Koreju, Hermann je od jednog korejskog dječaka dobio na poklon zrno riže, kao simbol mira, zdravlja i sreće. Kao i uvijek, brilijantnog, kreativnog duha, pomislio je – ako bi za svako zrno riže koje pošalje prijateljima SOS Dječijih sela, dobio samo jedan dolar, uspio bi izgraditi i SOS Dječije selo u Koreji. Prvo izvan Europe! I uspio je u tome! 

Danas, u više od 130 zemalja svijeta, na svim kontinentima, djeca bez roditeljskog staranja imaju topli dom, u SOS porodici i SOS Dječijim selima. Zahvaljući viziji i hrabrosti jednog čovjeka! Nekada su samo jedna kap vode, jedno zrno riže i jedna ideja dovoljni da ostvarite svoje, kao i snove mnogih drugih.

Koja je bila Vaša lična motivacija za rad u neprofitnom sektoru?

Mirela: Pridružila sam se SOS Dječijim selima BiH 2019. godine kao Nacionalna direktorica i smatram to velikom privilegijom. Skoro cijela moja profesionalna karijera je bila u međunarodnom neprofitnom sektoru. Kao neko ko je radio za različite međunarodne organizacije sa fokusom na politički i društveni razvoj, jednakost i ravnopravnost, za mene je uvijek bilo bitno da ono što radim ima svrhu, oslikava društvene potrebe i na kraju donosi potrebne promjene. Pozitivno utjecati, uraditi nešto korisno najbolje možete uraditi u neprofitnom sektoru. Misija organizacije mi upravo daje tu priliku. Naša misija jeste da djeci bez roditeljskog staranja pružimo porodicu, da im pružimo topli dom, da im pomognemo u oblikovanju njihove budućnosti. Sve ovo je samo po sebi meni motivacija za rad. Znati da ste od koristi i da možete imati pozitivan utjecaj na nečiji život je, sa jedne strane, velika odgovornost, a sa druge naravno, i velika motivacija. Divno je svakodnevno imati priliku sarađivati sa našim stručnim i predanim saradnicama i saradnicima ali i našim partnerima koji nam daju podršku kako bismo ispunili našu misiju, na čemu smo iznimno zahvalni. Osmijeh svakog djeteta je sam po sebi motivacija.

Kako je COVID-19 kriza uticala na rad organizacije? Kako se promenio način na koji funkcionišete, na koje aktivnosti ste bili najviše fokusirani u prethodnom periodu?

Mirela: Zdravlje djece i uposlenika uvijek nam je prioritet, što nam je iznimno bilo važno i u situaciji izazvanoj pandemijom. Djeci je potreban osjećaj sigurnosti i SOS mame su ulagale iznimne napore da svakom djetetu pruže roditeljsku ljubav i pažnju teškim danima te smo u periodu izolacije radili u doista teškim uslovima. Naša najveća briga i izazov bila je očuvati mentalno zdravlje i spriječiti aktiviranje traumatskih iskustava koje svako dijete koje je ostalo bez roditeljske brige, nažalost, nosi u sebi. Dodatno smo angažirali stručni tima psihologa kako bismo djeci i roditeljima pružili i dodatnu pomoć. Na izazove smo navikli kroz dugogodišnji rad te smo na najbolji mogući način nastojali prilagoditi se i situaciji u kojoj smo se svi našli i na koju smo morali da naviknemo i prihvatimo kao novu normalnost sa kojom ćemo morati da živimo.

Na koje aktivnosti ste trenutno najviše fokusirani? Koji su najvažniji planovi i ciljevi koje planirate da realizujete u budućnosti?

Mirela: U SOS Dječijim selima BiH nastavaljmo razvijati niz opcija za kvalitetno alternativno zbrinjavanje integrirano u zajednicu, rodno-osjetljivo i održivo, u skladu s UN-ovim Smjernicama za alternativno zbrinjavanje djece. Fokus našeg rada jeste na integriranju SOS porodica u zajednicu, kvalitetno udomljavanje i opcije za zbrinjavanje djece u kriznim situacijama. Kako bismo djeci pružili najbolju moguću brigu, važno je da osnažimo i profesionalce koje rade u direktnoj brizi sa djecom, stoga radimo na osnaživanju stručnog kadra, kako interno tako i sa partnerima. Jači naglasak na sprečavanje razdvajanja porodica i promicanje kvalitetnog zbrinjavanja za djecu bez roditeljskog staranja ili djecu pod rizikom da ostanu bez roditeljskog staranja. Jačanje partnerstava kako bi se ovoj djeci i porodicama osigurao pristup kvalitetnim osnovnim uslugama, posebno uslugama obrazovanja, zdravlja i ekonomskog osnaživanja. Osigurati spremnost i sposobnost za reagiranje u kriznim situacijama. Zajedno sa Ministarstvom rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine smo radili na nacrtu Zakona o socijalnim uslugama jer nam je iznimno važno učestovovati u reformskim procesima. Želimo unijeti našu dugogodišnju ekspertizu i misiju i utjecati na promjene koje su potrebne u BiH. Stoga je i na osnovu naše metodologije vođenja slučaja Federalno ministarstvo rada i socijalne politike preopručilo naš model kao dobar primjer. Na ovaj način doprinosimo poboljšanju Sistema socijalne zastite i alternativne skrbi.

Kako se finansira vaša organizacija, sa kojim različitim tipovima donatora sarađujete i na koji način?  Na koje sve načine oni koji to žele mogu podržati rad organizacije?

Mirela: Rad Organizacije finansiran je donacijama individualnih donatora, korporativnih partnera te podrške državnih institucija koje prema zakonskom okviru prepoznaju usluge organizacije. Sav lokalno namaknuti prihod se usmjerava direktno u programe, dok dodatnu podršku i administrativne troškove osiguravamo zahvaljujući Hermann Gmeiner Fonds Deutschland, SOS KDeV Deutschland i ADA (Austrijska razvojna agencija). Kako bismo djeci i mladima pružili najbolju moguću brigu, potrebna je kontinurana podrška donatora zato su nam važne mejsečne donacije. Upravo kumstvo SOS porodica predstavlja važan vid podrške djeci i mladima jer na taj način donatori mjesečno doniraju iznose koji sami biraju. I kompanije i individualci mogu postati Kumovi SOS porodica, a najbolji prijatelji SOS porodica pokrivaju i godišnje troškove porodica te na taj način obezbjeđuju sve ono što je tokom godine dana potrebno za život jedne porodice.

Na koji način mislite da vaša organizacija doprinosi razvoju filantropije u BiH? 

Mirela: U SOS Dječijim selima svjesni smo činjenice da razvojem filantropije razvijamo naše zajednice i ekonomski i društveno. Kao organizacija koja godinama uspješno sarađuje sa nadležnim institucijama i nevladinim sektorom, radimo na zagovaranju pravnog okvira koji će olakšati procese filantropskih davanja. Sa partnerima nastojimo omogućiti više transparentnih korporativnih i individualnih davanja, ali i davanja koje koje dolaze od organizacija građanskog društva. Vjerujemo da našom ekspertizom i dosadašnjim znanjem možemo ojačati ekosistem za filantropiju u Bosni i Hercegovini. Osim zagovaranja na poboljšanju pravnih okvira radimo na direktnom jačanju internog kadra ali i naših partnera sa kojima organizujemo i treninge o važnosti filantropije i načinima kako oni mogu doprijeniti jačanju kompletnog procesa.  

Na koje načine uključujete zajednicu u svoj rad i šta vam to donosi?

Mirela: Osim brige o djeci bez roditeljskog staranja SOS Dječija sela BiH nastoje jačati i zajednicu u kojoj djeluju te učinit BiH društvo boljim mjestom za kvalitetniji život budućih generacija. U lokalnoj zajednici smo prepoznati kao organizacija koja razumije i odgovara na potrebe lokalne zajednice. Naš strateški cilj je i da budemo na usluzi lokalnoj zajednici i da intervenišemo na onim područjima i poljima gdje lokalna zajednica ima potrebu. U prvom redu ovdje govorimo o djeci iz ranjivih kategorija, djeci u stanju socijalne potrebe. Kroz Program jačanja porodica pomažemo biološkim porodicama da ostanu na okupu te da spriječimo izdvajanje djece iz porodice. Centri za rani rast i razvoj otvoreni su za sve zainteresovane roditelje i djecu iz lokalne zajednice. Centar omogućava roditeljima i djeci da zajedno učestvuju u edukativno-kreativnim radionicama, a uz pomoć stručnjaka nastojat će se blagovremeno detektovati i interevenisati kod razvojnih odstupanja kod djece. Pored pomoći djeci i roditeljima, u okviru projekata SOS Dječijih sela BiH pružamo podršku i mladima iz lokalne zajednice kroz praktične edukacije i treninge uz pomoć kojih jačaju svoje vještine zapošljivosti, samopouzdanja i stiču nova znanja.

Da li sarađujete sa drugim neprofitnim organizacijama, kojim i na koji način?

Mirela: SOS Dječija sela BiH uvijek su spremna dio svoje ekspertize podijeliti sa drugim organizacijama i udruženjima i zajedno sa partnerima raditi na osniživanju djece, mladih i cijelog društva. Na projektima SOS Dječijih sela BiH sarađujemo sa mnogobrojnim neprofitnim organizacijama. Na projektu YEEP - Jaki mladi nova perspektiva sarađujemo sa udruženjima PRONI Sarajevo, Amica Educa Tuzla i Perpetuum Mobile iz Banjaluke. Sa udruženjima Narko NE iz Sarajeva, NERDA Tuzla i LIR CD iz Banjaluke sarađujemo kroz projekat Jačanje prava djece u alternativnoj brizi u Bosni i Hercegovini. Uspješnu saradnju kroz Programe jačanja porodica SOS Dječijih sela BiH imamo u Srebenici sa Akademijom za žene i Prijatelji Srebrenice na projektu Porodice ostaju zajedno – jednaka prava i prilike za sve! U Mostaru sa neformalnom mrežom „Zajednička priča” koja broji 50 partnerskih vladinih i nevladinih organizacija na projektu Jačanje porodice-rezilijencija na rizik-odgovor na Covid-19. A na pojedinim zajedničkim aktivnostima radimo i sa udruženjima i Vive Žene Tuzla, Leptir Srebrenica i Feniks Gračanica.  

Šta su najveći izazovi sa kojima se suočavate u radu?

Mirela: U SOS Dječijim selima navikli smo na izazove sa kojima se svakodnevno suočavamo. U periodu socijalne izolacije i pandemije naš najveći izazov od početka je bio očuvati zdravlje djece, ali i uposlenika. Briga o djeci ne smije stati i važno je da svi to razumijemo, stoga nam je potrebna kontinuirana podrška. U vremenu kada se suočavamo sa dodatnim izazovima uložili smo i dodatne napore kako bismo bili tu za djecu i spriječili aktiviranje traumatskih iskustava koje svako dijete bez roditeljskog staranja nosi u sebi. Osim brige o djeci, nastojima i mladima pružili podršku, mnogi su ostali bez stalnog zaposlenja, potrebna je i psihosocijalna pomoć. Cijeli stručni tim pružao je dodatnu podšku, kako djeci i mladima, tako i SOS mamama koje su uradile sjajan posao u proteklom periodu. Bosna i Hercegovina se i dalje suočava s razvojnim izazovima, uključujući ekonomski pad, rastuće siromaštvo i društveno-ekonomske nejednakosti. Potreba za uslugama socijalne zaštite i dalje je izuzetno potrebna. Ako se osvrnemo na 2020. godinu, pa čak i sada, možemo jasno vidjeti ružne posljedice koje je globalna pandemija ostavila na sve nas, ali posebno su bile teške za porodice u stanju socijalne potrebe. Siromaštvo je još veće nego što je bilo, a mogućnosti za posao sada su još manje. Teške okolnosti pokrenule su nasilje u porodici, alkoholizam i drugu disfunkcionalnu porodičnu dinamiku, pa u našim Programima jačanja porodice socijalni radnici ulažu izuzetne napore da podrže te porodice. Zbog velike geografske udaljenosti lokacija na kojima žive, planiramo organiziranje mobilnih timova kako bismo mogli bolje podržati porodice u potrebi.

Šta su najveći uspesi koje je organizacija ostvarila u dosadašnjem radu, a šta je ono što tek želite da postignete? 

Mirela: Kada djeca izađu iz brige SOS Dječijih sela i započnu samostalni život, postanu samostalni osnaženi mladi ljudi, znamo da smo ostvarili našu misiju. Djeca koja odrastaju u SOS porodicama grade snažne veze sa SOS roditeljima i ostalim članovima porodice. Zajedno proslavljaju važne datume, bitne životne događaje, druže se, kada osnuju svoju porodicu dolaze u posjetu SOS porodici u kojoj su odrasli. Najveći uspjeh je kada pružimo djeci topli dom i roditeljsku ljubav, kako bi oni istu tu ljubav mogli pružiti drugome. Mijenjamo živote djece na bolje i to je naš najveći uspjeh. Želimo integrisati SOS porodice u društvo i snažno se zalažemo i zalagat ćemo se da postanu ravnopravni vrijedni članovi društva i dalje. Nijedno dijete ne treba odstati samo i to će uvijek biti naš primarni cilj. 

Kako i sami možete da podržite SOS Dječija sela BiH, saznajte na njihovom sajtu i informišite se o brojnim aktivnostima sjajnog udruženja koje već godinama brine o onima kojima je to najpotrebnije.