Pregled pravnog okvira i mogućnosti za poboljšanje podsticajnog okruženja

Uvod

Regionalna povezanost je ključ za prevazilaženje neslaganja i trauma iz prošlosti i izgradnju pristojnije budućnosti za sve koji žive u regionu ili u njega dolaze. Filantropija ima potencijal da uradi upravo to i omogući ljudima u celom regionu „šestorke Zapadnog Balkana” (ZB6[1]) da doniranjem pomognu jedni drugima i pruže jedni drugima podršku. Filantropija ima ključnu ulogu na Zapadnom Balkanu u pogledu trenutnog reagovanja na krizu, pri čemu doprinosi dugoročnim rešenjima problema u društvu i neguje solidarnost.

Lokalne organizacije civilnog društva u regionu u velikoj meri se oslanjaju na spoljašnje izvore finansiranja kao što su EU, međunarodne organizacije i fondovi, privatne fondacije i razvojne agencije. Međutim, postoje nastojanja u svakoj od zemalja ZB6 da se unapredi pravni okvir i podstakne više filantropskih akcija kompanija i pojedinaca za društveno dobro. Ovo ne samo da pruža fleksibilnije opcije finansiranja i proširuje portoflio finansiranja, već pomaže i u izgradnji poverenja, uspostavljanju partnerstava sa lokalnim akterima i rešavanju pitanja zavisnosti od donatora. U političkom kontekstu zemalja ZB6, u kojima su uobičajeni tranzicioni ili hibridni režimi[2][3], ova nastojanja su značajna iz perspektive održivosti civilnog društva.

Filantropija takođe ima važnu ulogu u promovisanju solidarnosti i izgradnji mostova među ljudima na nestabilnom Zapadnom Balkanu. Iako zvanična statistika ne pruža informacije o praćenju filantropije, baza podataka Balkan daruje (Giving Balkans) Fondacije Katalist ukazuje na porast filantropije iz godine u godinu. Prekograničnu filantropiju ometaju nejasni pravni okviri i ad-hoc odluke o poreskim olakšicama, uprkos tome što su regionalni trgovinski sporazumi kao što su CEFTA i Otvoreni Balkan smanjili barijere za prekograničnu regionalnu trgovinu. Međutim, podaci baze podataka Balkan daruje pokazuju da, kada se dogodi katastrofa u jednom delu regiona, davanje iz susednih zemalja predstavlja automatski solidarni odgovor.

Ovo istraživanje obrađuje podatke baze podataka Balkan daruje Fondacije Katalist od januara 2014. do marta 2023. godine kako bi se ustanovili različiti obrasci i trendovi donacija u regionu. Konačno, ovo istraživanje može ukazati na potencijalne strategije za promene koje bi promovisale podsticajnije i pogodnije okruženje za novčane ili nenovčane doprinose preko granica Zapadnog Balkana rušenjem postojećih prepreka i iznalaženjem mogućnosti.


[1] Šest zemalja Zapadnog Balkana obuhvataju Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Severnu Makedoniju, Crnu Goru, Kosovo i Srbiju. Sve imaju perspektivu da pristupe Evropskoj uniji i stoga se nazivaju i „zemljama proširenja“.

[2] Freedom House (pristupljeno 1. juna 2023. godine).

[3] Hibridni režimi se opisuju kao …tipično izborne demokratije koje ispunjavaju samo minimalne standarde za izbor nacionalnih lidera. Demokratske institucije su krhke i postoje značajni izazovi u pogledu zaštite političkih prava i građanskih sloboda. Potencijal za održivu, liberalnu demokratiju je nejasan.

Izvor: Freedom House

Sadržaj

Ključni nalazi i preporuke 
Pregled regionalnih davanja 
Davanje u 6 zemalja Zapadnog Balkana – domaće naspram prekograničnog davanja 
Prekogranično davanje zemalja ZB6 – kojim zemljama su donacije upućene 
Analiza poznatih/direktnih donacija drugim zemljama po zemljama WB6
 Analiza domaćih prikupljenih sredstava namenjenih prekograničnom doniranju
Namene doniranja i teme koje podržavaju zemlje ZB6 – broj instanci i obim 
Najzastupljenije kategorije donatora u prekograničnom davanju
Primaoci (region, osobenosti zemlje)
Regulatorni okvir za filantropiju u zemljama ZB6 
Šire okruženje za filantropiju – regionalna perspektiva 
Oporezivanje i fiskalna pitanja – profili zemalja ZB6 
Propisi i rešenja za jednostavnije prekogranično doniranje 
Preporuke 
Zaključci i početna razmišljanja o nalazima istraživanja 
Kratak pregled metodologije 
Aneks I – Spisak referenci
Spisak skraćenica

Ključni nalazi i preporuke

Ovo su neki od ključnih nalaza. Detaljniji i bolje ilustrovani nalazi su u sledećem odeljku:

  • Ukupan broj instanci i obim doniranja u zemljama ZB6 smanjili su se 2021. i 2022. godine, verovatno zbog iscrpljenosti usled doniranja u vezi sa bolešću COVID-19 i ekonomske krize, ali su nivoi i dalje visoki u poređenju sa periodom pre bolesti COVID-19. Postoje određena očekivanja za 2023. godinu, a donacije već dostižu one iz prethodnih godina.
  • Prekogranično davanje se povećalo 2023. godine, pri čemu je 70% ukupne vrednosti donacija upućeno u druge zemlje. Na ovaj porast su na prvom mestu uticale donacije izazvane zemljotresima u Turskoj. Davanja su takođe porasla, na primer, 2014. godine usled poplava na Balkanu i 2019. i 2020. godine zbog bolesti COVID-19 i zemljotresa u Albaniji.
  • Osim Albanije, svaka zemlja ZB6 donirala je drugoj zemlji ZB6 najmanje minimalni iznos tokom posmatranog perioda (2014 – mart 2023. godine).
  • U celom regionu postoje smernice i propisi koji regulišu osnivanje, funkcionisanje i zatvaranje filantropskih organizacija.
  • Opšte uzev, političko okruženje se pogoršava za filantropske organizacije jer zemlje nastavljaju da ograničavaju komunikaciju i partnerstvo sa organizacijama.
  • Generalno gledano, ekonomsko okruženje ometa kriza izazvana bolešću COVID-19, praćena ekonomskom/energetskom krizom.
  • Društveno-ekonomski kontekst u regionu karakteriše tradicija filantropije i solidarnosti, kao i generalno ograničeno znanje i nedostatak poverenja u institucionalnu filantropiju.
  • U zemljama ZB6 ne postoje ograničenja za prekogranične donacije, ali su poreski podsticaji ograničeni, a troškovi bankovnih transakcija i procedure registracije mogu se razlikovati za slanje ili primanje donacija preko granica.

Slično nalazima, ključne preporuke su navedene u ostatku odeljka. Kompletan, detaljniji spisak je predstavljen u posebnom delu na kraju dokumenta:

  • Povezivanje filantropije sa postojećim regionalnim mrežama i agendama može pokazati kako filantropija može podržati solidarnost i razvoj na Zapadnom Balkanu.
  • Obezbeđivanje da akcije doprinose uravnoteženom razvoju filantropskog ekosistema u regionu ZB.
  • Za lakši promet prekograničnih donacija u regionu, isplativije je započeti sinhronizaciju regulatornog okvira, na primer, između dve zemlje umesto između šest zemalja. Poređenje propisa ili stvaranje platforme za grupno finansiranje (eng. crowdfunding) između dve zemlje može se kasnije proširiti na druge zemlje.
  • Identifikovanjem i angažovanjem onih koji omogućavaju filantropiju može se uspostaviti prekogranična mreža za donacije u regionu ZB. Oni mogu da iskoriste prednosti sektora, da promovišu komunikaciju i olakšaju prekogranične donacije.
  • Umrežavanje na više nivoa i lokalna podrška ključni su za stvaranje mreže među zemljama. Angažovanje donatora i poboljšanje okruženja za filantropiju neophodni su za uspeh.
Pregled regionalnih davanja

Sledeća analiza predstavlja prikaz davanja između zemalja i perspektivu o donatorima, primaocima, kao i namene davanja koje motivišu ljude i kompanije u regionu ZB6 da doniraju preko granica.

Davanje u 6 zemalja Zapadnog Balkana – domaće naspram prekograničnog davanja

Iako se smanjila ukupna vrednost donacija u zemljama ZB6 u 2021. i 2022. godini, obim je i dalje daleko veći nego u periodu 2014-2019. godine. Ovo smanjenje se može pripisati iscrpljenosti donatora koja je rezultat obimnih davanja usled bolesti COVID-19, posebno 2020. godine (više od 100 miliona evra), kao i ekonomske i energetske krize koja je usledila. Međutim, perspektiva za 2023. je obećavajuća s obzirom na to da ukupan obim donacija u prvom kvartalu ove godine predstavlja već više od polovine donacija u periodu 2017-2019. godine (više od 20 miliona evra u prvom kvartalu 2023. godine u odnosu na manje od 40 miliona 2017, 2018. i 2019. godine), i više nego što je donirano u periodu 2014-2016. godine.

U pogledu prekograničnog davanja, 2023. godina je već rekordna godina u pogledu davanja drugim zemljama, sa 70% davanja upućenih drugim zemljama. Na ovo su na prvom mestu uticala ogromna davanja za podršku Turskoj nakon razornih zemljotresa u februaru 2023. godine. Drugi vrhunci davanja su bili 2014. i 2020. godine, a izazvani su poplavama koje su pogodile Balkan 2014. godine i krizom usled bolesti COVID-19, kao i zemljotresom u Albaniji 2019. godine.

Slika 1 predstavlja ukupnu vrednost davanja (u evrima) u zemljama ZB6 po godinama u periodu 2014-2023. godine

Slika 2 predstavlja zbir vrednosti davanja (u evrima) zemalja ZB6 drugim zemljama po godinama u periodu 2014-2023. godine

Prekogranično davanje zemalja ZB6 – kojim zemljama su donacije upućene

U sledećim odeljcima objasnićemo kako je svaka zemlja ZB6 raspodelila svoje donacije drugim zemljama u regionu ZB i širom sveta[4] u ispitivanom periodu (od januara 2014. godine do marta 2023. godine). Važno je napomenuti da grafikoni prikazuju samo odnos instanci doniranja primaocima direktno u drugim zemljama.

Postoje i donacije koje se prikupljaju u zemlji i prenose se preko granica, ali nije poznato u koje zemlje su poslate. Međutim, sa sigurnošću se može pretpostaviti da raspodela ovih interno prikupljenih sredstava prati sličnu raspodelu kao što je prikazano na grafikonima. Radi jasnoće, ta interno prikupljena sredstva su posebno prikazana u tabeli na kraju odeljka.


[4] Na primer, donacije iz BiH su upućene u četrdeset-pet zemalja, trideset-sedam iz Srbije, itd.

Analiza poznatih/direktnih donacija drugim zemljama po zemljama WB6
Albanija

Albanija je jedina zemlja za koju su registrovane donacije upućene u samo nekoliko zemalja u regionu, a ne u sve. Donacije su upućivane na Kosovo i u Severnu Makedoniju, a manji iznos u Srbiju. U pogledu ostalih zemalja, većina donacija je bila usmerena prema Turskoj (zemljotres) 2023. godine. Situacija je slična kada se uzme u obzir obim donacija.

Kosovo

Zabeležene su donacije sa Kosova drugim zemljama ZB6, ali one za BiH i Crnu Goru su minimalne u odnosu na one usmerene prema Albaniji, Severnoj Makedoniji i Srbiji. Turska je primila najviše prekograničnih donacija drugim zemljama, 6% svih zabeleženih slučajeva. Kada se uzme u obzir obim donacija, Turska je još dominantnija, sa 24% svih donacija. Albanija je primila 62% ukupnog obima donacija.

Srbija

Srbija je donirala svim ostalim zemljama ZB6, ali su donacije Albaniji bile minimalne. Osim zemalja ZB6, Italija (COVID-19), Hrvatska (zemljotresi, posebno onaj u Petrinji krajem 2020. godine) i Turska (zemljotres 2023. godine) imaju najveći udeo donacija među zemljama koje nisu članice ZB6, sa 19%, 14%, odnosno 11% ukupnih donacija. Nasuprot tome, Kosovo je primilo najveći udeo zabeleženih donacija, koji obuhvata 16% ukupnog obima.

Crna Gora

Od ostalih zemalja ZB6, Srbija je dobila najviše donacija iz Crne Gore, a slede Kosovo, BiH, Albanija i Severna Makedonija. Kada su u pitanju druge zemlje, izdvaja se Hrvatska. Slična je situacija i kada se uzima u obzir obim donacija – Srbija je primila dominantnih 79% prekograničnih donacija Crne Gore.

Bosna i Hercegovina

Najviše donacija iz Bosne i Hercegovine drugim zemljama ZB upućeno je Kosovu i Srbiji, a Crna Gora, Albanija i Severna Makedonija su primile manji udeo. Slično je i u pogledu obima donacija; naime, Kosovo i Srbija su dobile 14% odnosno 13%. Ali BiH je jedna od zemalja ZB6 koja donira više drugima (ukupno) nego ijednoj pojedinačnoj zemlji ZB6. Najviše instanci doniranja zabeleženo je Hrvatskoj i Turskoj (zemljotresi), Siriji i Ukrajini (izbeglice, rat).

Severna Makedonija

Poput BiH, Severna Makedonija beleži više instanci doniranja upućenih zemljama koje nisu zemlje ZB6 nego regionu – skoro polovinu svih instanci doniranja. Srbija čini skoro jednu četvrtinu, Albanija i Kosovo 12%, dok su u BiH i Crnu Goru poslate beznačajne instance doniranja. Ostale zemlje su Turska, Ukrajina i Hrvatska. Međutim, po pitanju obima je drugačije – 75% donacija je primila Albanija, dok je Srbija dobila manje od 1%, uprkos značajnom udelu u evidentiranim instancama. Značajan deo donacija dobila je i Turska – 16%.

Analiza domaćih prikupljenih sredstava namenjenih prekograničnom doniranju

U tabeli su prikazane donacije prikupljene u zemlji (procenat obima i ukupan iznos) i poslate preko granica po zemlji.

Tabela 1 Analiza domaćih prikupljenih sredstava namenjenih prekograničnom doniranju

Namene doniranja i teme koje podržavaju zemlje ZB6 – broj instanci i obim

U skladu sa prethodnom analizom, pokazalo se da zemlje ZB6 najbolje reaguju na prirodne katastrofe / urgentnu pomoć u drugim zemljama, osim Srbije, koja je imala dominantan fokus na smanjenju/ublažavanju siromaštva. Iako je bolest COVID-19 podstakla značajne donacije u svakoj zemlji, velika prekogranična davanja se nisu desila, osim u Albaniji.

Slika 9 Teme koje su se najviše podržavale – procenat instanci doniranja

U pogledu obima koji su zemlje ZB6 donirale u istom periodu, najviše se doniralo za prirodne katastrofe / urgentnu pomoć (čak i u Srbiji, iako manje nego u drugim zemljama). U Albaniji je, međutim, većina prekograničnih davanja bila usmerena na zdravstvo/lečenje.

Slika 10 Teme koje su se najviše podržavale – procenat obima

Najzastupljenije kategorije donatora u prekograničnom davanju

U zemljama ZB6, najzastupljeniju kategoriju donatora čine građani kroz masovna pojedinačna davanja, kada se uzimaju u obzir instance davanja.

Slika 11 Najzastupljenije kategorije donatora – procenat instanci davanja

U pogledu obima donacija, evidentno je da najznačajnija kategorija donatora u ALB, MNG i BiH ostaju građani kroz masovne pojedinačne donacije. U MKD i na Kosovu dominiraju pojedinačne donacije, dok korporativne donacije imaju primat u pogledu obima donacija u Srbiji.

Slika 12 Najzastupljenije kategorije donatora – procenta obima

Primaoci (region, osobenosti zemlje)

Tokom posmatranog perioda, primarni primaoci donacija iz šest zemalja Zapadnog Balkana bili su pojedinci ili porodice i neprofitne organizacije. Donatori sa Kosova i iz Severne Makedonije prvenstveno su donirali pojedincima ili porodicama i u pogledu evidentiranih instanci doniranja i obima, dok su donatori iz Bosne i Hercegovine uglavnom donirali neprofitnim organizacijama u oba slučaja. U Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji bilo je više slučajeva davanja pojedincima ili porodicama, dok su neprofitne organizacije dobile veći obim donacija iz ove tri zemlje. Zanimljivo je da su u Crnoj Gori i na Kosovu, drugi najveći primaoci po obimu donacija, bile vlasti.

Slika 13 Najzastupljenija kategorija primalaca – procenat instanci davanja

Slika 14 Najzastupljenija kategorija primalaca – procenat obima

Regulatorni okvir za filantropiju u zemljama ZB6

Regionalni izveštaj o globalnom indeksu filantropskog okruženja (GPEI) za 2022. godinu otkrio je da je u zemljama ZB6 okruženje za filantropiju umereno podsticajno. Iako je regulatorno okruženje za osnivanje i rad filantropske organizacije (FO) podsticajno, neophodno je unaprediti poreske politike u pogledu davanja i primanja donacija s obzirom na to da administrativne procedure mogu biti opterećujuće, pri čemu iziskuju dosta vremena i sredstava. Pored toga, vlasti sve manje podržavaju filantropske organizacije zbog faktora kao što su smanjenje javnih sredstava, napadi vlasti na organizacije za ljudska prava, nedostatak transparentnosti ili nedovoljna promocija filantropije.

U skladu sa metodologijom koja se koristi za globalni indeks filantropskog okruženja, na regionalnom nivou će se analizirati sledeći aspekti podsticajnog okruženja za filantropiju:

  1. Osnivanje/registracija, rad, zatvaranje filantropske organizacije
  2. Političko okruženje
  3. Ekonomsko okruženje
  4. Društveno i kulturno okruženje

Oporezivanje, koje direktno utiče na davanje u zemljama ZB6, analiziraće se od zemlje do zemlje. Opšti pregled mogućnosti (ili nedostatka mogućnosti) za prekogranične donacije zemalja ZB6, kao i različiti primeri regulative i rešenja za jednostavnije prekogranične donacije, prikazani su na kraju odeljka.

Šire okruženje za filantropiju – regionalna perspektiva
 
Osnivanje/registracija, rad, zatvaranje filantropskih organizacija

U celom regionu postoje dosledna i nedvosmislena pravila i propisi u vezi sa osnivanjem, radom i zatvaranjem FO. Međutim, Albanija je 2019. godine donela novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Ovaj zakon, Zakon br. 33/2019, klasifikovao je FO kao visokorizične za pranje novca i finansiranje terorizma, pri čemu ih je ovlastio da sprovode procene rizika kako bi se sprečio prekomerni državni nadzor. U Srbiji je Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma 2020. godine izvršila istragu u pedeset-sedam OCD (uključujući FO) i nezavisnih medija. To se desilo ubrzo nakon što je jedan provladin štampani tabloid objavio dodatak na osam stranica o tim organizacijama, pri čemu je doveo u pitanje njihove izvore finansiranja i misije, te se čini da je to bio jedini razlog zbog kojeg su te organizacije bile pod istragom.

Političko okruženje

Kao što je već navedeno, organizacija Freedom House klasifikovala je sve zemlje ZB6 kao zemlje koje imaju tranzicioni ili hibridni režim u smislu stanja demokratije, a politička klima za filantropiju u regionu ZB6 bi trebalo da se poboljša. Čini se da je odnos između vlasti i filantropskih organizacija nestabilan u ovoj oblasti. Transparentnost u saradnji, donošenju odluka i procesima finansiranja smanjena je u Albaniji i Crnoj Gori. U Srbiji je porasla tenzija između vlasti i različitih vrsta OCD. Posvećenost promociji filantropije je smanjena u Severnoj Makedoniji, a u Bosni i Hercegovini ne postoji.

Javno finansiranje filantropskih organizacija značajno se smanjilo u zemljama poput Albanije i Srbije zbog pandemije bolesti COVID-19 i ostalo je na niskom nivou, dok se ekonomsko okruženje za filantropske organizacije poboljšalo na Kosovu i u Crnoj Gori poslednjih godina. Kosovo i Severna Makedonija su primenile nove strategije i akcione planove za unapređenje civilnog društva, pri čemu se pruža mogućnost za poboljšanje političke klime za filantropiju.

Indeks održivosti OCD USAID-a ocenjuje finansijsku održivost OCD, uključujući filantropske organizacije, kao najmanje razvijenu dimenziju od sedam dimenzija koje prati u svakoj od zemalja ZB6[5] u 2021. godini. Međutim, pravno okruženje u regionu je relativno bolje ocenjeno, osim u Srbiji i Severnoj Makedoniji.[6]


[5] Osim Srbije, u kojoj je finansijska održivost na sličnom nivou kao u drugim zemljama ZB6, ali se slika u javnosti, na primer, ocenjuje kao problematičnija.

[6] Preostalih pet dimenzija su organizacioni kapacitet, zagovaranje, pružanje usluga, infrastruktura i slika u javnosti.

Ekonomsko okruženje

Zemlje u regionu se suočavaju sa poteškoćama u efikasnom održavanju svojih ekonomija zbog lošeg upravljanja, korupcije i visoke stope nezaposlenosti. Nažalost, katastrofe poput zemljotresa u Albaniji 2019. godine i pandemije bolesti COVID-19 pogoršale su situaciju, pri čemu su negativno uticale na ekonomski napredak koji je otpočeo u nekim zemljama. Kao rezultat toga, manje je prostora za donacije. Ekonomska i energetska kriza koja je usledila, zajedno sa eskalacijom stope inflacije, dodatno su otežali ekonomski razvoj u regionu ZB.

Društveno i kulturno okruženje

Zemlje Zapadnog Balkana imaju bogatu tradiciju filantropije i solidarnosti, koju takođe karakterišu njihove društvene vrednosti i verska raznolikost. Ljudi u regionu pokazuju snažan osećaj jedinstva i rado doprinose svojim zajednicama. Međutim, čini se da donatori u ovoj oblasti imaju ograničeno znanje o filantropskim organizacijama i nemaju poverenja u institucionalnu filantropiju, iako se to postepeno menja kako sve više organizacija usvaja različite tehnike prikupljanja sredstava (fandrejzinga) i pokušava da koristi nove pristupe. U Crnoj Gori, anketa organizovana 2019. godine pokazala je da više pojedinaca veruje da se sredstva prikupljena za filantropske aktivnosti koriste na odgovarajući način u odnosu na 2012. godinu.

Oporezivanje i fiskalna pitanja – profili zemalja ZB6
 
Albanija

Prenošenje kapitala ili gotovine preko granica je generalno neograničeno, osim kada se radi o propisima koji se odnose na pranje novca kojima se zahteva dokaz o finansiranju ili plaćanju. Međutim, važno je napomenuti da se olakšice i oslobađanja u pogledu poreza za korporacije za donacije unutar zemlje ne primenjuju na prekogranične donacije. Nenovčane donacije se tretiraju kao druga izvezena roba i na njih se primenjuju PDV i carinske dažbine. Filantropske organizacije mogu dobiti oslobođenje od carinskog PDV za određenu uvezenu robu, ali ne i za izvoz.

Bosna i Hercegovina

Pravnim licima koja doniraju sektorima od javnog interesa odobravaju se poreski podsticaji kroz poreske odbitke, u skladu sa važećim propisima. Iznos poreskog odbitka se obračunava na osnovu ukupnog prihoda poreskog obveznika pravnog lica. I novčane i nenovčane donacije pravnih lica oslobođene su oporezivanja. Slično tome, donacije pojedinaca takođe su oslobođene oporezivanja.

Kosovo

Na Kosovu, donacije pojedinaca i korporacija kao i donacije iz drugih izvora mogu dobiti odbitak od 10% na svoj oporezivi prihod ako doniraju kvalifikovanim primaocima iz oblasti humanitarne pomoći, zdravstva, obrazovanja, vere, nauke, kulture, zaštite životne sredine i sporta. Ovi kvalifikovani primaoci uključuju nekomercijalne organizacije i OCD koje se direktno bave aktivnostima vezanim za pomenute oblasti. Međutim, odredbe u vezi sa OCD u Zakonu o porezu na prihode korporacija su nejasne jer nije precizirano da li se izuzeća od standardnog poreza na prihode korporacija primenjuju na sve OCD ili samo na one sa Statusom javne koristi.

Crna Gora

Pravna lica mogu dobiti poreske podsticaje kroz poreske odbitke za donacije u oblastima od javnog interesa. Za obračun odbitka za ove donacije koristi se ukupan bruto prihod pravnog lica. Pored toga, donacije pravnih lica u gotovini, robi i uslugama su oslobođene oporezivanja. Isto tako, donacije koje daju pojedinci takođe su oslobođene oporezivanja.

Severna Makedonija

Pravna lica koja doniraju u oblastima od javnog interesa mogu imati poreske podsticaje u vidu odbitaka. Odbitak se obračunava na osnovu ukupnog prihoda lica. Takođe, pravna lica su oslobođena plaćanja poreza na donacije u vidu gotovine, robe ili usluga.

Srbija

U Srbiji se donacije kompanija mogu odbiti kao rashod u poreskom bilansu stanja na osnovu člana 15. Zakona o porezu na dobit pravnih lica. Zakon dozvoljava odbitke do 5% od ukupnog prihoda kompanije za troškove koji se odnose na zdravstvene, obrazovne, naučne, humanitarne, verske i sportske namene, zaštitu životne sredine, kao i davanja ustanovama, odnosno pružaocima usluga socijalne zaštite. Nažalost, pojedinci nemaju nikakve poreske podsticaje za donacije, koje nisu oslobođene oporezivanja. Novčane donacije se ne oporezuju.

Propisi i rešenja za jednostavnije prekogranično doniranje
 
Praksa na Zapadnom Balkanu

U zemljama ZB6 ne postoje ograničenja u pogledu prekograničnih donacija. Međutim, poreski podsticaji su ograničeni, a troškovi bankarskih transakcija i procedure registracije mogu se razlikovati za slanje ili primanje donacija preko granica. U većini zemalja u regionu, prekogranične donacije ne ispunjavaju uslove za poreske odbitke. Bez obzira na to, na Kosovu, filantropske organizacije mogu da budu oslobođene od PDV za dobrotvorne nenovčane donacije. U Severnoj Makedoniji, poreski odbici se primenjuju na prekogranične donacije za prirodne ili humanitarne katastrofe. Filantropske organizacije u zemljama ZB6 mogu da primaju prekogranične donacije bez ikakvih ograničenja i često dobijaju slične poreske olakšice kao domaće dobrotvorne organizacije.

Praksa u EU

U većini zemalja EU, prekogranične donacije se ne podstiču kao standardna praksa. Iako postoji načelo nediskriminacije u poreskom zakonodavstvu u vezi sa aktivnostima od javnog interesa, svaka država članica može uspostaviti sopstvene propise. Međutim, neki specifični scenariji mogu se kvalifikovati za subvenciju ako strani entitet ispunjava specifične domaće i/ili međunarodne kriterijume, dok su neke države članice uvele neke podsticaje.

Da bi rešilo ovo pitanje u okviru EU i da bi se pojednostavile prekogranične donacije, Evropska mreža za transnacionalna davanja (Transnational Giving Europe Network) omogućava povezivanje preko granica i efikasne novčane donacije u pogledu poreza u 20 zemalja EU – kao mreža, to je uspostavljena pravna struktura u različitim evropskim zemljama u kojima donatori borave. Mreža na taj način omogućava donatorima, korporacijama i pojedincima sa boravkom u jednoj od zemalja učesnica da finansijski podrže neprofitne organizacije u drugim zemljama članicama, dok istovremeno imaju direktnu korist od poreskih olakšica predviđenih zakonodavstvom njihove zemlje boravka.

Iskustva u delovima Azije i Australije

U mnogim zemljama južne, jugoistočne, istočne Azije i u Australiji, dobrotvorne organizacije se suočavaju sa specifičnim i strogim ograničenjima prilikom aktivnosti u inostranstvu. Vlade u regionu su zabrinute zbog pranja novca i finansiranja terorizma, što je dovelo do pojačanog nadzora nad davanjem u inostranstvu. Ograničenja se mogu odnositi na zahteve upućene vlastima za odobrenje korišćenja sredstava, bankarske propise u vezi sa transakcijama i dodatne zahteve za izveštavanje o prekograničnom finansiranju i prekograničnim aktivnostima. Iako su ove kontrole neophodne da bi se sprečile nezakonite transakcije, često ne postoji jasna kontrolna lista usklađenosti, što može predstavljati značajan razlog za zabrinutost za donatore.

U regionu žive mnogi najbogatiji ljudi na svetu, a veliki donatori i filantropi žele da doniraju u regionu. Sa ukupnom populacijom od skoro 3 milijarde ljudi samo u Indiji i Kini, region se suočava sa značajnim globalnim problemima koje treba rešavati. Međutim, dodatne izazove predstavlja nailaženje na različite propise i jezičke barijere kao i izgradnja postojanih odnosa sa donatorima. Ovaj region tek treba da uspostavi efikasnije prekogranične donacije, a prioriteti mogu biti bolja regulativa i izgradnja filantropske infrastrukture koja promoviše kulturu filantropije.

Bilateralni sporazumi

U određenim okolnostima, doniranje stranoj filantropskoj organizaciji može rezultirati poreskim olakšicama i drugim podsticajima ako zemlje imaju bilateralne sporazume koji omogućavaju takvu olakšicu. Na primer, Sjedinjene Američke Države imaju sporazume sa Kanadom, Meksikom i Izraelom koji olakšavaju ovaj proces. Slično tome, Holandija i Barbados, kao i Meksiko i Barbados, imaju odredbe u svojim ugovorima koje dozvoljavaju da takve donacije dobiju poreske olakšice.

Preporuke
 
PODIZANJE SVESTI O FILANTROPSKIM DAVANJU U REGIONU

Koliko god da su svest i znanje o filantropiji potrebni na lokalnom i nacionalnom nivou, toliko su potrebni i na regionalnom nivou, među svim zainteresovanim stranama. Civilno društvo, kompanije, državni službenici, građani i oni koji su uključeni u regionalne aktivnosti i projekte, trebalo bi posebno da budu ciljna publika za narative koji ističu mogućnosti davanja između zemalja sa zajedničkim interesima i negovanje kulture davanja koja se fokusira na pozitivan uticaj na region.

VIŠE REGIONALNIH ISTRAŽIVANJA O DAVANJU

Kako bi se unapredilo razumevanje filantropije, potrebno je pristupiti daljim istraživanjem analize podataka kako bi se utvrdila njena funkcionalnost, pokretači i potencijalni izazovi za njen razvoj. Bilo bi korisno sprovesti komparativna regionalna istraživanja, detaljnije obraditi motive, mehanizme, obim i uticaj filantropskih akcija.

KOMPARATIVNA REGIONALNA POLITIČKA/REGULATORNA ANALIZA

Prilikom sprovođenja komparativne analize politika u zemljama ZB6, neophodno je uzeti u obzir propise koji se odnose na sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma i zakone koji se odnose na carinu, poreze[7], prihode, civilno društvo i fondacije. Pored toga, neophodno je istražiti zakone koji regulišu ulazak i boravak stranaca.


[7] Na novčane donacije kao i često doniranu robu kao što su lekovi, medicinski uređaji, građevinski materijal i oprema.

STRATEŠKI PRISTUP RAZVOJU PREKOGRANIČNE FILANTROPIJE U ZEMLJAMA ZB6

Strateški pristup razvoju prekogranične filantropije u zemljama ZB6 uključuje sledeće aspekte:

  • Postavljanje dugoročnih, fleksibilnih planova u pogledu zagovaranja, koji uzimaju u obzir da svako nastojanje da se prilagode politike ili prakse u zemljama ZB6 podrazumeva političke odluke koje se moraju dozvoliti sa vrha i treba da budu u skladu sa politikom proširenja EU i drugim prekograničnim inicijativama;
  • Podsticaj, dokazi i zahtevi moraju doći „odozdo” kao jasan glas ljudi iz zemalja ZB6;
  • Postojeće mreže i regionalne agende, poput Zelene agende za Zapadni Balkan, Otvorenog Balkana, Akcionog plana za Zapadni Balkan ili regionalnih mreža za zaštitu životne sredine ili mreža za mlade, mogu se koristiti kao sredstva za prikazivanje kako filantropija može doprineti solidarnosti i razvoju u zemljama ZB6, u vezi sa raznim hitnim pitanjima i mogućnostima za razvoj, kao i za uključivanje filantropije u diskusije kako bi se doprinelo oporavku i razvoju zajednica u regionu.
  • Obezbeđivanje da akcije doprinose uravnoteženom razvoju filantropskog ekosistema u regionu Zapadnog Balkana.
BILATERALNA SINHRONIZACIJA NA PRVOM MESTU

Pre nego što dođemo do ove „filantropske harmonije zemalja ZB6”, trebalo bi da počnemo sa sinhronizacijom na bilateralnom nivou. Poređenje regulatornog okvira biće mnogo lakše između dve zemlje nego između šest; stvaranje pristupa koji bi omogućili jednostavniji transfer humanitarne pomoći između dve zemlje može se ostvariti brže nego između šest zemalja. Istraživanje i pronalaženje rešenja koja mogu da pomognu da se poveća davanje između dve zemlje ZB6, a zatim da se to proširi na druge zemlje u regionu, moglo bi uštedeti vreme i novac i omogućiti testiranje različitih rešenja.

INICIJATORI FILANTROPIJE ZA REGIONALNU FILANTROPIJU

Identifikovanje i angažovanje inicijatora filantropije na nacionalnom nivou može pokrenuti razgovore o uspostavljanju transnacionalne mreže za doniranje u regionu Zapadnog Balkana. Oni imaju ključnu ulogu u korišćenju različitih prednosti sektora, promovisanju komunikacije, razmeni uspešnih strategija i podsticanju prekograničnih donacija na regionalnom nivou.

IZGRADNJA JAČIH VEZA

Da bi se uspostavila mreža koja obuhvata više zemalja u regionu, ključno je da širi ekosistem radi zajedno i snabdeva osnovnu lokalnu infrastrukturu i pruža pomoć. Ovo podrazumeva uključivanje donatora u regionalna pitanja i procedure, pri čemu se poboljšava atmosfera za prekograničnu filantropiju. U tom smislu, SIGN mreža može da ima ključnu ulogu u povezivanju regionalnih zainteresovanih strana tako što nudi pristup lokalnom znanju i stručnosti i pomaže unapređenju kulture davanja u regionu.

Zaključci i početna razmišljanja o nalazima istraživanja
 
POTENCIJAL ZA FILANTROPIJU

Ljudi i kompanije iz zemalja ZB6 voljni su da daruju drugim zemljama i zemljama u regionu.

Uprkos izazovima koje su donele pandemija bolesti COVID-19 i druge krize, filantropski duh regiona je ostao snažan. Štaviše, iako se obim davanja smanjio (ali je i dalje mnogo veći nego pre 2019. godine), primetan je porast filantropskih donacija drugim zemljama, posebno 2023. godine. Ovaj trend je posebno impresivan s obzirom na nedostatak podsticaja koje pruža regulatorni okvir za nacionalno i prekogranično davanje. Takođe, ovaj pomak u oblasti filantropije se dešava iako mnogi ljudi u regionu još uvek treba da steknu znanja o filantropiji i (potencijalnim) donatorima i (potencijalnim) primaocima donacija. Druge zainteresovane strane takođe ne razumeju u potpunosti uticaj filantropije.

NAJBLIŽE KOMŠIJE ILI ETNIČKE I VERSKE VEZE

Kada se uzmu u obzir dostupni obrasci doniranja među zemljama ZB6, postaje očigledno da je veća verovatnoća da će se doniranje desiti između susednih zemalja nego onih koje su udaljenije. Na primer, nije bilo registrovanih donacija iz Albanije Bosni i Hercegovini, a bilo je samo nekoliko beznačajnih donacija iz Bosne i Hercegovine Severnoj Makedoniji. Međutim, nije bilo registrovanih donacija iz Albanije Crnoj Gori, iako se graniče. Jedno moguće objašnjenje za ovaj trend je da se donacije manje zasnivaju na blizini primalaca, a više na zajedničkom etničkom i/ili verskom identitetu. Iako nema dovoljno konkretnih podataka koji bi to potvrdili, ovom objašnjenju doprinose istorija i trenutne etničke i verske podele u regionu – ili nedostatak multikulturalnosti. Ako je to tačno, veća solidarnost, razumevanje i prihvatanje različitih kultura u regionu omogućiće veću podršku (donacije) u regionu. Ili je možda suprotno – da li filantropija može doprineti boljoj saradnji i podršci među svim zemljama?

Kratak pregled metodologije

Ovaj izveštaj je pripremljen korišćenjem baze podataka Balkan daruje, koja je i dalje najpouzdanija baza podataka o filantropskim davanjima u regionu. Zbog odsustva zvaničnih podataka (npr. Ministarstva finansija ili Poreske uprave), Catalyst Balkans koristi alternativne načine za prikupljanje podataka, pre svega medijske izveštaje i izveštaje donatora i primalaca. Od januara 2014. godine do marta 2023. godine (prvi kvartal), izveštaji su sastavljani koristeći štampane, elektronske (radio i TV) i onlajn medije na lokalnom, regionalnom i nacionalnom nivou u šest zemalja ZB.

Važno je napomenuti da korišćena metodologija ima svoja ograničenja jer može doći do neslaganja između stvarnog stanja i zabeleženih podataka. Štaviše, medijsko izveštavanje o filantropskim nastojanjima nije sveobuhvatno, a primenjeni metod praćenja medija (koristeći medijski kliping) takođe ne može da pruži potpunu sliku. Ipak, naše istraživanje pruža dovoljno pouzdan uvid u ključne aspekte filantropskog davanja jer brojke, iako nisu sveobuhvatne, ukazuju na minimalnu vrednost za relevantne indikatore. Na primer, ako razgovaramo o broju instanci dobrotvornih akcija, možemo sa sigurnošću tvrditi da je broj koji prikazujemo minimalni broj instanci. Isto važi i za iznose, aktere i druge podatke. Dakle, ovi podaci se mogu koristiti da ukažu na minimalni stepen razvoja filantropije.

Konsultovali smo se sa brojnim sekundarnim izvorima da bismo stekli bolje razumevanje filantropije na Zapadnom Balkanu i njenog potencijala za prekogranični uticaj. Ovi izvori uključuju izveštaje o stanju filantropije i razvoja civilnog društva, profile zemalja, analizu politike i slične materijale. Istraživanjem ovih izvora, pokušali smo da bolje razumemo nijanse različitih konteksta i propisa koji oblikuju filantropske aktivnosti u regionu i identifikuju mogućnosti za saradnju i rast.

Aneks I – Spisak referenci

Ovaj izveštaj je pripremljen u okviru projekta „Zaštita građanskog prostora – Regionalni centar za razvoj civilnog društva“ koji finansira Sida, a sprovodi BCSDN.

Sadržaj ovog dokumenta i predstavljeni podaci i stavovi ne predstavljaju zvaničan stav i mišljenje Side i BCSDN-a. Odgovornost za informacije i stavove izražene u ovom dokumentu je u potpunosti na autoru(ima).