Na javnoj raspravi „Krizna filantropija u praksi: što smo naučili za naredni D-day?“ u suorganizaciji Zaklade SOLIDARNA i Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, predstavljeni su rezultati našeg Godišnjeg izvješća o stanju filantropije u Hrvatskoj za 2020. godinu. Rasprava je održana prošli četvrtak u sklopu Human Rights Film Festivala.

Prema Izvješću, filantropska davanja u Hrvatskoj značajno su porasla u 2020. godini. Procijenjena vrijednost donacija iznosi 77 milijuna eura, što je gotovo četiri puta više u odnosu na prethodnu godinu. Ovo je uvećalo prosječne donacije po glavi stanovnika s 5 eura u 2019. godini na 19 eura u prošloj godini.  Značajan porast donacija odraz je snažne kulture solidarnosti u krizi koja je aktivirala ukupni spektar poduzeća i sve slojeve građana te na nove načine povezala neprofitni i korporativni sektor -  glavni je zaključak rasprave koja je uslijedila.

U 2020. godini COVID-19 kriza generirala je najveći broj filantropskih akcija (preko četvrtine), a ujedno i najveći udio ukupnoga doniranoga iznosa (gotovo polovicu). Potom, za ublažavanje posljedica potresa organizirano je 11% akcija ali je izdvojena gotovo trećina doniranoga iznosa (11,4 milijuna eura). Ostatak donacija uglavnom je distribuiran u svrhu potpore marginaliziranim skupinama i za zdravstvenu skrb, dok su davanja za ublažavanje siromaštva i obrazovanje pala u drugi plan.

Građani su kroz masovna davanja bili najaktivniji donatori. Najveća promjena povezana s donatorima 2020. bila je povećanje doprinosa korporativnog sektora koji je donirao gotovo 20 milijuna eura, od čega je većina iznosa pristigla od velikih tvrtki.

Više od polovice iznosa povezanog s pandemijom COVID-19 i gotovo 60% iznosa za ublažavanje posljedica potresa izdvojile su korporacije, dok su građani kao pojedinci te zajedno kroz udruge i masovne donatorske kampanje dali nešto manji, ali također izuzetan doprinos. Važno je naglasiti da je donatorska pomoć uglavnom bila usmjerena ka državi i namijenjena za nabavku opreme, kapitalnih ulaganja poput stambenog zbrinjavanja, obnove, nabavke zaštitne opreme i medicinskih strojeva.

Kako podaci beleže, do sada je u 2021. godine donirano nešto preko 32 miliona eura u 2 051 akciji. Pored sanacije posledica potresa, najviše podržavane oblasti su zdravstvo, podrška marginalizovanim grupama i obrazovanje, dok su davanja motivisana COVID-19 krizom značajno smanjena u ovoj godini i uzimaju tek 1,3% ukupnog broja filantropskih akcija.

Najaktivniji darodavci i ove godine su masovni pojedinici kroz kampanje i akcije sakupljanja sredstava, dok je najveći broj akcija usmeren ka pojedincima/obiteljima.

Glavni primatelj bila je država s više od 90% doniranog iznosa povezanog s pandemijom bolesti COVID-19 i s više od polovice iznosa nepovezanog s pandemijom te s najvećim udjelom pomoći za ublažavanje posljedica potresa (76%). Najveći udio sredstava primljen je kroz inicijative pod nazivom „Hrvatska protiv korona virusa” i „Zajedno za Zagreb” te je potom uglavnom usmjeravan prema zdravstvenim ustanovama.

Slavica Marčeta iz ADRA Hrvatska u sklopu javne rasprave istakla je važnost ne samo fleksibilnih i pravodobnih financijskih donacija, već i donacija u znanju i tehnologiji koje mogu uštediti ogroman broj volonterskih sati. Dragan Maga, upravitelj tvrtke Infobip, podijelio je iskustvo djelovanja društveno odgovorne kompanije u kriznoj situaciji.

Ubrzo nakon potresa, tvrtka Infobip pokrenula je internu akciju i za svaki donirani iznos zaposlenika/ica, kompanija se odazvala s udvostručenjem prikupljenog iznosa te je prikupljeno milijun kuna. Nakon temeljite provjere potencijalnih opcija za doniranje, pronašli smo pouzdanog partnera– Zakladu SOLIDARNA kojoj smo zbog reputacije i transparentnosti uručili donaciju na upravljanje i plasman, poručio je Dragan Maga, upravitelj Infobipa.

Sudionice i sudionici rasprave, istakli su upravo transparentnost, fleksibilnost i fokus na potrebe krajnjih korisnika kao glavne kriterije za odabir pouzdanih partnera i primatelja humanitarnih donacija i od strane korporacija I od strane građana.

Za humanitarce se spremnost javnog sektora na suradnju pokazala ključnim faktorom uspjeha ali i poteškoća na terenu. Za sljedeći krizni odgovor trebamo se spremati danas, i to zajedno, zaključila je moderatorica rasprave Mirjana Matešić ravnateljica HRPSOR-a i članica Zakladne uprave SOLIDARNE.

Izvješće „Hrvatska daruje 2020“ pročitajte na OVDJE ili pogledajte detaljno izvješće ispod. Javnu raspravu „Filantropija u krizi – jesmo li spremni za sljedeći D-day?“ pogledajte OVDJE.

 

Istraživanje Hrvatska daruje 2020. – Izvješće o stanju filantropije dio je šire inciijative kojoj je cilj promicanje i poticanje filantropije u regiji, a provodi ga Zaklada Catalyst Balkans. Konkretno istraživanje i ovu publikaciju provela je i pripremila Zaklada Catalyst Balkans uz velikodušnu potporu Zaklade C. S. Mott i Zaklade braće Rockefeller.

Mišljenja iznesena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajališta Zaklade C. S. Mott, Zaklade braće Rockefeller ili njihovih partnera.