Udruga BIOM svakodnevno radi na očuvanju prirode, izgradnji kvalitetnog odnosa ljudi prema prirodi, zaštiti divljih vrsta sa akcentom na ptice i podizanju svesti o bioraznolikosti, ugroženosti vrsta i staništa i održivom razvoju.

Članica je značajnih međunarodnih mreža za očuvanje ptica i prirode i ponosni izdavač priručnika Ptice Hrvatske i Europe, hrvatskog izdanja jednog od najboljih svetskih vodiča za prepoznavanje ptica.

Kako izgleda rad udruge BIOM, kako se razvijala njena misija, u čemu se ogleda svakodnevni doprinos zajednici i na koji način joj zajednica pomaže u izgradnji boljih veza čoveka i prirode, ispričali su nam izvršna direktorica Željka Rajković, administrativni i finansijski direktor, Tomislav Hudina, savetnik za zaštitu prirode, Ivan Budinski, voditeljica područnog ureda u Sinju i voditeljica Programa za očuvanje sisavaca, Ivana Selenac, voditeljica Programa za edukaciju, volontere i članove, Iva Šoštarić i voditelj Programa za očuvanje ptica, Dubravko Dender.

Kako je nastala Udruga BIOM? Sa kojom idejom je sve počelo, kako se razvijala vaša misija?

Ivan: Udruga BIOM je nastala kao Udruga za biološka istraživanja - BIOM kao ideja većeg broja starijih studenata biologije i nedavno diplomiranih biologa koji su željeli, uz redovni posao, moći obavljati i istraživanja. U tom razdoblju su brojni i raznoliki mali projekti bioloških istraživanja (1.000 - 2.500 €) bili financirani od strane javnih ustanova koje upravljaju zaštićenim područjima i to je bila niša koju se tada ciljalo. Vrlo brzo, kako se broj takvih projekata povećavao, se ideja usmjerila prema većim projektima i zapošljavanju mladih stručnjaka. Usporedno s tim se i ideja ‘’bioloških istraživanja’’ usmjerila prema ‘’konzervacijskoj biologiji’’.

Savetnik za zaštitu prirode, Ivan Budinski

Željka: Velika prekretnica u razvoju udruge bilo je otvaranje pretpristupnih fondova EU, a nakon pristupanja EU i Europskih strukturnih i investicijskih fondova. Tek smo time počeli biti organizacija civilnog društva u punom smislu te riječi, jer smo dobili priliku baviti se i zagovaračkim aspektom zaštite prirode a ne samo konzervacijskom biologijom. Razvojem udruge su i teme edukacije, volontera i članova postajale sve važnije, a zadnjih godina se sve više usmjeravamo i u fundraising od pojedinačnih donatora i poslovnog sektora. U budućnosti nam je želja razviti mrežu naših članova i partnera s kojima ćemo zajednički doprinositi općem dobru.

Izvršna direktorica Željka Rajković

 Koja je bila Vaša lična motivacija za rad u neprofitnom sektoru?

Ivan: Usporedno sa završavanjem fakulteta sam počeo samostalno obavljati istraživanja ptica financirana od strane javnih službi što mi je i pokazalo da ću teško kroz javni sektor održati stručnu razinu i da mi za to treba sloboda neprofitnog sektora. Odnosno, smatrao sam da radom u neprofitnom sektoru mogu izbjeći razne korupcijske elemente (uključujući nestručnost) koji su prisutni u javnom sektoru.

Tomislav: Nakon što sam završio fakultet htio sam raditi u struci te se rad u Biomu činio iznimno primamljivim. Nakon što se otvorila pozicija prijavio sam se i dobio posao. Rad u neprofitnom sektoru a još k tome i u struci za mene je bio velika motivacija jer sam htio sudjelovati u konkretnim poboljšanjima i unaprjeđenju sustava zaštite prirode u Hrvatskoj. To mi je bila velika motivacija tada ali je i dalje, sad gotovo 10 godina kasnije.

Iva: Ravno sam s fakulteta postala dio neprofitne priče i od samog početka se u njoj toliko pronašla da dugo nisam mnogo ni razmišljala o tome kako bih se snašla u “drugim svjetovima”. No kroz iskustvo suradnje s različitim sektorima postala sam svjesnija razlika među njima i danas mogu reći da ono što me već preko 6 godina motivira i ispunjava je upravo mogućnost da aktivno radim na vrlo raznolikom spektru važnih tema koje izravno doprinose zaštiti prirode i dobrobiti društva. Ključan element toga je da u odabiru i prioritizaciji tih tema imam mogućnost (i odgovornost!) aktivno sudjelovati, oblikovati ih te brzo reagirati na promjene i nove potrebe. Na ovaj način moj rad i trud ostaje svrhovit i relevantan, što je iznimno motivirajuće. Raznolikost tema i područja kojima se bavimo također zahtijeva od mene širok spektar vještina te mi daje brojne mogućnosti za učenje, napredak i razvoj. Ukratko, rad u neprofitnom sektoru pruža mi priliku da svoju strast za zaštitu prirode uspješno pretočim u pozitivnu promjenu kakvu želim vidjeti i kakve želim biti dio!

Voditeljica Programa za edukaciju, volontere i članove, Iva Šoštarić

Dubravko: Rad u neprofitnom sektoru prije svega doživljavam kao vlastiti doprinos razvoju društva čiji sam dio u polju zaštite prirode. Posjedujem iskustvo rada u javnom sektoru pa mogu reći kako kroz rad u udruzi osjećam znatno veću povezanost s dijelom društva koji se želi uključiti i doprinijeti očuvanju bioraznolikost u Hrvatskoj. U toj povezanosti nalazim veliku motivaciju za vlastiti rad. Uz navedno, rad u neprofitnom sektoru meni i mojim kolegama omogućuje da s različitim partnerima sami definiramo prioritetne teme koje ujedno držimo najvažnijima kada je riječ o očuvanju bioraznolikosti. To se posebno odnosi na one teme koje su zbog različitih političkih ili drugih interesa marginalizirane i nisu prepoznate kao najvažnije.

Voditelj Programa za očuvanje ptica, Dubravko Dender

Ivana: Kroz rad u neprofitnom sektoru želim direktnije svojim znanjima, vještinama i radom doprinositi direktno društvu te mi se ideja da radim u profitabilnom sektoru kroz koji pojedinac stjeće profit, ne uklapa u moje osobne stavove. U neprofitnom sektoru se osjećam ugodno jer je to okruženje gdje ljudi žele podići kvalitetu društva u kojem živimo i spremni su svoje vrijeme i rad tome posvetiti.

Željka: Rad za opće dobro u području zaštite prirode bez apsurda koje u Hrvatskoj donosi javni sektor je moja dugogodišnja motivacija. Osjećam pripadnost sektoru civilnog društva jer se moje vrijednosti preklapaju s temeljnim postavkama civilnog društva, motivacija u sektoru nam je neupitna i nitko se ne čudi kad volim svoj posao.

Kako se finansira Udruga BIOM? Sa kojim različitim tipovima donatora sarađujete i na koji način?  Na koje sve načine oni koji to žele mogu podržati rad udruge?

Tomislav: Biom je počeo kao mala udruga bez zaposlenika i s vrlo malim brojem projekata i usluga. U početku je glavnina prihoda dolazila od malih usluga, ali kako je organizacija rasla stvari su se mijenjale, došli su prvi zaposlenici, a onda i sve veći projekti i usluge. Male projekte zamjenjivali su veći na kojima smo bili partneri a onda se dogodila i prekretnica kojom smo došli u poziciju da mi budemo voditelji velikih projekata. Osim projektima udruga se i dalje financira dijelom i kroz provođenje usluga za različite parkove prirode i nacionalne parkove, županijske javne ustanove i ministarstva, ali taj segment čini samo oko 20% udjela u godišnjem proračunu s daljnjom tendencijom smanjivanja. Biom tako danas nakon 16 godina postojanja na godišnjoj razini u provedbi ima oko tridesetak projekata i petnaestak usluga s ukupnim godišnjim proračunom od oko 1,2 milijuna eura.

Administrativni i finansijski direktor, Tomislav Hudina

Željka: Biom se prvenstveno financira kroz EU projekte i projekte međunarodnih fondacija. Da smo osuđeni na nacionalno financiranje, ne bi nas bilo. Prijavljujemo se na natječaje u EU, gdje nam je ključan Program LIFE. Prijavljujemo se i na usluge (konzultantske poslove) koje u sklopu EU projekata raspisuju ministarstva. Odnos s EU i s ministarstvima tijekom provedbe projekata i usluga je dosta drugačiji nego odnos s međunarodnim fondacijama. S fondacijama gradimo partnerski odnos, daju nam povjerenje i žele da uspijemo u onome što radimo, jer to je onda i njihov uspjeh. S poslovnim sektorom s kojim dijelimo zajedničke vrijednosti polako stječemo iskustva i vjerujemo u izgradnju partnerskih odnosa s takvim organizacijama.

Oni koji žele rad udruge mogu podržati kroz donacije, članstvo i volontiranje. Donacije mogu biti financijske (jednokratne, višekratne ili ponavljajuće) a mogu biti i u naturi (kroz donaciju proizvoda i dr.), a sve se naravno koriste isključivo za postizanje ciljeva udruge. Članovi doprinose kroz svoj samostalni rad, uključivanjem u naše aktivnosti, uključivanje u upravljanje organizacijom te članarinom. Volonteri koji nisu članovi doprinose radu udruge darivanjem svog dragocjenog vremena za ostvarivanje zajedničkih ciljeva. Svake godine pratimo doprinos i naših donatora i naših članova i našim volontera.

 Zagovaranje je važan deo rada udruge. Kako izgledaju vaše zagovaračke aktivnosti?

Željka: Biomove zagovaračke aktivnosti obuhvaćaju javno zagovaranje promjene EU i nacionalnih politika koje se tiču zaštite prirode i povezanih sektora, te koje se tiču organizacija civilnog društva. Tako kroz članstvo u BirdLife partnerstvu zagovaramo promjene EU politika izravno u Briselu - bilo u EU parlamentu, kod Europske komisije ili Europskog vijeća. Na nacionalnoj razini se redovito uključujemo u javna savjetovanja strateških dokumenata i propisa a također potičemo državu na participatornu izradu dokumenata i propisa. Važno nam je i utjecanje na transparentnost rada javnog sektora te osiguranje pristupa informacijama o okolišu, sudjelovanja javnosti u odlučivanju i pristupa pravosuđu u pitanjima okoliša. Kada je potrebno, podižemo tužbe protiv nadležnih tijela na nacionalnim sudovima, a podnosim i pritužbe Europskoj komisiji kada smatramo da su neka prava iz zaštite prirode ugrožena. Važan aspekt našeg rada je i izgradnja koalicija organizacija civilnog društva te sudjelovanje u relevatnim nacionalnim i međunarodnim mrežama. Kroz djelovanje putem koalicija i mreža osiguravamo veći legitimitet, ali i dijelimo rizik izlaganja pritiscima i prijetnjama koji u našoj zemlji nažalost još uvijek postoje.

Volonterke i volonteri su takođe važan element udruge. Na koji način oni doprinose ostvarenju vaše misije i kako dolazite do volontera?

Iva: U naš se rad godišnje uključuje više od 150 lokalnih volontera koji sudjeluju u čitavom nizu aktivnosti - prikupljanju vrijednih podataka o rasprostranjenosti, brojnosti i prijetnjama na različite vrste ptica, održavanju istraživačko-edukativnih kampova, akcijama obnove vrijednih i ugroženih staništa, dojavi zločina protiv prirode… Osim rada s lokalnim volonterima svake godine ugošćujemo dugoročne strane volontere u sklopu projekata Europskih snaga solidarnosti koji tijekom svog boravka u Biomu doprinose istraživanjima i izravnim mjerama zaštite prirode te kreiranju brojnih edukativnih aktivnosti i materijala. Biomovi volonteri godišnje posvete u prosjeku 12.000 sati svog vremena doprinosu zaštiti prirode i podizanju svijesti javnosti o njezinoj važnosti, što ih čini neizostavnim dijelom naših rezultata i uspjeha! U današnje vrijeme kada krize bioraznolikosti i klimatskih promjena uzimaju sve veći zamah, mnogi građani imaju veliku želju aktivno doprinijeti zaštiti prirode i drago nam je reći kako zainteresiranih volontera zapravo ne manjka. Mnogo je veći izazov kvalitetno upregnuti i koordinirati volonterske snage na način koji volonterima pruža mogućnost za svrhovit doprinos našim zajedničkim ciljevima. Svake se godine stoga trudimo unaprijediti naše volonterske programe kako bismo na obostrano zadovoljstvo nastavili zajednički doprinositi zaštiti prirode!

Na koje načine još uključujete zajednicu u svoj rad i šta vam to donosi?

Ivana: Osim članstva, volonterstva i donatorskog elementa, razvijamo i druge načine uključivanja u rad naše organizacije upravo zato što očuvanje prirode često ovisi upravo o zajednici koja s tom prirodom živi. Tako kroz brojne projekte osnivamo savjetodavna vijeća gdje svi zainteresirani mogu doprinijeti promišljanju o provedbi specifičnih aktivnosti, kroz sadržaje ali i finacijski podržavamo aktivnosti lokalne zajednice koje su u skladu s našim načelima, dajemo podršku kroz savjetovanje o specifičnim temama bilo na razini pojedinca, organizacije, institucije. Ovisno o prilikama uključujemo i organizacije lokalne zajednice u projektna partnerstva čime se trudimo podići njihove kapacitete za daljnji samostalni rad.

Voditeljica Programa za edukaciju, volontere i članove, Ivana Selenac

Željka: Uključivanje zajednice nam omogućava suočavanje s realnim problemima  te zajedničko traženje rješenja koja će uzeti u obzir i očuvanje prirode i opstanak čovjeka u ruralnim područjima. Uključivanjem zajednice u urbanim područjma osvještavamo građane o važnosti urbane bioraznolikosti, ali i doprinosimo promjenama u lokalnim politikama, poput gradskih politika prema sivim vranama i gačcima. Uključivanjem zajednice također dajemo glas i onima koji ga možda samostalno ne bi imali, a zauzvrat dobivamo legitimitet i daljnju podršku našem radu.

Na koje načine smatrate da Udruga BIOM doprinosi razvoju filantropije u Hrvatskoj?

Željka: Nadamo se da smo svojim postojanjem i predanim radom na očuvanju prirode te izgradnjom mreže članova, volontera, donatora i podržavatelja primjer da ima smisla ulagati u organizacije civilnog društva, odnosno da se ulaganjem u organizacije civilnog društva doprinosi općem dobru i boljitku i prirode i društva. Još uvijek nismo dovoljno aktivni u filantropskoj zajednici, tek se učimo kako komunicirati što, kako i zašto radimo te se nadamo da ćemo u budućnosti moći znatnije i izravnije doprinijeti razvoju filantropije u Hrvatskoj.

Ivana: Prvestveno kao primjer organizacije civilnog društva koja djeluje u području očuvanja prirode gdje naglašava važnu ulogu zajednice ali i čovjeka kao pojedinca koji može i mora doprinositi boljitku. Osim toga, osvještavanjem o uslugama ekosustava koje koristimo iz prirode a koje isto tako sustavno uništavamo, želimo razviti svijest ljudi o tome da je za našu dobrobit i zdrav život upravo čista i očuvana priroda ključna.

Šta su najveći izazovi sa kojima se suočavate u radu?

Željka: Najveći izazov nam je osiguranje financijske stabilnosti organizacije zbog projektnog financiranja i potreba za znatnim udjelima vlastitog sufinanciranja projekata.  Programski nam nedostaje financija za naše zagovaračke aktivnosti te za naš rad s članovima i volonterima. Zbog naglog rasta organizacije velik nam je izazov razvoj organizacijskih kapaciteta, odnosno ulaganje u razvoj ljudskih resursa kako bismo mogli raditi kvalitetno i profesionalno. Izazov nam je i diverzifikacija naših prihoda, što zadnjih godina pokušavamo postići kroz prodaju proizvoda i usluga te fundraisingom od pojedinaca, a u budućnosti i od poslovnog sektora.

Šta su najveći uspesi koje je udruga ostvarila u dosadašnjem radu, a šta je ono što tek želite da postignete?

Željka: Udruga Biom postala je BirdLife partner u Hrvatskoj, BirdLife je najveće svjetsko partnerstvo za zaštitu ptica i prirode. Prva smo organizacija civilnog društva u Hrvatskoj koja vodi projekte iz EU Programa LIFE, ključnog programa za očuvanje prirode EU. Prvi smo se u Hrvatskoj počeli baviti međusektorskim temama poput ilegalnog ubijanja i trovanja životinja i elektrokucije. Rijetki smo koji se usudimo tužiti državu kada su prava vezana za zaštitu prirode ugrožena, te smo tako u nekoliko navrata dobili presude protiv države vezano za procjenu utjecaja vjetroelektrana na ptice. Zadnjih godina smo iznimno uspješni u provedbi izravnih mjera očuvanja morskih ptica, te smo postigli značajno povećanje i brojnosti i uspješnosti gnježđenja dvije vrste morskih ptica - gregule i kaukala. Svojim istraživanjima i stručnim znanjem smo doprinijeli i proglašavanju nekih ključnih zaštićenih područja poput posebnih rezervata na Neretvi i Parka prirode Dinara, a isto tako i važnim područjima ekološke mreže Natura 2000.

U budućnosti želimo provoditi izravne mjere očuvanja za vrste i staništa koja smatramo prioritetnim, što će opet uključivati poboljšanje stanišnih uvjeta ali i restauraciju staništa. Želim još više doprinositi uspješnoj međusektorskoj suradnji, jer je smatramo ključnom za očuvanje prirode. Također želimo graditi mrežu članova i partnera s kojima ćemo zajednički doprinositi očuvanju prirode i općem dobru našeg društva.