Koliko znate o stanju filantropije u zemlji i regionu?

Catalyst Balkans od 2013. istražuje i analizira stanje filantropije u regionu i objavljuje podatke o davanjima u bazi Giving Balkans i godišnjim izveštajima o davanjima za Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Crnu Goru, Hrvatsku, Srbiju, Kosovo i Severnu Makedoniju.

Ono što BiH izdvaja od ostalih zemalja jeste podatak da je zahvaljujući interesovanju medija za temu davanja i spremnosti aktera da podele informacije, bilo lakše doći do podataka o davanjima za opšte dobro i prikazati kako se, kome i za šta najviše daruje.

U 2018, BiH se izdvojila i po značajnom trendu rasta kada su u pitanju donacije za opšte dobro – prošle godine broj davanja u BiH porastao je za 29% u odnosu na 2017, dok je procenjena darovana suma (više od 7,9 miliona EUR) za 33,3% veća nego prethodne godine.

Kako BiH daruje?

U BiH su najaktivniji darodavci građani, koji su učestvovali u 48,5% akcija, dok poslovni sektor sa 31,3% zauzima drugo mesto na listi ključnih darodavaca.

Kada su u pitanju teme za koje BiH daruje, najčešće podržavane su zdravstvo, podrška marginalizovanim grupama, obrazovanje i smanjenje siromaštva, dok su najviše podržavani primaoci donacija pojedinci/porodice (37%), neprofitne organizacije (32,4%), institucije (23,5%) i lokalne/nacionalne vlasti (5,6%).

Zanimljivo je i da je u 2018. došlo do promene kada su korisničke grupe u pitanju, te je najveći broj davanja (29,3%) bio usmeren na populaciju iz lokalnih zajednica, pa je ova korisnička grupa, prvi put nakon 2013, bila najviše podržana. Na drugom mestu su, kao u 2017, osobe sa zdravstvenim problemima.

Broj davanja sa dugoročnim efektom, odnosno strateških davanja u poslednjih nekoliko godina je u porastu a prošle godine je dostigao 38,2%, što pokazuje da darodavci postaju sve odlučniji u nameri da ulažu strateški, kako bi doprineli razvoju svojih zajednica.

Ono što je važno je da pozitivan trend nije zastupljen samo kada je u pitanju porast davanja, već i kada je u pitanju transparentnost. Nivo transparentnosti o zabeleženim darovanim sumama iznosi 47,4%, što je do sada najveći zabeleženi procenat za BiH.

Kako su izgledala davanja građana?

Učešćem u različitim akcijama i inicijativama za opšte dobro, kroz masovna davanja, građani su u 2018. bili najaktivniji darodavci, kako kada je u pitanju broj realizovanih akcija, tako i kada je u pitanju ukupna zabeležena suma.

Kroz masovna davanja, najčešće podržavane teme bile su zdravstvo (42,9%), podrška marginalizovanim grupama (21,2%) i smanjenje siromaštva, dok su najviše podržavani primaoci donacija bili pojedinci i porodice (57,1%), neprofitne organizacije (29,3%) i institucije (11,1%).

Jedan od primera uspešnog prikupljanja sredstava kroz masovna davanja, jeste podrška za narodne kuhinje u nekoliko gradova u BiH. Tako je, u Banja Luci, Fondacija Mozaik sakupila 1.500 EUR za kuhinju „Obrok ljubavi” zahvaljujući SMS porukama poslatim na broj namenjen za ovu akciju. Istovremeno je organizovala radionice, sportske događaje, prikupljanje hrane, pa čak i operske koncerte kako bi pridobila što veću podršku i što više podigla nivo svesti.

U Novom Sarajevu, udruženje Pomozi.ba je organizovalo nekoliko bazara i radionica kako bi prikupilo sredstva i obučilo volontere za rad u lokalnoj kuhinji koja redovno dobija podršku od meštana, dok su u Tuzli poljoprivrednici i ratni veterani direktno donirali proizvode sa svojih farmi narodnoj kuhinji Tuzla Imaret.

Kako daruje poslovni sektor?

Kompanije širom BiH u 2018. najviše su podržavale institucije (53,3%), neprofitne organizacije (33,2%) i pojedince i porodice (9,7%), dok su najčešće podržavane teme bile obrazovanje (34,9%), podrška marginalizovanim grupama (27%) i zdravstvo (8,6%).

Kao primere davanja kompanije sa dugoročnim efektom izdvaja se donacija fabrike obuće Sportek, koja je donirala ultrazvučni aparat Domu zdravlja Sveti Pantelejmon, u vrednosti od 37.000 EUR, kao i projekat koji su sproveli EFT-Rudnik i Termoelektrana Stanari, koji su donirali 47.000 EUR za renoviranje Osnovne škole „Desanka Maksimović” u Dragalovcima. Zahvaljujući ovoj donaciji škola je dobila novi krov, fasadu, prozore, kupatilo i školsko igralište.

Davanja za neprofitne organizacije

Kada su u pitanju davanja za neprofitne organizacije, građani su i dalje ti koji najviše podržavaju rad i ciljeve neprofitnih organizacija sa 43,9% akcija davanja, a prati ih poslovni sektor sa 32.1%.

Najviše podržavane organizacije u 2018. bile su „Srce za djecu oboljelu od raka” koje pomaže deci oboleloj od raka, udruženje Pomozi.ba koje pomaže ekonomski ugroženim osobama i osobama sa zdravstvenim problemima, udruženje građana „Mozaik prijateljstva” koje pruža usluge narodne kuhinje, organizacija SOS Dječija sela Bosna i Hercegovina, udruženje roditelja dece obolele od malignih bolesti „Iskra”, i Međunarodni forum solidarnosti EMMAUS, koji pomaže u rešavanju migrantske krize.

U fokusu poslovnog sektora posebno je bila organizacija SOS Dječija sela Bosna i Hercegovina, koja je u 2018. obeležila dve decenije rada. Kompanije kao što su Bosnalijek, Bingo Export-Import Tuzla, Raiffeisen Bank, i Violeta nastavile su svoja višegodišnja ulaganja u ovu organizaciju i u 2018. ukupno donirale više od 45.000 EUR za različite potrebe.

Davanja za lokalne zajednice

Lokalne zajednice, sa 29,3% bile su najčešće podržana korisnička grupa, a kada su u u pitanju konkretne akcije za podršku lokalnoj zajednici izdvojio se program Fondacije Mozaik Lonac.pro, koji je pomogao da 269 projekata iz 40 opština u Bosni i Hercegovini dobije podršku od građana iz lokalnih zajednica i kompanija.  Zahvaljujući kampanjama za prikupljanje sredstava i donacijama poslovnog sektora, više od 100.000 EUR uloženo je u nova igrališta, osvetljenje za košarkaške terene, časove samoodbrane i aktivnosti fizičkog vaspitanja za decu.

Više uspešnih akcija za podršku lokalnoj zajednici sprovela je i Fondacija tuzlanske zajednice, koja je zahvaljujući donacijama građana i kompanija sakupila više od 40.000 EUR.

Zaključak

U poređenju sa prethodnim godinama primećuje se da je u 2018. ostvaren značajan rast kada su davanja za opšte dobro u pitanju. Naročito ako uporedimo podatke sa davanjima iz 2015. i 2016. godine, kada su ukupne darovane sume iznosile 5,8 i 3,4 miliona EUR.

Ono što je uočeno kao pozitivan trend je i sve veći broj ulaganja sa dugoročnim efektom, koji je u 2018. iznosio 38,2% u odnosu na 27,8% iz 2017. i 17,6% iz 2016. godine.

Primećuje se i porast davanja iz dijaspore, koji se, zahvaljujući značajnim doprinosima pojedinačnih darodavaca povećao da 6% u 2017. na 24,3% u 2018. godini.

Pogledajte kompletne glavne nalaze istraživanja BiH daruje 2018. ili se registrujte na našoj Giving Balkans platformi i uđite dublje u podatke o donacijama u Bosni i Hercegovini.